Dostupni linkovi

Ikebane za zaštitu ljudskih prava


Sarajevo, zgrada institucija BiH
Sarajevo, zgrada institucija BiH

Reforma institucije ombudsmena u BiH, odnosno objedinjavanje tri institucije u jednu na državnom nivou, trabalo je biti završeno do kraja 2006. godine. Do danas nije urađeno skoro ništa.

Osim što institucija nezavisnih zaštitnika ljudskih prava sve više gubi kredibilitet. Primjer za to je i da su vlasti u 2007. godini, u odnosu na prethodne, ispoštovale najmanje njihovih preporuka i sugestija. Za nesprovedenu reformu entitetski krive državne ombudsmene i obrnuto, dok političari na ta mjesta pokušavaju da dovedu podobne. Po definiciji ova institucija ima za zadatak odbranu interesa pojedinaca protiv uprave. Hoće li BiH na kraju dobiti ombudsmene koji će vlast štititi od građana?

I dok je svojevremeno institucija ombudsmena izazivala strahopoštovanje i kod vlasti i građana koji su u nju imali veliko povjerenje, danas je poštivanje njihovih preporuka palo za gotovo pola. A sve zahvaljujući političkim prilikama vezanim uz objedinjavanje ove institucije sa entitetskih na državni nivo, potvrdila je ombudsmen Federacije BiH Vera Jovanović:


„Mi, naravno, radimo, primamo građane, ali to je manji obim. Manje su dva terenska ureda, a s druge strane građani moguće da su na neki način demoralisani s obzirom da mi javno kažemo da vlasti daleko manje poštuju naše preporuke, posebno u pojedinačnim predmetima i da za ovo vrijeme dok treba da se desi ta transformacija, vlasti jednostavno smatraju da mi nemamo legitimitet i da zbog toga ne moraju da poštuju preporuke ombudsmana.“


Iako je preuzimanje zaštite ljudskih prava na nivo BiH trebalo da bude davno završeno, Parlament BiH nije se usaglasio oko kandidata, ali i oko netransparentnosti načina njihovog predlaganja. Potom je uslijedio novi konkurs, koji je trajao čak osam mjeseci. Članica parlamentarne komisije za izbor ombudsmana Dušanka Majkić nije zadovoljna radom ove institucije:


„Tu nije krivica samo na njihovoj strani, tu dobrim dijelom krivicu snosi Parlament koji nije završio izbor ombudsmana - i imate praktično ljude koji su u tehničkom mandatu. Kod izvještaja i rasprave o njihovom izvještaju o radu, teško je razgovarati o izvještaju o radu ljudi koji su već odavno se oprostili od institucije - jedino platu primaju još tu. Maksimalno smo učinili da se ta institucija degradira i da veliki broj ljudi kad im pomenete ombudsmane BiH onda kažu da oni ne mogu ni sebi pomoći, a kamoli nama.“


Tome je doprinio i odnos vlasti prema instituciji i njenim članovima, tvrdi ombudsmen BiH Safet Pašić:


„Ja ću vam najbolje ilustrirati to time što ću vam reći da predsjedavajući Vijeća ministara, to možete naći na veb stranici Vijeća ministara u prošloj godini, kaže da su ombudsmeni BiH praktično ikebane. Prema tome, kad jedan predsjedavajući Vijeća ministara tako kaže onda je sasvim jasno na kakvim pozicijama se trenutno ova institucija nalazi. Nikad na nižim granama ova institucija nije bila.“


Činjenica da ombudsmene bira Parlament, čiji rad bi ova institucija trebala nadzirati, dodatno otežava poziciju, ali i sliku u javnosti - da se, ipak, biraju podobni. Predsjednik Helsinškog komiteta u BiH Srđan Dizdarević kaže:


„Izvršne i zakonodavne vlasti ne shvataju, odnosno ne prihvataju da ombudsmen mora da bude neko ko je nezavisan u smislu i političke pripadnosti i nekakvog nacionalnog navijanja, da mora biti kompetentan i da mora imati iza sebe već biografiju nekoga ko je prepoznatljiv kao borac za ljudska prava. To je problem politike koja ne želi da prihvati takvog ombudsmena, nego smatra da može da uhljebi svoje članove, svoje miljenike dajući im funkciju ombudsmena. Mislim da je to vrlo opasno.“


Ovakav pristup baca sjenu na neovisnost od političkog uticaja, smatra Jovanović:


„Iz toga razloga mi se prvi put nismo ni javili na taj konkurs, znali smo na koji način će se taj izbor desiti - da je to Parlament, da su to politička imenovanja, i to se konačno i pokazalo kao tačno.“


Sličnog je stava i Pašić:


„Institucija ombudsmena za ljudska prava, to doslovce u zakonu stoji, nadzire rad svih institucija vlasti u BiH, uključujući i Parlament, i Predsjedništvo, i Vijeće ministara, ministarstva, čak i javna preduzeća. Naravno da će imati uticaja i da je nenormalno da Parlamentarna skupština BiH ne vodi računa o tome, jer ovdje je rečeno da će se imenovati ličnosti sa visokomoralnim osobinama, a najmanje se o tome vodi računa.“


Za zastoj u procesu državni ombudsmani krive entitetske vlasti i svoje kolege, dok entitetski smatraju kako saradnja s kolegama na državnom nivou ne ide jer ni sami međusobno ne sarađuju, smatra Jovanović:


„Mi smo cijelo vrijeme bili raspoloženi da s njima sarađujemo, ali očigledno je bilo da tu baš nije bilouvijek neke dobre saradnje i mi smo vidjeli, ustvari, po njihovim javnim istupima da domaći obudsmeni nemaju želju da rade zajednički.“


Ombudsman BiH Mariofil Ljubić kaže kako su pozicije uticale i na različit odnos prema instituciji ombudsmana:


„Postoje različite pozicije, različita gledanja ombudsmena iz ove tri institucije. Ne treba ni to isključiti - svaki iz svoje pozicije osobne je gledao drugačije na ovaj postupak. Ova institucija objedinjena treba baštiniti sve one dobre strane koje su postigle ove tri institucije i bez opterećenja nastaviti s radom.“


Da opstrukcije ima, potvrdio je i Safet Pašić:


„Postoji strahovita opstrukcija. Razlozi su jedni političke prirode - nekom ne ide u prilog da se sa entiteta preuzimaju te dužnosti i tumači drugačije Ustav, a nekome ide iz meterijalnih razloga - što mu je drago još uvijek da bude ombudsmen i ko zna koliko dugo vremena će još biti.“

XS
SM
MD
LG