Dostupni linkovi

Uz Dan planete Zemlje: Zdrav život i okruženje


Beograd, deca na gradskim ulicama u povodu obeležavanja Dana planete Zemlje

Dan planete Zemlje je ustanovljen 22. aprila 1970. godine, kada je ovaj datum proglašen praznikom, kao izraz rastuće svesti o važnosti očuvanja i unapređenja životne sredine u svetu. Dan planete Zemlje, 22. april, ove godine je posvećen globalnom zagrevanju.

Dan planete Zemlje je obeležen i u Srbiji. U akcijama na nekoliko mesta kroz kulturno-umetnički program, primere reciklaže i deljenjem letaka građani su upozoreni na važnost očuvanja životne sredine. Na Trgu Republike održana je manifestacija Društva za pomoć osobama ometenim u razvoju i Ministarstva za zaštitu životne sredine pod nazivom "Živimo zajedno".

"Teško je u ovom vremenu bolesnih reka i suvih šuma održati higijenu tela, duše i razuma. Žao nam je čoveka koji poseče drvo jer kako planeta Zemlja gubi zelenilo tako i ljudsko lice gubi rumenilo."

Pred nekoliko stotina ljudi na Trgu Republike u Beogradu ministar ekologije Saša Dragin pakovao je plastične flaše za raciklažu, kako bi građanima pokazao kako treba čuvati prirodu:

"Imamo jednu jedinu planetu, drugu nemamo, a nećemo je ni dobiti u nekoj doglednoj budućnosti. Iz tog razloga je moramo paziti i čuvati kako bi je ostavili u boljem stanju za našu decu i sledeće generacije od onog stanja kakvu smo je mi dobili od naših roditelja."

Ministar u akciji bio je veoma interesantan građanima, ali posebno zbog toga što mu je društvo pravio glumac Zoran Cvijanović, čuveni Mile Protiv Tranzicije:

"Nas sve zajedno je iznenadilo što je svest ljudi na vrlo visokom nivou - 70% ljudi je izjavilo da je spremno da razdvaja otpad u svojim domaćinstvima. Problem je što sistem i zajednica nisu u stanju da to organizuju. To se ne može uraditi danas i odmah i ovo je pokretanje jednog novog procesa ozdravljenja čiji pravi efekti mogu biti vidljivi tek za 3-5 godina."

Najveće zanimanje za priču pokazali su najmlađi:

"Ne uništavamo i ne bacamo đubre."

"Ne treba da bacamo smeće van kontejnera."

"Priroda je isto živa, treba da budemo uredni i čisti i da ne smetamo drugim ljudima i da ih poštujemo – takva treba da bude planeta."

"Planeta se može čuvati na mnogo načina. Na primer, korišćenjem bicikla umesto drugih prevoznih sredstava, smanjenjem globalnog zagrevanja, recikliranjem papira, smanjenjem korišćenja sprejeva itd."

RSE: U koji ti razred ideš?

"U četvrti."

RSE: A gde si sve to naučio?

"Mnogo volim da čitam enciklopedije i druge knjige."

I stariji građani su izgleda postali svesniji problema:

"To je najvažnije pošto je zagađenje u poslednje vreme ogromno, sve je gore. Dakle, svako mora, koliko god može, da doprinese zaštiti."

RSE: Kako se to radi u Srbiji? Šta mislite da li se to radi na dobar način?

"To se, koliko je meni poznato, ni ne radi u Srbiji."

"Niko ne vodi računa, bacaju đubre na sve strane, zagađuju vodu."

RSE: A industrija?

"Tek je u industriji katastrofa, da ne pričamo o tome, to svi znamo."

"Kako čuvamo sredinu tako dugo ćemo i živeti. Ne vodimo računa gde bacamo smeće i kako se ponašamo, zagađujemo ovu našu sredinu i tako stvaramo izvore bolesti i zaraza."

U akciji su učestvovali i hendikepirani koji, kako kaže Dejan Kozić iz Društva za pomoć ometenima u razvoju, i sami često pomažu u reciklaži:

"Na taj način se uče, ne samo oni već i njihove porodice i okruženje, kako neke stvari treba sačuvati, upotrebiti ih, a možda čak dobiti i neki novac. Međutim, mnogo značajniji je ovaj naš suživot, zdrav život i okruženje."

Usred ove gužve na zadatku se našao i čistač ulica, koji nam reče da posla ima više nego ikad:

RSE: Da li je čisto u Beogradu?

"Nije čisto."

RSE: Kako se ljudi ponašaju, da li vode računa o tome gde bacaju smeće?

"Slabo, slabo."

Risan

Dan planete Zemlje obilježava se i u ekološkoj Crnoj Gori koja je ovu odrednicu ugradila u Ustav, ali koja je ipak zbog ukupnog odnosa prema životnoj sredini, još uvijek više deklarativna, nego suštinska. Čini se, međutim, da izvjestan napredak postoji.


Crna Gora je prva i jedina zemlja na svijetu koja je odrednicu da bude ekološka ugradila u sopstveni Ustav. Iako je ekološko opredjeljenje još uvijek više deklarativno, nego suštinsko, generalno se može reći da je svijest o potrebi zaštite životne sredine kod građana nešto veća nego ranije, i da su političari postali svjesni te činjenice. Tačka preokreta je bilo protivljenje ukupne domaće javnosti izgradnji hidroelektrane Buk Bijela, koja je predviđala potapanje kanjona rijeke Tare. To je bio objedinjavajući faktor za pojedince, udruženja i razne društvene institucije koje su oko svih značajnih društvenih i političkih pitanja bile na suprotnim stranama.

Zoran Mrdak, direktor nacionalnog parka Skadarsko jezero, uviđa izvjestan napredak u odnosu prema potrebi zaštite životne sredine u Crnoj Gori:

"Donosioci odluka u Crnoj Gori, u zadnjih par godina, čini mi se da su drastično promijenili svoj kurs i ophođenje prema problemima zaštite životne sredine. Čini mi se da danas niko u Crnoj Gori, ko ima u glavi razvojni projekat, ne ostavlja ni najmanju sumnju da neće da se bavi problemima zaštite životne sredine i da već unaprijed ne računa na poštovanje svih standarda i procedura. Važno je da svaki onaj pojedinac koji će u budućnosti raditi na poslovima, bilo donošenja odluke, ili privrednog razvoja ima taj senzibilitet, a naravno da država kroz svoju zakonsku regulativu, kroz određene procese koji se već sprovode, da jasno određene smjernice i da se to poštuje".

Upravo nepoštovanje zacrtanog je glava meta kritike Milorada Mitrovića, direktora nevladine organizacije "Breznica" koji, pored toga što nema lijepe riječi za nivo ekološke svijesti građana, žestoko kritikuje i političare:

"Vlast i dalje usvaja direktive, potpisuje konvencije koje nalaže Evropska unija, ali s druge strane imamo dosta adekvatne zakone kada je u pitanju životna sredina, ali ti zakoni se, na žalost, ne sprovode i ne poštuju, tako da imamo situaciju da u 21. vijeku imamo velike zagađivače koji rade bez uptrebnih dozvola, odnosno, bez ikakve kontrole, a stalno pričamo o tome kako treba da čuvamo životnu sredinu, kako Crna Gora treba da postane atraktivna turistička destinacija, a onda se jave namjere potapanja Tare, izgradnje velikih hidroelektrana i velikih hidroakumulacija. Sve to ne ide sa održivim razvojem turizma, i uopšte održivim načinom korišćenja prirodnih resursa. Pogotovo ne ide sa opredjeljenjem da Crna Gora bude ekološka država.

Dan planete Zemlje u Crnoj Gori će biti obilježen nizom događaja, među kojima su odvojene sjednice Nacionalnog savjeta za održivi razvoj i Regionalnog centra za životnu sredinu i mnoštvo lokalnih aktivnosti kao što je, primjera radi, akcija čišćenja i sadnja mladica na područuju pojedinih podgoričkih naselja. Među centralnim događajima je i otvaranje 14. sajma ekologije, na kom će, uz učešće oko stotinu izlagača, biti promovisane savremene tehnologije koje unapređuju odnos prema zaštiti životne sredine.

Otvarajući sjednicu Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, crnogorski premijer Milo Đukanović se osvrnuo na Dan planete Zemlje, njegovu važnost i globalnu posvećenost održivom razvoju i očuvanju životne sredine za, kako je kazao, potrebe sadašnjih i budućih generacija.

"Želim da vas podsjetim na važnost današnjeg dana. Dan planete Zemlje, je ustanovljen 22. aprila 1970. godine, kada je ovaj datum proglašen praznikom, kao izraz rastuće svijesti o važnosti očuvanja i unapređenja životne sredine u svijetu. Vjerujem da sve ono što se događalo u međuvremenu, samo je potvrdilo ispravnost ovakve orijentacije, i želim da pozdravim ideju da se kroz obilježavanje ovog datuma simbolički iskazuje jedna globalna posvećenost održivom razvoju i očuvanju planete Zemlje za potrebe sadašnjih i budućih generacija. Kao što znamo, Crna Gora se pridružila tom globalnom naporu formiranjem Nacionalnog savjeta održivog razvoja 2002. godine i danas možemo kazati da je Crna Gora i prva zemlja u regionu koja je usvojila strateški dokument Nacionalnu strategiju održivog razvoja, želeći da na taj način podržimo sve što se radi prevashodno kroz sistem Ujedinjenih Nacija, ali i kroz napora drugih država članica u Evropi i u razvijenom svijetu."

  • 16x9 Image

    Zoran Glavonjić

    Novinarsku karijeru počeo je 1995. u informativnoj redakciji beogradske televizije Studio B. Radio je u beogradskom listu "Dnevni telegraf" i u dnevniku "Glas javnosti". Na RSE je od avgusta 2000. godine.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG