Dostupni linkovi

Novi vlasnik nikšićke Željezare preko svog advokata i člana Borda dikretora Ane Kolarević sudskim putem traži od lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića i izdavača "Vijesti", Daily press, da mu solidarno isplate obeštećenje od 10 miliona eura.

Tužbeni zahtjev od deset miliona eura «zbog narušavanja poslovnog ugleda» novog vlasnika Željezare adresiran na čelnika Pokreta za promjene Nebojšu Medojevića i izdavača "Vijesti" Daily press, obrazlaže se time da je u autorskom tekstu "Pranje novca umjesto specijalnih čelika" namjera lidera Pokreta za promjene bila da se na "neargumentovan, beskrupolozan i tendenciozan način povrijedi poslovni ugled tužioca, a time naruši i društveni ugled ". Medojević je sve to činio posredstvom "Vijesti", dnevnih novina sa velikim tiražom u Crnoj Gori.

Novu tužbu za "Vijesti" i lidera Pokreta za promjene dio javnosti, međutim, doživljava kao još jedan alarmantan atak na slobodu iznošenja javnog mišljenja. Istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković:

"Nova milionska tužba ne predstavlja ništa drugo nego potvrdu da mediji u Crnoj Gori i uopšte sloboda izražavanja nijesu bili u nikada goroj situaciji."

Izvršni direktor Inicijative mladih za ljudska prava Boris Raonić:

"Ukoliko neko u Crnoj Gori ima ikakvu dilemu da je ovo zahtjev za naknadu nematerijalne štete ili pokušaj naknade za povrijeđeni moralni ugled, onda taj ima žestoki sukob sa onim koji se naziva stvarnost. Jer, na žalost , mi u Crnoj Gori smo napravili jedan sjajan metod, jedno sjajno društvo u kome se investicije nazivaju pranje novca, u kome se mirotvorstvo naziva pranje biografija, a evo sada vidimo da smo našli sjajnu metodu, nešto što je zbilja fantastično, kako da se pod firmom zaštite ugleda u stvari perfektno radi na ugrožavanju slobode govora."

Sam tuženi, lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, podsjeća da je njegova kritika bila usmjerana na Vladu kao većinskog vlasnika Željezare koja se privatizovala, ta da je tužba koju je podnijela premijerova sestra advokat, inače član Borda direktora Željezare, Ana Kolarević, po njegovom sudu, jasan signal da je sve u rukama vladajuće porodice u Crnoj Gori:

"Koja na ovaj način želi da kaže da je Crna Gora njihova privatna država, njihova privatna firma.Vjerovatno u nazivu država Crna Gora treba staviti «Crna Gora d.o.o.» i registrovati je negdje na teritorijama nekih država gdje je dozvoljena registracija of šor firmi".

Nebojša Medojević podsjeća da je već navikao na razne tužbene zahtjeve:

"U svakom slučaju drago mi je da i po ovom osnovu ja postavljam nove standarde u Crnoj Gori i da sam natjerao vladajuću porodicu da izmišlja pravni osnov i da sama priznaje da ova tužba nema pravni osnov i da se radi o klasičnom zastrašivanju i o slanju poruke: ko se god drzne da postavi pitanje o načinu sticanja sve većeg bogatstva vladajuće porodice, taj će biti izložen raznim mjerama represije".

Tužba je sudu predata 27. februara, nakon što je Medojević u autorskom tekstu “Pranje novca umjesto specijalnih čelika”, objavljenom u “Vijestima” 17. februara, izrazio sumnju u pouzdanost novog partnera Vlade , upozoravajući da “postoji vrlo velik rizik da nova kompanija sa nepoznatim vlasnicima iz Holandije deponuje keš od kriminalnih aktivnosti“. Medojević je pozvao Upravu za sprečavanje pranja novca i tužilaštvo da provjere izvore novca i stvarne namjere klijenta.

U prvom reagovanju na tužbu direktor "Vijesti" Željko Ivanović za svoje medije je rekao:

"Isti rukopis, ista adresa, iste namjere, to je zaključak kada se uzmu u obzir i ona milionska i ova desetomilionska tužba protiv "Vijesti" kao najuticajnijeg medija u Crnoj Gori».

Ivanović ističe kako mu je drago što su sada tužbom jedne privatne kompanije i odštetnim zahtjevom od deset miliona eura ogoljene namjere i suština one milionske tužbe premijera.

"Potvrdilo se ono što smo tvrdili od prvog dana, da se ne radi ni o kakvim duševnim bolovima niti o zaštiti ugleda porodice, već o namjeri da se ućutka ne samo najugledniji medij u Crnoj Gori već uopšte bilo kakva kritička misao."

Komentarišući nove tužbe na račun medija i političkih aktera Boris Raonić primjećuje:

"U čitavoj ovoj priči zabrinjava ogromna nesolidarnost medija i ogromna nesolidarnost nevladinih organizacija, političkih partije i intelektualaca."

Istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković:

"Mene zaista zabrinjava da se kompletna reakcija javnosti svodi na jedan stalni jedan te isti broj pojedinaca. Mislim da je konačno prilika da pružimo jedan značajniji otpor ne samo da bi zaštitili "Monitor", "Vijesti" ili konkretno neku opozicionu partiju nego jednostvno štitimo sopstveno građansko pravo da imamo slobodu izražavanja i da imamo pravo da dobijemo adekvatne informacije."

Medojeviću nije oduzet imunitet

Administrativni odbor crnogorske Skupštine nije danas dao saglasnost za skidanje imuniteta lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću, u krivičnom postupku koji je protiv njega pokrenuo većinski vlasnik nikšićke Željezare. Odbor se pozvao na dosadašnju praksu tog tijela da se ne ukida imunitet poslanicima zbog izgovorene riječi.

Prije jednoglasne odluke da se poslaniku Nebojši Medojeviću ne oduzima imunitet zbog tužbe menadžemnta nikšićke Željezare, članovi Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore su otvorili raspravu o samoj tužbi i iznijeli različita mišljenja o tome da li sama kvalifikacije Nebojše Medojevića na račun Željezare predstavljaju pravo na kritiku ili zloupotrebu slobodne javne riječi zbog posjedovanja imuniteta. Mehmed Barthi, iz Demokratskog saveza Albanaca, ocijenio je da tužba protiv Medojevića služi radi disciplinovanja, kako je rekao, hrabrih pojedinaca koji ne mogu da prećute negativnosti u crnogorskom društvu:

"Dokle više da mi ne možemo progovorit. Ako ne možeš progovorit o svim tim negativnostima koje se zbivaju ovdje, onda ja ne znam kada to, jer će jednog dana neko sigurno progovoriti oštrije i onda će biti malo drugačije. Ima mjesta u javnosti da se izjasni da li je to tačno ili nije tačno određeni političar, poslanik ili neko drugi iznio nešto u tom pravcu, pa se suočavaju sa činjenicama, a ne pred sudovima vidimo kako se suđenja završavaju. Imajte u vidu "Monitor", Nikolaidisa i tako dalje, pa ćete vidjeti gdje smo mi kao društvo."

Iz Demokratske partije socijalista je, između ostalog, predloženo da se sam Nebojša Medojević izjasni da li želi skidanje imuniteta, odnosno da na sudu dokaže svoje tvrdnje. Član Odbora iz vladajuće koalicije Milorad Vuletić:

"Ukoliko to ne želi, mi kao Administrativni odbor, trebalo bi da ispoštujemo tu njegovu želju ili nekog drugog poslanika. Polazim prije svega od sebe lično. Kada bi neko podnio tužbu protiv mene, ja bih tražio skidanje imuniteta. I na sudu neke stvari treba razjasniti."

Na to je reagovala Branka Bošnjak iz Pokreta za promjene:

"Nije zahtjev za skidanje imuniteta premijeru Đukanoviću za mnogo veću klevetu gdje je on po tužbi Nebojše Medojevića, čak je jednom iznio da optuženi Nebojša Medojević stoji iza ubistva Zorana Đinđića, što ja smatram da je mnogo veća kleveta nego ovo što imate danas, niko od vas nije uzeo riječ nego zauzeo principijelan stav da se ne skida imunitet kada se radi o kleveti."

Predsjednik Odbora Radivoje Nikčević je rekao da je suštine imuniteta zaštita parlamenta, a ne pojedinca. Nikčević je rekao da treći put Administrativni odbor raspravlja o skidanju imuniteta istom poslaniku:

"Naše je da upozorimo da i mi kao parlamentarci vodimo računo o nečem drugom da ne pređemo granicu da mi budemo privilegovani u odnosu na građane. Bez obzira na sve ovo što je rečeno, ipak se ovdje radi o poslaniku u dva-tri navrata koji pokreće pitanja privatizacije. Sjećate se dva slučaja kada je u pitanju KAP, a sada Željezara. Upravo kada je gospodin Popović rekao: "Evo ga Odbor koji to treba da prati" i to je pravo mjesto poslanika. U Odboru u radnim tijelima, a ne u sredstvima informisanja, a ne u toku predizborne kampanje, zašto to ne kazati."

Branka Bošnjak iz Pokreta za promjene je odbacila tvrdnje da predsjednik njene stranke zloupotrebljava imunitet:

"To je, ja mislim, prva tužba po ovom pitanju od kada je Nebojša Medojević stekao imunitet kao poslanik. Ovo je sve bilo od ranije i obzirom da su se sudski procesi odužili, moramo to razjasniti, jer po vašoj priči ili nekih ovdje, on zloupotrebaljava svoju funkciju poslanika, odnosno ima imunitet pa tako priča."

Očekuje se da na plenarnoj sjednici Skupština potvrdi odlluku Administrativnog odbora i ne uzme imunitet Medojeviću.


Novi tužbeni zahtjev nije inkorporiran u zakonodavstvo

Tužba za povredu poslovnog ugleda je nova kategorija u sudskoj praksi, a da li zakon uvažava taj tužbeni osnov? U tekstu tužbe u kojoj se od lidera Pokreta za promjene, Nebojše Medojevića i izdvača podgoričkih "Vijesti" traži da isplate obeštećenje od deset miliona eura na ime nematerijalne štete zbog nerušenog poslovnog ugleda, čak i advokati tužioca primijećuju da se radi o novom tužbenom osnovu koji nije inkorporiran u domaće zakonodavstvo. Podgorički advokat Radomir Prelević kaže da je u ovoj tužbi uočio dosta novina:

"Iznos iz ovih novinskih naslova zaista uliva strah od traženja 10 miliona eura za naknadu nematerijalne štete, to svakako spada u domen fantastike. Međutim, posebnu pažnju privalači i taj naznačeni pravni osnov, koji se krsti kao povreda poslovnog ugleda i tako se i obrazlaže, davanje takvih izjava kao što je dao tuženi, može u budućnosti, potencijalna budućnost postoji, da škodi ugledu tužioca i na taj način znači posredno da izazove štetu u vidu umanjenja prihoda, u vidu usklađivanja za zaključenje poslovnih ugovora i tako dalje."

Prelević pojašnjava da je ova problematika regulisana Zakonom o obligacionim odnosima koji u sličnim slučajevima propisuje naknadu materijale štete, a ne nematerijalne koju zahtijevaju tužioci:

"Ne materijalnu nego naknadu nematerijalne štete, ukoliko se nekome povrijedi čast, fizičom ili pravnom licu i kada je u pitanju pravno lice, prema Zakonu o obligacijama, nanošenjem materijalne štete. Ne u budućnosti, ne potencijalno, nego da tužilac mora dokazati da je usled povrede njegovog prava, časti, ugleda i tako dalje pretrpio materijalnu štetu i onda mu se naknađuje materijalna šteta."

Dakle, zaključuje Prelević, po zakonu ne postoji mogućnost naknade nematerijalne štete pravnom licu:

"Zato što pravno lice nema dušu, nema osjećanja i ne može biti povrijeđeno njegovo pravo, ličnost, čast, ugled, a ovdje se baš to traži poslovnim putem. S druge strane, imamo lex specijalis u Crnoj Gori, to je Zakon o medijima i on u članu 20 sadrži gotovo istovijetnu odredbu kao i Zakon o obligacionim odnosima, opet važi onaj uslov da je pretrpio materijalnu štetu. Tako da mislim da je ova tužba zaista ovako kako je predstavljena novinama, osuđena na to da bude predmet neke filozofske debate nego što će predstavljati ili prouzrokovati neki vrlo složen proces u sudskim kabinetima."

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG