Turisti u Hrvatskoj: Tko troši najviše?

U prosjeku strani turisti ljeti u Hrvatskoj dnevno potroše 55,5 eura. Najrastrošniji su Englezi koji dnevno potroše, uključivši i smještaj i prehranu, 108 eura. Za njima slijede Rusi sa 102 eura, Francuzi sa 85 eura, Talijani sa 61 eurem, te Nizozemci s 58 eura. Tek neznatno iznad prosjeka su Austrijanci sa 56 eura, a Nijemci su ispod prosjeka sa svega 51 eurom dnevne potrošnje. Oni troše tek tri eura više od Slovenaca i Bosanaca koji imaju dnevnu potrošnju od 48 eura, čak dva više od domaćih turista Hrvata. O tome govori jedna od istraživačica, Zrinka Marušić:

„Gosti iz Slovenije, isto kao i gosti iz Bosne i Hercegovine, troše u prosjeku 48 eura, a to ne znači da oni troše manje od drugih, nego je to odraz njihove strukture smještaja. Gosti iz Bosne i Hercegovine su većinom u privatnom smještaju, gosti iz Slovenije kombiniraju kamp i privatni smještaj, a cijena smještaja u kampu i privatnom smještaju niža je od one u hotelima.“

Slično Bosancima i Slovencima troše i ostali turisti iz tranzicijskih zemalja:

„Mađari recimo troše 49 eura u prosjeku dnevno, slično troše i gosti iz Češke. Slovaci troše također 49 eura, a Poljaci u prosjeku troše 46 eura dnevno.“

Bitna razlika između gostiju iz Slovenije i Bosne i Hercegovine je što prvi naprave pet milijuna noćenja u Hrvatskoj, a drugi tek milijun. To znači da pet dana na hrvatskom Jadranu provede svaki drugi Slovenac i svaki dvadeseti Bosanac. Zanimljivo je da mnogi turisti iz Bosne i Hercegovine krenu na Jadran, a da i ne znaju gdje će:

„Ono što ističe gosta iz Bosne i Hercegovine je da relativno kasno odlučuju o destinaciji provođenja odmora, dok većina naših gostiju tu odluku donosi dva do četiri mjeseca prije putovanja. Čak svaki deseti gost iz Bosne i Hercegovine odlučuje o destinaciji gdje će ostvariti noćenja za vrijeme puta, što je vjerojatno na neki način uzrokovano upravo tom blizinom i dobrom poznavanju područja, pa nema možda ni potrebe odlučivati puno unaprijed.“

Bosanci su gotovo u 80 posto slučajeva u privatnom smještaju i vjerni su gosti:

„Ono što ih izdvaja od ostalih je da su vrlo lojalni, ne samo Hrvatskoj, nego su jako lojalni i turističkoj destinaciji, pa negdje oko dvije trećine gostiju iz Bosne i Hercegovine se vraća uvijek na istu destinaciju.“

Zrinka Marušić ističe i da su gosti iz Bosne i Hercegovine nezadovoljniji od prosjeka:

„Posebno su nezadovoljni ponudom sporta, kulture, zabave i kupnje na našim destinacijama. Možžda upravo zbog toga što se stalno vraćaju na iste destinacije pa očekuju da će se na neki način ta ponuda vremenom mijenjati, a možda im se očekivanja ne ispune.“

To je što se tiče zadovoljstva gostiju. A koliko su zadovoljni domaćini s gostima - pitali smo Antu i Mirjanu Miošić, vlasnike krčme Mala Mare u Bristu u Makarskom primorju:

„Nema dobra gosta ili loša gosta, ima samo pristojan i nepristojan gost.“

Ipak, zatražžili smo ocjenu gostiju iz Bosne i Hercegovine:

„Kada ima novaca nema problema, on će uzeti puno. Zadovoljan sam, govorno područje je naše, zna šta tražži.“

Mirjana Miošić:

„Svaki gost koji uđe, popije kafu i plati je dobar gost. Tribamo raskrižit sa nekim predrasudama. Česi se pokazuju odličnim gostima, potrošačima, kulturnim i finim. Mi kao turistički radnici ne bi trebali govoriti o gostu kao dobrom ili lošem. Svaki gost je dobar.“