Dostupni linkovi

U BiH su etnička važnija od životnih pitanja


Marco Mantovanelli

Konkurentnost sa susjednim zemljama, ulazak u Evropu, zadržavanje kadrovskih resursa - pitanja su sa kojim se vlasti BiH moraju suočiti, ako žele da država napreduje u ekonomskom pogledu, kazao je uz ostalo u intervjuu za RSE šef kancelarije Svjetske banke za BiH, Marco Mantovanelli.

RSE: Svjetska banka je upozorila da povećanje cijena hrane predstavlja prijetnju smanjenju siromaštva. Svjedoci smo povećanja cijena i u BiH, no prema izvještaju o politici zemlja i programima protiv povećanja cijena hrane, BiH je u kategoriji rješenja koja bi mogla dugoročno stvoriti problem. Šta to znači za građane u BiH?
Mantovanelli: S pravom ste ukazali na pitanje povećanja cijena. Za nas je to veći prioritet nego svjetska finansijska kriza, jer povećanje cijena se ne dešava samo u Bosni, već u cijelom svijetu. I s pravom ste rekli - time su posebno pogođeni siromašni. Nešto treba učiniti, jer će se cijene još neko vrijeme povećavati. Šta se može učiniti u zemlji poput BiH? Socijalna potrošnja mora biti što bolje usmjerena i ciljana tako da bi vam socijalna potrošnja trebala biti usmjerena da dopre do najsiromašnijih i da im se daju veći iznosi. To je prva lekcija. Što se tiče vještačke kontrole cijena, mi nemamo dokaza da je to i djelotvorno. Ne smijemo zaboraviti da ova zemlja ima veliki potencijal za proizvodnju hrane koji nije u potpunosti iskorišten.
RSE: Poslovni ambijent u BiH nije zadovoljavajući. Firme propadaju, nema programa revitalizacije. Šta bi BiH trebala učiniti na tom polju?
Mantovanelli: Što više čekate za stvaranje boljeg ambijenta za poslovanje, sve će teže biti zemlji da nadoknadi propušteno. Ovo je zemlja koja treba popuniti dvije praznine: prelazak sa socijalističke na tržišnu ekonomiju, kao i sve zemlje u EKA regiji Svjetske banke, regiji Evrope i centralne Azije; pored toga treba popuniti jaz od 10 godina izgubljenih tokom konflikta. To je dvostruki izazov. Ne iznenađuje što ankete pokazuju da stanovnici zemlje odgovaraju sa više skepticizma kada ih se pita da li im je tržišna ekonomija donijela korist i poboljšala im život. Kad pogledamo poslovni ambijent, kad gledamo privatizaciju koju ste pomenuli, cilj nije samo zaraditi novac i samo ići u ekonomiju. Cilj jeste, ili bi trebao biti, poboljšanje života ljudi. Tačno je, poslovni ambijent nije optimalan, nije najbolji. Stvaranje ambijenta u kojem investicije, bosanske ili međunarodne investicije, mogu otvarati nova radna mjesta veoma je značajan.
RSE: BiH se sprema za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom. No, koliko je zapravo spremna da se nosi sa pravilima Evropske unije?
Mantovanelli: Nadam se da kroz ovo slavlje o mogućem potpisivanju Sporazuma ljudi ne gube iz vida da još dosta toga treba učiniti. Otkad sam došao u ovu zemlju, prije nekoliko mjeseci, svakog političara s kojim sam se sreo čuo sam da govori: ’Ja sam za Evropu.’ Nijednog nisam čuo da kaže ne Evropi. Njihova će opredijeljenost tek sada biti evidentna. Hoće li ozbiljno raditi na svakom od ovih pitanja ili će svako postati nova policijska reforma? I to je pitanje koje javnost u ovoj zemlji sebi mora postaviti - svaki put kad budu birali svoje predstavnike.
RSE: Jeste li zadovoljni razvojem BiH, ako se uzme u obzir da je prošlo 13 godina nakon rata i da su, prema mišljenju eksperata, jedini vidljivi napredak ostvarili, zapravo, projekti obnove?
Mantovanelli: Sada se zemlja počinje suočavati s pravim razvojnim pitanjima. Konkurentnost sa susjednim zemljama, ulazak u Evropu, zadržavanje kadrovskih resursa, posebno njegovog kvaliteta - sve to zahtijeva veliku pažnju i spremnost. Ono što je do sada bila propuštena prilika u BiH jeste da politička ili, da budem direktan, etnička pitanja još uvijek postoje i odvlače pažnju od konkretnih pitanja. BiH bi bila na puno boljoj poziciji kada bi glasači birali svoje predstavnike ne zato što pripadaju ovoj ili onoj naciji nego zato što imaju kredibilitet u svojim obećanjima da će otvoriti nova radna mjesta i razvoj. Ne znam da li potrebno da se cijela generacija promijeni da bi se to desilo. Za nadati se da postoji mogućnost da se dođe do tog stadija. To je veliki izazov. I mi, kao Svjetska banka, kao agencija kojoj je stalo do ove zemlje, nadamo se da možemo biti od pomoći u okviru naših mogućnosti. U krajnjoj liniji, to je odgovornost bosanskog naroda i njihovih predstavnika da povedu zemlju u bolju poziciju. To nije odgovornost međunarodne zajednice.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG