Dostupni linkovi

Radikali i DSS dogovorili postizbornu koaliciju?


Sporazum o formiranju Vlade nakon izbora koji su, prema nezvaničnim informacijama, potpisali tehnički premijer Srbije Vojislav Koštunica i haški optuženik Vojislav Šešelj jedna je od dominantnih tema predizborne kampanje u Srbiji.

Iako i Šešeljevi Radikali, i Koštuničina DSS odlučno demantuju postojanje ovog sporazuma, ne može se do kraja isključiti mogućnost da su dve stranke postigle dogovor o postizbornoj koaliciji.

Prema sporazumu Šešelj - Koštunica koji je, kako prenose beogradski mediji, postignut još pre raspisivanja izbora, DSS-u je zagarantovano mesto premijera, dok će lideru Radikala Tomislavu Nikoliću pripasti mesto predsednika Skupštine Srbije. Osim premijerskog mesta za Koštunicu, za njegovu stranku obezbeđeno je Ministarstvo ekonomije, resor pravde i Ministarstvo za Kosovo. Sa druge strane, radikali, navodno, dobijaju resor policije koji je namenjen funkcioneru te stranke Miloradu Mirčiću, dok će general Božidar Delić, poznat po tome što je 2000. godine naredio da vojska primeni silu nad demonstrantima, preuzeti Ministarstvo odbrane. Informaciju o postojanju ovakvog dogovora prvi je izneo potpredsednik Tadićeve DS Dragan Šutanovac:


"Pitam da li je istina da se Vojislav Koštunica čuo sa Vojislavom Šešeljom prošle nedelje, o čemu su razgovarali sat vremena i da li su tada dogovorili tu veliku koaliciju ili ne. Ne vidim drugi način, znam da Tomislav Nikolić ne može da se dogovori sa Vojislavom Koštunicom jer je Nikolić čovek koji je na ovim izborima ispao autsajder – ne vidim koje bi moglo da bude njegovo mesto u ovoj priči."


Reagujući na ove navode, SRS i DSS tvrde da je reč o neistini. Negirajući postojanje sporazuma, lider Radikala Tomislav Nikolić, međutim, ne isključuje mogućnost koalicije sa Koštuničinom strankom:


"Imam kontakte sa Vojislavom Šešeljem, a o tome nismo razgovarali. Onaj koji kaže da su Koštunica i Šešelj razgovarali mora navesti izvor. Pretpostavljam da građani Srbije očekuju saradnju između SRS i DSS posle izbora. Ne vidim šta bi drugo mogli očekivati građani Srbije."


U koaliciji DSS-NS ne žele da govore o mogućim koalicijama pre izbora. Funkcioner NS-a Miroslav Markićević u izjavi za naš program optužuje Tadićeve demokrate da u predizborne svrhe plasiraju lažne informacije o sporazumu Šešelj – Koštunica:


"Ja kao predsednik Izvršnog odbora i zamenik šefa izbornog štaba ne znam za to i tvrdim da to nije tačno. To se plasira iz političih razloga i to ide na štetu koalicije DSS –NS."


RSE: U kom smislu vaša koalicija ima štete zbog toga?


"Zato što bi onda ljudi mogli misle da glasajući za Koštunicu glasaju za Šešelja, to je razlog – to je jasna politička računica."


Iako informacije o postizbornoj koaliciji sa SRS vide kao negativne poene za svoju stranku, treba podsetiti da DSS-u savez sa radikalima nije stran. I pored toga što su i tada demantovali bilo kakve pregovore, Koštuničina partija ujedinila se prošle godine sa radikalima, a Tomislav Nikolić na kratko je postavljen na mesto predsednika Skupštine. Budući da dosadašnje predizborne poruke i teške opužbe na liniji Tadićevih demokrata i Koštuničinog DSS ne ukazuju na mogućnost obnavljanja koalicije između ove dve stranke, a da se politika radikala i tehničkog premijera ni po čemu ne razlikuje, njihov savez nakon ovih izbora bio bi realan, kaže politički analitičar Dejan Vuk Stanković, i ukazuje na činjenicu da u predizbornoj utakmici SRS i DSS nikako ne napadaju jedni druge:


"Dakle, i bez i sa tim sporazumom očigledno je da kod njih postoji visok nivo slaganja oko dve ključne teme u ovoj kampanji – stav države Srbije prema Kosovu i prema politici evropskih integracija. Radikali su pokazali naglašenu spremnost za saradnju, a pošto će oni biti jači partner, i mislim da njihova koalicija, ukoliko i jedni i drugi osvoje dovoljno glasova, vrlo lako može postati i realnost u Srbiji."


Stanković zaključuje da je nespremnost srpske političke elite da zatvori teme na kojima radikali dobijaju poene dovela je do toga da ova partija, na čelu sa svojim liderom u pritvoru Haškog tribunala, gde mu se sudi za zločine nad nesrbima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH 1991-93., osam godina nakon demokratskih promena ima ovoliki uticaj na političkoj sceni:


"Dakle, nije zatvoreno to državno i nacionalno pitanje i tu još uvek postoji velika zona neodređenosti. Drugo, kako su tekli pregovori o Kosovu aktuelna politička elita je preuzela, u neku ruku, i postavke politike Miloševića i Šešelja i njihovu retoriku. U situaciji u kojoj ne iskoračujete radikalno iz Miloševićevog perioda, ne bežite radikalno od tog i takvog racionalnog i državnog problema, sačekaće vas radikali iza ugla pre ili kasnije."

XS
SM
MD
LG