Dostupni linkovi

Vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije uputio je vlastima BiH inicijativu za međunarodnu arbitražu oko dijela jadranske obale u blizini Igala u Crnoj Gori. Vladika tvrdi kako taj dio teritorije treba pripasti BiH. Vlasti obje države, međutim, tvrde da u pogledu granica nema otvorenih pitanja.

Međunarodne granice BiH su one u kojima je 1992. godine priznata kao nezavisna država i prema njima ima samo jedan izlaz na more, a to je Neum. Sa Crnom Gorom nema neriješenih pitanja pa tako ni pretenzija prema dijelu jadranske obale kod mjesta Sutorina u blizini Igala, iako je to nekada bio dio bh. teritorije, tvrdi za Radio Slobodna Evropa ministar sigurnosti BiH Tarik Sadović:

«Nažalost, na moju veliku žalost, BiH nema drugi izlaz na more u predjelu Sutorine. Meni je poznato da su katastarske općine Sutorina i Kruševice kod Igala nekada bile u sastavu općine Trebinje i nekada je to bio drugi izlaz Bosne i Hercegovine na more. Možda su čak i vlasnici parcela u gruntu, i dan-danas u tim katastarskim općinama, bili državljani BiH. Ko je i zašto promijenio AVNOJ-evske granice BiH, da li je time učinjena nepravda Bosni i Hercegovini, a sigurno jeste, je prije svega pitanje za političare. Meni koliko je poznato, BiH sa Crnom Gorom nema otvorenih pitanja u pogledu granice.»

Zvaničan poziv vlastima BiH, tačnije predsjedavajućem Vijeća ministara Nikoli Špiriću i članu državnog predsjedništva Nebojši Radmanoviću, da BiH uključe u međunarodnu arbitražu oko dijela jadranske obale u blizini Igala, uputio je vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije:

«Mi živimo ovdje nekoliko kilometara vazdušno daleko od mora, a nemamo pristup moru. Kao ljudi, jednostavno moramo da imamo tu želju jer je ona prirodna. Ne postoji nigdje na svijetu tako daleko, tako drastično odvojeno zaleđe od primorja. Ne ulazeći ni u kakve političke konotacije niti imajući ikakve političke ambicije, pa čak ni teritorijalne, govorimo samo o tome da to pitanje postoji, a ljudi su od nas tražili da tražimo odgovor na to pitanje. Naravno da je najbolji mogući odgovor taj koji bismo dobili od međunarodne arbitraže i od međunarodnih komisija koje se u to razumiju i koje jednostavno treba da imaju u vidu prije svega život ljudi i neke normalne međususjedske odnose.»

Član bh. Predsjedništva Nebojša Radmanović izjavio je da se pitanje granice BiH i Crne Gore pominjalo nekoliko puta u prošlosti ali da je trenutno potpuno neizvjesno šta kolektivni šef države može uraditi u vezi s tim. Istovremeno, ambasador BiH u Podgorici Branislav Jukić kaže kako nema bilo kakvih informacija da se odstupilo od ranijih zvaničnih stavova bh. vlasti kada je u pitanju granica sa Crnom Gorom:

«Službeni stav BiH je da sa Crnom Gorom nemamo otvorenih pitanja, a ovaj stav su u razgovorima sa crnogorskim zvaničnicima potvrdili članovi Predsjedništva BiH kad su bili ovdje u posjetama u Crnoj Gori, dakle, gospodin Haris Silajdžić 25.10.2007., gospodin Nebojša Radmanović 29.11.2007. godine i gospodin Željko Komšić 10.12.2007. godine. Dakle, to je trenutno službeni i zvanični stav koji imamo. Naravno, u slučaju da nadležne institucije pošalju neke druge instrukcije, ja, kao ambasador BiH, ću postupiti prema tim instrukcijama.»

Ambasador Crne Gore u BiH Ramiz Bašić ističe da su granice dvije zemlje utvrđene i jasne i da nema nikakvih teritorijalnih sporova te je potpuno nejasno zašto se ovo pitanje pokreće:

«Crna Gora i Bosna i Hercegovina nemaju nijedno otvoreno pitanje, uključujući i teritorijalno. Prema tome, mi smo pripremili i Sporazum o granici da on može biti vrlo brzo potpisan, jedino je neki mali zastoj na bh. strani zato što nakon izbora nije izabrana nova državna komisija za granice. To je čisto proceduralni razlog, znači formalni razlog, inače taj sporazum je spreman za potpisivanje. Time ćemo ustvari staviti tačku na sve ove priče oko ovih pitanja. Naravno, ne može čovjek da je ravnodušan, ali to nema nikakvu oficijelnu vrijednost, nego je više u nekoj formi neke spekulacije i ideje.»

Aspiracije SPC na teritoriju Crne Gore

Iz Vlade Crne Gore poručuju da sa Bosnom i Herecegovinom nemaju spornih pitanja posebno ne oko ragraničenja i da to niko do sada od bosanskih zvaničnika nije pominjao. A iz Crnogorske pravoslavne crkve upozoravaju da bi država hitno trebala da reaguje, podsjećajući da incijativa potiče od vladike zahumsko--herecegovačko-primorskog Grigorija, koji ima vjerske ingerencije u Crnoj Gori, te da se radi o aspiracijama Srpske pravoslavne crkve koja, kako tvrde, želi da otuđi dio crnogorske teritorije kod Sutorine.
Pomoćnik ministra spoljnih poslova i predsjednik vladine Komisije za razgraničenje Dragan Đurović tvrdi da Crna Gora nema spornih posebno ne teritorijalnih pitanja sa Bosnom i Herecegovinom, naprotiv:

“Imamo izvanredne odnose na svim nivoima. Nedavno smo imali i konzularne konsultacije na kojima smo ponovo pokrenuli pitanje zaključivanja sporazuma o granici, jer priznavanjem uzajamnim Bosne i Hercgovine i Crne Gore nije bilo nikakvih spornih pitanja, pogotovo ne teritorijalnim .Čak se mi nadamo da ćemo prvi sporazum o granici zaključiti sa Bosnom i Hercegovinom, primjenjujući Badinterov princip da administrativne granice predstavljaju državne granice, da su one svojevremno određene. Tako da nema niti je bilo zvaničnih najava sa bosanske strane da ima ikakvih neriješenih pitanja .“

Sa druge strane, očigledno upoznat sa ovom temom, predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić danas je, gostujući na Radiju Crne Gore i odgovarajući na pitanje spora oko crkvene imovine sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori, pomenuo inicijativu vladike zahumsko-hercegovačko-primorskog Grigorija koji od vlasti Bosne i Hercegovine traži da od Crne Gore zatraže dio teritorije:

"Ne možemo finansirati one koji nude teritoriju Crne Gore, po kojima treba da damo dio teritorije Crne Gore u Sutorini nekom drugom. Treba vidjeti da li je taj gospodin građanin, odnosno državljanin Crne Gore, sada nema više građanina nego postoji građanin isto što i državljanin, u Crnoj Gori i da odgovara krivično zato što je pokušao da oduđi dio teritorije i traži otuđenje dijela teritorije Crne Gore".

Crnogorski mediji prenijeli su pisanje bosanske štampe da je srpski član Predsjedništva te zemlje Nebojša Radmanović rekao da je preispitivanje granice između Crne Gore i Bosne i Hercegovine u dijelu jadranske obale kompleksno i da je teško reći što Predsjedništvo Bosne i Hercegovine može da učini u vezi sa tim. Takođe je prenijeto da je inicijativa potekla od strane vladike zahumsko-hercegovačko- primorskog Grigorija, koji je apelovao na vlasti te zemlje da se uključe u arbitražu jadranske obale koja joj je oduzeta.

Ova inicijativa danas je komentarisana i u dnevnom listu "Dan" od strane tivatskog istoričara i publiciste iz Boke Vaska Kostića, koji podržava stav vladike Grigorija da Bosna i Hercegovina ima pravo da ima pretenzije na dio teritorije u Crnoj Gori u Sutorini, pozivajući se na istoriju. Kostić kaže da su dijelovi Boke pripadali Bosni i to ne u kratkom istorijskom razdoblju. "Dovoljno je pomenuti samo zemlju Svetog Save i dokle se ona prostirala još dok je on živio na ovoj zemlji, pa od tada kroz sve epohe", kaže Kostić, koji navodi da podrška stanovnika Sutorine toj ideji ne treba da čudi. Kostić za to optužuje «pogrešnu antisrpsku, eksploatatorsku, asimilatorsku politiku prema Boki i Bokeljima od strane crnogorske vlasti», koja se po njegovom sudu «ne libi falsifikata i pritisaka jer su svjesni da je Crna Gora, «skrpljena od nekoliko oblasti gdje većinski narod čine Srbi».

Sa druge strane, Stevo Vučinić, predsjednik Odbora za promociju Crnogorske pravoslavne crkve, u više je navrata u posljednje vrijeme sa konferencija za medije upozoravao crnogorske vlasti da vladika Grigorije, koristeći svoje crkvene nadležnosti u Sutorini u Boki, radi protiv državnog integriteta i suvereniteta Crne Gore:
"Upravo ta situacija koja sada na neki način eskalira u Boki Kotorskoj, ono na što sam upozoravao.O ovome je bilo razgovora inače još na Dejtonskim mirovnim pregovorima, međutim, tada je vjerovatno međunarodna zajednica zapriječila takav mogući scenario. Ali sada Srpska pravoslavna crkva i izvjesni politički i ostali obavještajni krugovi iz Beograda, koji imaju izuzetno ekspozituru u Boki Kotorskoj pokušavaju da destruiraju teritoriju Crne Gore, da joj otmu dijelove teritorije. Na žalost, dijelovi državne administracije po ovom pitanju ne pokazuju dovoljno interesovanja i smatram da je to eskaliralo do mjere koja može da izazove ozbiljne političke nevolje i u zemlji i vani."

Dodajmo i da su mediji prenijeli izjavu ambasadora Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimira Jukića, koji je rekao da je zvaničan stav te države o granici sa Crnom Gorom jasan i da nema otvorenih pitanja. Jukić je podsjetio na opšteprihvaćen stav Badinterove komisije, prema kojem granice između bivših jugoslovenskih republika postaju međudržavne na dan sticanja nezavisnosti.
Detalje pisma vladike Grigorija vlastima BiH objavio je banjalučki "Glas Srpske" i u pismu se kaže: "Ako je SFRJ rasformirana prema granicama ucrtanim u Jajcu 1943. godine, zar nije normalno zahtijevati da se razgraničenje između Hrvatske, Crne Gore i BiH sprovede prema tim granicama." Time bi se ispravila, navodi vladika Grigorije , ne samo politička, nego i istorijska nepravda, "koja nas je udaljila sa obale kojoj, po svim specifičnostima, pripadamo". On dodaje da se ovi problemi tiču upravo Hercegovine za čiju sadašnjost i budućnost snosi ne malu odgovornost. "Malo je poznato da granice AVNOJ-a, po kojima je SFRJ rasformirana, BiH izvode na Jadransko more upravo u dijelu oko koga se danas spore Hrvatska i Crna Gora, a iz kojeg je neopravdano isključena BiH, odnosno onaj dio Hercegovine koji je u Republici Srpskoj" navodi se u pismu. Vladika kaže da je došao do saznanja da u Briselu postoji i pisani dokument dogovora izmeðu bivših predsjednika Hrvatske i Srbije Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića o razmjeni teritorije na području opštine Trebinje. "Prema tom dokumentu, trećina opštine Trebinje ustupljena je kao zaleđe Hrvatskoj, a zauzvrat je opština Trebinje izašla na more. Tuđman i Milošević su potpisnici Dejtona koji nije stavio van snage sporazume koji su nastali prije njega, poput Vašingtonskog kojim je nastala Federacija BiH," navodi episkop Grigorije i dodaje da je očigledno da se nijedan od ova dva pomenuta dokumenta danas ne poštuje.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG