Dostupni linkovi

Jesu li Hrvati taoci i hoće li Federacija bankrotirati?


Parlament Federacije BiH u utorak je izglasao zakone kojim se osigurava novac za nezaposlene demobilizirane borce , čemu su se usprotivili zastupnici stranaka koje okupljaju bh. Hrvate. Time je obnovljeno pitanje da li se i koliko poštuju stavovi hrvatskih političara u donošenju važnih odluka, odnosno koliko mogu utjecati na politiku koja se vodi na razini entiteta ili države.

Ignorisanje upozorenja Vjekoslava Bevande, ministra finansija Federacije BiH, da ovom entitetu prijeti bankrot ukoliko se preuzmu dodatne obaveze finansiranja nezaposlenih demobilisanih boraca, pokrenuli su lavinu nezadovoljstva hrvatskih političkih predstavnika u BiH oko statusa i položaja Hrvata.

Premijer Federacije BiH Nedžad Branković i sam je priznao da je iz Bevande i njegovog upozorenja govorila struka.

„Ja apsolutno podržavam ministra Bevandu, ministra finansija, jer on govori riječnikom profesije, rječnikom struke. Samo je pitanje koji dio njegovog izlaganja potcrtate i navedete kao dominantan.“

No, to i nije imalo odjeka na premijera Brankovića koji je na upit hoće li Federacija bankrotirati, odgovorio:

„Ko je do sad bankrotirao?“

No, naknadno je pitanje obećanja demobilisanim borcima koja nemaju pokriće prikazano kao osporavanje boračkih prava od strane hrvatskih ministara, pa i samog Bevande. Ulje na vatru dodao je i dio izjave američkog ambasadora u BiH Čarlsa Ingliša (Charles English) upućene Hrvatima da se neće dozvoliti dalja podjela zemlje. Time su se samo produbili stereotipi o Hrvatima kao zagovornicima podjele BiH, čija se pozicija u zemlji pogoršava, smatra dopredsjednik HDZ 1990 Martin Raguž:

„Pa se svi legitimni hrvatski zahtjevi odmah guraju u dodatne etničke podjele. Apsolutno je naša izjava bila da nakon odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti i amandmana visokog predstavnika objektivno se hrvatska pozicija pogoršala.Vidimo, evo, sad oko ovih prihoda u Federaciji. Svi ministri iz reda jednog naroda mogu biti protiv toga, ali je odluka Vlade je donesena. Mi na to ukazujemo. Ne radi se tu ni o kakvom teritoriju.“

Nezadovoljstvo se kretalo od izjava da su Hrvati taoci u Federaciji, pa do inicijative da se HDZ 1990 i HDZ BiH sastanu s predstavnicima bošnjačkih stranaka kako bi našli rješenje krize koja se, kako tvrde, s državnog nivoa prenijela na federalni. Hrvati se ni u državi a ni u Federaciji ništa ne pitaju, no sami su se doveli u takvu ustavnu poziciju, smatra Jerko Ivanković, zastupnik stranke Radom za boljitak u Parlamentu BiH:

„Predstavnici hrvatskih političkih stranaka i naroda su sami sebe doveli u poziciju da ne mogu utjecati ni na jednu odluku niti na entitetima, niti na razini države, tako da im niko za to nije kriv i mislim da sa tog aspekta nemaju oni prava da se puno žale jer oni su učestvovali zadnjih 18 godina u kreiranju svih događanja na ovim prostorima i za ono što su oni napravili, u biti ne mogu kriviti sada nekoga drugoga.“

Ipak, evidentno je da su Hrvati u Federaciji nezadovoljni pozicijom koju imaju i koja se kroz dugi niz godina urušava sve više. Prijedlozi, odluke i amandmani predloženi od strane Hrvata se gotovo u pravilu i bez valjanog objašnjenja odbijaju, tako da konstitutivnost ostaje samo na papiru, što je prvi od uzroka nazadovoljstva Hrvata u BiH, smatra Branko Zrno, zastupnik u Domu naroda Parlamenta BiH:

„Majorizacija je prisutna od početka do danas. Sustav preglasavanja dobio je, nažalost, u potpunosti pravo glasa. Znači radi se jednostavno o majorizaciji cijeloga jednoga naroda i nemoguće je ostvariti na ovaj način, na ovim principima bilo što.“

I zastupljenost Hrvata u javnim institucijama mimo parlamenata također je pokazatelj koji govori o neravnopravnom statusu, smatra Krešimir Zubak, predsjednik Glavnog odbora Udružene Hrvatske seljačke stranke - Nove hrvatske inicijative:

„Ako bismo gledali samo razinu BiH, i to Parlament, oba doma itd., onda je to otprilike koliko nas ima u strukturi stanovništva ili koliko nam pripada po ustavnim rješenjima. Međutim, kad je riječ o drugim strukturama vlasti, to su javna poduzeća, agencije itd., onda je to daleko od onoga što je trebalo biti osigurano i kako je to predviđeno Ustavom.“

Ovakav pristup, upozorava Zubak, ide u prilog onima koji se zalažu za treći entitet kao jedinu mjeru ostvarenja prava Hrvata u BiH:

„Ovo što se događa, osobito na području Federacije, čini mi se da im sve više daje za pravo i mi smo u jednom razdoblju kad je riječ o području Federacije imali jednu kritičnu masu i političara i političkih stranaka koji su polazili od toga da je BiH naša domovina, da unutar BiH trebamo tražiti za sebe rješenja, da entiteti nisu rješenje, ali ovo što se u posljednje vrijeme događa mislim da će bitno utjecati na raspoloženje i stavove Hrvata građana i njihovih političkih predstavnika.“

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG