Dostupni linkovi

Hrvatska očekuje pozitivan ishod u Hagu


The Hague, Palata pravde, sjedište Međunarodnog suda pravde

Krajem mjeseca Međunarodni sud pravde u Hagu raspravlja o nadležnosti tog suda za tužbu koju je Hrvatska podnijela prije devet godina protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije za genocid. Koja su hrvatska očekivanja?

Naoko formalno, ali za budućnost hrvatske tužbe protiv beogradskih vlasti za genocid odlučujuće pitanje o nadležnosti suda bit će koncem svibnja predmet rasprave na onom drugom međunarodnom sudu koji ima sjedište u Hagu – Međunarodnom sudu pravde, koji presuđuje u sporovima između država. Beogradske vlasti osporavaju nadležnost tog suda u ovom slučaju, pa će njihovi predstavnici biti prvi na redu za iznošenje svojih argumenata, potom će se očitovati hrvatski predstavnici, a potom opet predstavnici beogradskih vlasti. Za naš radio govori predstavnik Republike Hrvatske na Međunarodnom sudu pravde, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Ivan Šimonović:

“Ovo je sada za budućnost tužbe odlučujuća faza. Naime, sada se održava usmena rasprava zbog prigovora oko nadležnosti ili nenadležnosti suda. Ako sud prihvati argumente suprotne strane, onda će odbaciti dalje postupanje zbog nenadležnosti. Ako prihvati argumente hrvatske strane, onda će sud nastaviti postupanje o meritumu, dakle o sadržaju tužbenog zahtjeva.”

Hrvatska je 1999. godine pokrenula postupak pred ovim sudom protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije zbog povrede Konvencije iz 1948. o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida počinjenih na području Hrvatske od 1991. do 1995. Od suda je zatraženo da presudi da je SRJ počinila genocid u Hrvatskoj i da su hrvatski građani bili žrtve tog genocida. Hrvatska ovom tužbom traži od SRJ da kazni sve počinitelje genocida koji se nalaze pod njezinom jurisdikcijom, da se dozna istina o nestalim hrvatskim državljanima, da se vrate kulturna dobra oteta u tom razdoblju, te da se nadoknadi šteta žrtvama genocida.


Prošlogodišnja presuda Međunarodnog suda pravde povodom tužbe Bosne i Hercegovine protiv beogradskih vlasti kojom su one oslobođene odgovornosti za genocid i etničko čišćenje u Bosni i Hercegovini ogorčila je javnost u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Što se može očekivati u slučaju hrvatske tužbe protiv Beograda za genocid?


Krvavi pokolji u svijetu posljednjih godina postrožili su definiciju genocida koju koristi ovaj sud, i to će se odraziti i na hrvatsku tužbu, kaže za naš radio profesor političke filozofije na zagrebačkom Sveučilištu i politički analitičar Žarko Puhovski:

«Za razliku od situacije koja je nastala tužbom Bosne i Hercegovine, u hrvatskom slučaju će biti mnogo lakše dokazati neposrednu vezu sa Beogradom, pogotovo kada se radi o Vukovaru ili nekim drugim dijelovima zemlje. Međutim, biti će puno teže dokazati genocid, jer je zbog Ruande i drugih slučajeva došlo do toga da brojke odlučuju, i da se za razmjerno mali broj žrtava kakav je bio u nekim dijelovima Hrvatske – gdje se može govoriti o genocidu – više neće govoriti o genocidu. Zato ja mislim da će rezultat biti sličan kao i sa Bosnom i Hercegovinom, ali će biti manja sramota od one koji je prethodna presuda predstavljala.«

Presuda Međunarodnog suda pravde povodom tužbe Bosne i Hercegovine protiv vlasti u Beogradu za genocid ima – što se tiče sudbine hrvatske tužbe protiv vlasti u Beogradu - svojh pozitivnih i negativnih strana, kaže profesor Šimonović:


«Pozitivna strana je to da se sud prihvatio nadležnosti za bosanski slučaj. Ono što ćemo mi svakako dokazivati da - s obzirom na čitav niz sličnih činjeničnih elemenata, dakle – da je tuženik isti, da se tužba odnosi na uzajamno povezana događanja, od kojih su neke postrojbe činile zločine i sa jedne i sa druge strane granice, uzajamno surađivale, imale zajedničku komandu i kontrolu itd – dakle da bi bilo potpuno apsurdno da sud prihvati nadležnost za bosansku tužbu, a ne prihvati nadležnost za hrvatsku tužbu.»


Dakle, taj dio postupka povodom tužbe Bosne i Hercegovine je za Hrvatsku potencijalno pozitivan, ali postoji i segment istog slučaja koji je za Hrvatsku potencijalno negativan.


«Sud je jako visoko postavio prag za dokazivanje genocida – kao što znate, samo je Srebrenica proglašena genocidom. Osim toga, odgovornost nije pripisana SR Jugoslaviji, nego lokalnim srpskim vlastima. SR Jugoslavija je proglašena odgovornom isključivo što nije spriječila genocid, odnosno što nije kaznila one počinitelje genocida koji su bili u njenoj vlasti.»


U hrvatskom timu kažu kako su se ozbiljno pripremili za ozbiljan posao pred njima. Najveća je odgovornosti, ali i najzahtjevniji zadatak pred sucima Međunarodnog suda pravde koji će odlučivati o svojoj nadležnosti . Teško je procijeniti kakvu će odluku donijeti, jer argumenti iz njohovog postupanja u slučaju bosansko-hercegovačke tužbe protiv Beograda za genocid daju argumente za jednu odluku, a argumenti iz njihovog postupka povodom tužbe Beograda protiv NATO-a daju argumente za sasvim suprotnu odluku o nadležnosti.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG