Dostupni linkovi

Refleksije ekonomske krize u svijetu


Jedna od narodnih kuhinja

Koliko se svjetska ekonomska kriza reflektuje na ionako “slabašnu” bh. privredu i ekonomiju? U odgovorima stručnjaka među ostalim se pominju - rast cijena nafte što veliki broj zemalja, pa tako i BiH, ne mogu dugo izdržati. Na drugom je mjestu stalni rast cijena hrane.

Nestašice hrane koje već ugrožavaju egzistenciju miliona ljudi u svijetu, cijene energenata koje ugrožavaju ekonomsku stabilnost mnogih zemalja, kreditna kriza koja dovodi u pitanje održivost finansijskog sistema prije svega velikih sila a potom i ostalih, problemi su sa kojima se danas susreće moderni svijet nesposoban da odgovori na najveću ekonomsku krizu od Drugog svjetskog rata.

Bh. ekonomisti smatraju da je glavni uzrok ove krize nafta. Dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Muris Čičić:

„Radi se o neobnovljivim energentima za koje čovječanstvo mora naći rješenje. Ukoliko cijene nafte nastave da rastu ovim tempom, jasno je da polovina svjetskih zemalja neće biti u stanju da to izdrži. Ukoliko cijene hrane ostanu na ovom nivou, već prijete problemi sa nemirima u 90 zemalja na svijetu. Ukoliko dođe do inflacije, ona će ugroziti cijelu svjetsku ekonomiju, kao što je tamo negdje '70-tih godina, tako da ove sve skupa nalaže jednu vrlo ozbiljnu akciju. Primjećuju se elementi te akcije: već su Evropska zajednica i SAD počele značajno da sarađuju u pogledu kursa dolara recimo, u pogledu platnog deficita Amerike itd. Znači, imam dojam da polako dolazi do razumijevanja da je potrebno nešto učiniti, a da li će stvarno ovaj trenutak biti uspješno prevaziđen, to je vrlo teško reći jer trebate biti prorok, a ne samo poznavalac.“

Profesor Ekonomskog fakulteta Anto Domazet napominje da je kriza izazvana otvaranjem novih ratnih žarišta, poput Afganistana i Iraka:

„Mislim da je trenutno u svijetu najveći problem politička nestabilnost izazvana ratnim žarištima i krizama koje smanjuju poslovni optimizam u svijetu, prije svega u SAD, a zatim i u drugim razvijenim zemljama.“

Kriza se neminovno osjeti i u maloj otvorenoj ekonomiji, kakva je bosanskohercegovačka. No, može li se BiH barem malo zaštititi od udara ekonomske krize? Ni bh. stručnjaci nemaju odgovor na ovo pitanje. Muris Čičić:

„Iskreno da vam kažem, ne znam. BiH može nešto učiniti. Dometi tih mjera su, naravno, limitirani. Mi ne možemo uticati na iznalaženje novih resursa, ne možemo uticati na svjetske cijene hrane, ne možemo, naravno, uticati na svjetsku inflaciju, ali sigurno da možemo u okviru vlastitog dvorišta učiniti više nego što trenutno činimo.“

Milan Lovrić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH upozorava da ova zemlja ne može ići ukorak sa ekonomijama svojih susjeda:

„Znači da su promjene puno brže nego što su promjene unutar BiH i to je možda jedini pravi problem, odnosno jedino na što bismo mi mogli mogli utjecati. Ove druge stvari su praktično objektivnost, a ono što bismo mi mogli napraviti, mi ne radimo i zato je važno da unutarnje odnose u Bosni i Hercegovini prilagodimo interesima privrede koja će sutra moći biti dio regionalne priče, inače smo izgubili.“

Ipak, institucije poput Centralne banke BiH budno prate daljnji razvoj svjetske ekonomske krize i pokušavaju zaštititi barem stabilnost valute, kaže Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH:

„Kriza jeste na pomolu, ali ipak ove svjetske banke koje su bile eksponirane na američkom tržištu hipotekarnih kredita, nisu aktivne na prostoru našeg regiona, tako da nas je taj prvi val zaobišao. Šta će se dalje dešavati, pratimo, a mislim da se trebamo spremiti, naravno, koliko mala otvorena ekonomija može biti spremna za određene krize i zato stalno govorimo o finansijskoj stabilnosti da je jako važna, a to opet zavisi od svih segmenata finansijskog sektora."

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

XS
SM
MD
LG