Dostupni linkovi

Kada kritične Crnogorce pitate što im najviše smeta u njihovoj, inače prosperitetnoj državi, bez dvojbe ćete dobiti odgovor - populizam, političko pamćenje, bolje reći lakoća zaboravljanja. Tamošnji intelektualci često i sebi i vlastima postavljaju pitanje: Može li Crna Gora u evropske integracije bez suočavanja s prošlošću? Stručnjaci sugeriraju da je jako teško pogledati istini u oči, jer koncept suočavanja s lošim stvarima iz nedavne prošlosti ima podršku u manje od 20 posto crnogorskog društva.

Kako u praksi izgleda kada u Crnoj Gori pokušate da osvježite pamćenje građana na ono što je vlast činila i u čemu je sudjelovala ranih devedesetih pokušao je da objasni univerzitetski profesor Milan Popović koji je prošle nedjelje dobio anonimno pismo uvredljive, poluprijeteće sadržine. Popović kaže da je on posljednji u nizu onih koji su zbog podsjećanja na pozicije Demokratske partije socijalista i njenog lidera Mila Đukanovića iz ranih devedesetih izloženi raznim vrstama pritisaka:
"Gospodo iz vladajuće i uspješne Demokratske partije socijalista i gospodine «primuse», nije ovde reč o jeftinim štosevima, ovde je reč o posljednjoj fazi genocida u kojoj vi saučestvujete produženo posle one '91., '92., '93. i tako dalje i dan danas 2008. i to saučestvujete ne samo ćutanjem nego i aktivnim činjenjem."
Profesor Popović podsjeća i na prošlogodišnji zahtjev da se usvoji zakon o lustraciji za koji je vlast saopštila da ga tumači kao poziv na "lov na vještice":
"Naravno da je istina sasvim suprotna. "Lov na veštice" imamo ovih godina dana nad svima onima koji se usude da ih podsete da '91., '92., '93. nisu bili u koaliciji sa Mendelom ili nekim drugim borcem za mir, ljudska prava i demokratiju, nego sa "balkanskim kasapinom" koji je završio kako je završio i platio najveću moguću cenu za to, a ovi bi sad još i nagrade za humanizam i još bi da, ako ih neko podseti da nije bilo tako, "munje i grom" , lov na veštice."
Sa druge strane, profesor Popović smatra da ne treba imati iluziju o Evropskoj uniji koju je oštro kritikovao, već je poručio nevladinom sektoru da od njih ne očekuju da će pozvati crnogorsku vlast da se suoči sa sopstvenom prošlošću. Stevo Muk, međutim, iz Instituta "Alternativa", kaže da nevladin sektor to i ne očekuje:
"Vjerujem da to nije izazov na našem putu evropskih integracija, ni izazov na putu postizanja nekih konkretnih standarda, već da je to naš unutrašnji crnogorski interes i potreba koja nije nemiminovno vezana za taj proces."
Muk je, međutim, ukazao na potrebu da civilni sektor ne zaboravi na svoju obavezu, prije svega zbog mladih naraštaja kojima treba predočiti istinu ocjenjujući:
"Koncept suočavanja sa prošlošću, naravno, kao što je, čini mi se, uvijek i bio u Crnoj Gori – je manjinski koncept ili da još jednom riječju kažem da je najmanjinskiji koncept sa manje od 20% podrške u ovom društvu."
Kako Crna Gora još nije započela proces suočavanja sa sopstvenom prošlošću, a i rijetki započeti sudski procesi se neprekidno opstruiraju, novinarka "Monitor"-a Milka Tadić Mijović, zapitala je:
"Pitanje je da li crnogorski sudovi uopšte kadri da sude u ovakvim procesima, da li je moguće ostvariti pravo, ako se zna da je tada, kada su vršeni zločini, Crnom Gorom vladala ista Đukanovićeva DPS koja je uspjela da održi potpuni monopol nad ključnim političkim, pravosudnim, reformskim institucijama."
Tea Gorjanc Prelević iz Advokatske kancelarije koja zastupa žrtve i porodice žrtava deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore '92. godine, predočila je kako to izgleda:
"Iz iskustva kažem da u odnosu na taj zločin iz '92. godine pozicija vlasti je nepromenjena."
Međutim, imajući u vidu da je Demokratska partije socijalista i njen lider, jednom '97. godine, imao snage da se otrgne iz Miloševićevog zagrljaja profesor Milan Popović je poručio:
"Pozvaću vladajuću Demokratsku partiju socijalista i njenog vrhovnika «primusa» da prestanu sa govorom mržnje, podsticanjem nasilja, opstrukcijom i blokadom, šikaniranjem svojih političkih protivnika, a naročito onih koji ih podsećaju na ratove i zločine iz devedesetih. Da umjesto toga omoguće usvajanje zakona o lustraciji, čija je procedura u toku, ali je blokirana i da još jednom pokažu da imaju pozitivni kapacitet i za nešto bolje od onoga što gledamo ovih dana."
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG