Dostupni linkovi

Hrvatska nikada u povijesti, ni u bivšem sustavu, nije imala pravu strategiju razvoja, pa je i danas strani ulagači više slučajno prepoznaju, nego li zbog smišljenog razvoja - tvrde kritičari vladine gospodarske politike.

"Nijemci, kada su bili u sličnoj dilemi i kada su razmišljali kako ići naprijed, rekli su da se mora imati vizija. Onda je neko rekao da je vizija dobra, ali kako će se ostvariti vizija bez strategije, poput putovanja željeznicom, gdje nemate prolaznih vremena i označenih stanica gdje ćete stati i ići dalje."

Neovisni ekonomski analitičar, doktor Mladen Vedriš, priznaje da je hrvatska vlada još u prošlom mandatu izradila strateški okvir razvoja, ali to nije i precizna strategija kojom bi u idućih pet do sedam godina morala barem udvostručiti izvoz:

"Hrvatska je za tri godine u Evropskoj uniji. To znači da će imati tržište od 500 milijuna pod nosom. Zato morate potaknuti investitore, obrazovati ljude, prepoznati proizvode. Uzmite primjer Nizozemske, koja je 62 posto teritorije Hrvatske. U jednom malom mjesta burza cvijeća svaki dan izvozi 21 milijun komada cvijeća. Pomnožite sa 250 radnih dana i dobit ćete cirka pet milijardi komada. Pomnožite to sa, recimo, pola eura i dobit ćete vrijednost od 2,5 milijarde eura proizvedenih u toj zemlji. Pokušajte zamisliti koje stoje tehnologije iza toga, koja je to visoka razina obrazovanosti ljudi da znaju tu proizvodnju poduprijeti. Evo vam strategije - proizvoditi jednu poljoprivrednu vrijednost visoke dodatne vrijednosti. Brodogradnja - sa porastom interesa za brodski prostor to postaje prvorazredna kvalitetna investicija. Logistika - čitava Evropa preko mediteranskog pojasa, iz sjevernih luka dovlačiti sa Dalekog istoka proizvodnju koja se tamo preselila. Danas investiranje u logistiku u lukama, po stopama profitabilnosti, znatno je veće nego što su klasične investicije u šoping molove, stambenu izgradnju i slično. Prilike su tu, samo ih se mora prepoznati, artikulirati i na kraju dana ostvariti."

Upravo to ovog trenutka, kaže ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta, doktorica Sandra Švaljek, čini susjedna Mađarska:

"Mađarska sebi gradi imidž prometnog i logističkog čvorišta između Istoka i Zapada. Ona doista jako puno ulaže u izgradnju logističkih i distribucijskih centara. Cijeli sustav, i industrije i usluga, bi isto tako i Hrvatska mogla izgraditi. Hrvatska ima Rijeku, luku koja ima posebnu vrijednost. Upravo je u tom segmentu Mađarska prepoznala svoj potencijal, a Hrvatska još uvijek nije."


A što je s hrvatskim turizmom?


"To je sigurno jedna prednost Hrvatske. Imamo prekrasnu zemlju i lijepu obalu, ali ono što mi ekonomisti najbolje naučimo na fakultetu je - ne stavljati sva jaja u jednu košaru."

Iz oporbenih saborskih klupa vladu se često "napada" da nema čak ni viziju gospodarskog razvoja, a kamoli strategiju. SDP-ov kandidat za premijera na prošlim izborima, doktor Ljubo Jurčić:


"Prije svega mi imamo preko milijun hektara neobrađene zemlje, imamo poljoprivrednu proizvodnju koja ne odgovara, ni tržištu, ni efikasnosti. Imamo metaluršku industriju u kojoj je Hrvatska konkurentna u odnosu na Evropu, gdje je skupo raditi u odnosu na cijenu. Drvnoj i tekstilnoj industriji treba dati elemente koji će im povećavati efikasnost. Stopa rasta ne bi smjela biti ispod sedam posto, a ona bi mogla biti sedam posto na temelju ovih resursa. Odluke se donose ad-hock, parcijalno i kratkoročno."


Profesor političke ekonomije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, Dag Strpić, naglašava da Hrvatska, unatoč liberalnoj orijentaciji, mora voditi ekspanzivniju vanjsku ekonomsku politiku:


"Vjerovali ili ne, Hrvatska nikada nije imala strategiju razvoja u svojoj povijesti, ni u jednom sistemu, ni pod jednom vladom. Najviše do čega se došlo su preambule, popis želja i orijentacija i to je bilo sve. S jedne strane je to previše obvezujuće jer bi Hrvatska morala precizno definirati ciljeve i sredstva, pa bi se onda moralo i odgovarati i uvijek bi se nekoga moralo opozivati - ministarstva, vladu stranke na vlasti - što vladajućima kod nas, koji god da bili, uglavnom ne paše."

  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG