Dostupni linkovi

Holbrukove izjave nisu odraz američke politike


Richard Holbrooke

Američki diplomata Ričard Holburk, jedan od kreatora Dejtonskog sporazuma, izjavio je tokom posjete BiH da ovaj sporazum ne dozvoljava osnivanje trećeg entiteta, nezavisnost bilo kojeg od dva entiteta, ali ni njihovo ukidanje. Uslijedile su reakcije.

Poruka američkog diplomate Ričarda Holbruka da u Dejtonskom mirovnom sporazumu ima prostora za nadogradnju, ali da on ne dopušta uspostavu trećeg entiteta, nezavisnost postojećih ili njihovo ukidanje, najviše je pogodila predstavnike hrvatskih političkih stranaka. Zvaničnik HDZ-a i poslanik u državnom Domu naroda Ivo Miro Jović Holbrukove izjave ne smatra odrazom američke vanjske politike:

„On bi i dalje podražvao, ja bih bio slobodan reći, aždaju od države - i nefunkcionalnu i skupu i nepravdenu. Iz tih razloga smatram da čovjek koji se svojom politikom zalagao da jedan narod nema pravo, kako on kaže i ponavlja to ponovo bez trunke srama, da se izjednači u pravima sa druga dva naroda, a za isto to vrijeme nacionalnoj manjini je osigurao državi. Čovjek spletkaroš, mafijaš koji želi i hoće da BiH bude talac vječitog izazivanja kriza kako kome trebadne.“

Holbruk je tokom posjete Banjoj Luci ponovio da u BiH postoje političari koji zagovaraju svaku od ovih teza, kao što su to radili i u Dejtonu. Ukoliko nastave tim putem, rekao je on, uništiće mirovni sporazum i BiH. Holbruk je kazao da Dejtonski mirovni sporazum nije savršen i da postoje mnogo propusti koji su naknadno korigovani:

„Postoji još prostora za napredak, ali to mora biti učinjeno u skladu sa propisanom procedurom i uz konsenzus svih strana.“

BiH mora otvoriti jedan ozbiljan dijalog, uključiti široku javnost i doći do rješenja koja su prihvatljiva za većinu građana, kaže Beriz Belkić, iz Stranke za BiH. On podsjeća da je teritorijalni integritet i suverenitet BiH bio neupitan i bez Dejtonskog mirovnog sporazuma. Belkić Holbrukovu posjetu ocjenjuje kao privatnu, nakon koje poruke i razmišljanja ne treba pretjerano komentarisati:

„Druga je stvar što međunarodna zajednica nije primijenila i ispoštovala konvencije. Dakle, BiH je napadnuta kao nezavisna zemlja, međunarodno priznata i nema potrebe te stvari dodatno potcrtatavati, barem ja tako mislim. Dakle, to je stvar koja nije otvorena. Što se tiče unutrašnjeg uređenja, Ustav BiH jasno kaže kako se unutrašnje uređenje može mijenjati, odnosno sam ustav mijenjati. Prema tome, to je stvar procesa. Dakle, sve je u igri - i entiteti i regije. Stvar je unutrašnjeg dogovora.“

Drago Kalabić, iz SNSD-a, smatra da je Holbruk promijenio stav u odnosu na ranije javne istupe, iako smatra da u formalnom smislu njegova poruka nema bitne efekte. Za SNSD je važna Holbrukova privrženost Dejtonskom mirovnom sporazumu, kaže on:

„SNSD je jasno rekao da je u ovom momentu Dejtonski sporazum temelj BiH, da nije pametno igrati se sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, što su neki predstavnici međunarodne zajednice, a pogotovu bošnjački političari činili proteklih godina, i da je ovo snažna poruka da je on ipak osnov za sve buduće promjene koje treba da uslijede na bazi kompromisa i konsenzusa. Realno je – prvi put niko više ne spominje ukidanje RS-a, niko više ne spominje da je RS bila greška i slične stvari.“

Tokom razgovora sa Ričardom Holbrukom, premijer RS-a Milorad Dodik naveo je da podržava Dejtonski mirovni sporazum, ali više nego ikada prije traži i jasnu poziciju RS-a. Razgovarano je i o Holbrukovim ranijim negativnim izjavama u vezi sa imenom Republika Srpska. Milorad Dodik:

„Gospodin Holbruk je rekao da on misli da naziv Republika Srpska nije bio najsretnije rješenje, ali objasnio je danas da on time ne sugeriše potrebu da se to ime mijenja, nego je to jednostavno konstatacija iz vremena kada je on to radio.“

Govoreći o istom, Holbruk je otkrio neke nove detalje:

„Ime Republike Srpske je dogovoreno dva mjeseca prije Dejtona, u Ankari, u Turskoj, i pristanak na to dao je i Alija Izetbegović. To je bio jedan dio šireg paketa koji je kasnije prihvaćen i od Slobodana Miloševića. Moje mišljenje je da to ime previše nosi istorijskog konteksta i možda bi bolje bilo da je to ime drugačije, ali ne sugerišem promjene.“

Na ovakve tvrdnje Ričarda Holbruka reagovao je i Bakir Izetbegović. On kaže da je njegov otac vjerovatno u Ankari pristao na ime Republika Srpska, ali da je to učinio pod ucjenama i pritiscima. Iznenađen je Holbrukovom tvrdnjom, uz konstataciju da je on do sada uvijek govorio da je ime Republika Srpska njegova najveća greška.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG