Dostupni linkovi

Tridesetogodišnji sudski proces


Hrvatsko je pravosuđe toliko nedjelotvorno i sporo i nikakve prilagodbe Europskoj uniji neće mu pomoći, ukoliko se ne obave unutarnje reforme tog sustava, upozoravaju pravni stručnjaci, zgroženi činjenicom da u XXI stoljeću u Hrvatskoj postoje sudski procesi koji traju po 30 i više godina. Jedan od njih je i slučaj Zagrepčanina, Emila Romera.

"Trideset godina se navršilo u februaru ove godine. Pokrenuo sam kao tužitelj, 1978. godine, na Općinskom sudu u Zagrebu proces, pošto mi je čitava imovina oduzeta od optuženog, koji je na žalost umro prije dvije godine. To je bio moj kompanjon, gospodin inženjer Jović Marjan. Ušao sam u posao s njim, u cvjećarsko poduzetništvo i prodao sam stan da si kupim posao. Dao sam mu zajam i on je otvorio staklenik u Dugom Selu. Nije mi vratio novac, a ja sam ostao bez ičega. Išao sam legitimnim putem, tužbom prije 30 godina. To je užas. Kada se nađem blizu takozvane Palače pravde ili uđem u nju, ja se tresem."
Emil Romer ima danas 78 godina. Boji se da će umrijeti prije no što istjera pravdu. Trenutno čeka odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pa će na Međunarodni sud pravde. Mislio se prijaviti i za Guenesov rekord, ali je čuo za jednu gospođu iz Virovitice, čiji je sudski proces još duži, pa je odustao. U 30 godina na njegovom se slučaju izmijenjalo više od 10 sudaca:
"Ne mogu sumnjati u njihovu stručnu kompetenciju. Prema tome, ako su stručne osobe 30 godina u funkciji, što može biti razlog tog nerazumnog katastrofalnog procesa? Možda korupcija i mito. Ne idem na dokazivanje korupcije i mita. Meni je 78 godina i jednom nogom sam već u grobu. Želim da se to okonča i da moje prezime ostane časno. Poručujem pravosuđu Hrvatske da društvo u kome pravosuđe ne funkcionira je jadno društvo."
Bivša ministrica pravosuđa, Vesna Škare Ožbolt:
"Kada sam postala ministrica i kada sam počela primati građane, naletjela sam na jedan spor koji je čovjek vodio 40 godina. Spor je bio nešto mlađi od mene. Sramno je da se u Hrvatskoj, u XXI stoljeću, vodi spor 30 ili 40 godina."
Profesor Josip Kregar, dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta:
"Naše ustavno sudstvo i Sud u Strazburu sada su već zatrpani predmetima kod kojih se stranke pozivaju na odugovlačenje u sudskom postupku i pri tome dobivaju naknadu."
Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava, Zoran Pusić, kaže da mu se obraćaju mnogi građani, a trenutno je najviše oštećenih za naknadu ratne štete, gdje procesi također traju godinama:
"Većina tih ljudi je izluđena od toga. Postala im je to jedna opsesija i glavni problem u životu, jer se sa tim ne mogu više nositi ili su digli ruke."
Bivša ministrica pravosuđa, Škare-Ožbolt, danas predsjednica neparlamentarne Stranke demokratskog centra, ističe da je donedavno u Hrvatskoj prosjek sudskih procesa iznosio 10 godina, danas oko sedam i još uvijek je daleko od zakonskih tri. Tvrdi da se samom prilagodbom Europskoj uniji djelotvornost hrvatskog pravosuđa neće puno poboljšati:
"Neće prilagodba imati efekta, ako mi sami ne uspostavimo standarde, daleko veće nego što ih sada imamo. Jednostavno se pravo Europske unije nećete moći primijeniti u Hrvatskoj. Kako ćete primijeniti pravo Europske unije kada su ovdje milijunski zaostaci, kada sustav nije informatiziran, kada državna uprava nema ni glavu ni rep, kada se na dozvole čeka godinama, po četiri godine se čeka za građevinsku dozvolu. To ne može pratiti standarde Europske unije. Ako ne ubrzamo tempo reformi, koje moramo uraditi radi sebe, a ne radi Europske unije, onda nećemo ni osjetiti sve prednosti ulaska u Europsku uniju. To će tek biti šok."
XS
SM
MD
LG