Dostupni linkovi

*Svjetski savez dijaspore BiH pozvao je građane u dijaspori da se registruju i glasaju na narednim izborima. *Poslanik u Vijeću naroda RS i predvodnik povratka u BiH Fadil Banjanović upozorava na zloupotrebe i nemoral u kriterijima za dodjelu pomoći povratnicima. *Iz Drvara alarmantna vijest – za proteklih 12 godina čak 300 povratnika izvršilo samoubistvo.

Aktivnosti vlada u oblasti povratka

Vlada Kantona Sarajevo utvrdila je Izvještaj o realizaciji Plana povratka u Kanton i iz Kantona Sarajevo na ostala područja Bosne i Hercegovine u 2007. godini, te Plan povratka za ovu godinu. U 2008. godini aktivnosti Vlade Kantona Sarajevo će se nastaviti na rješavanju stambenih pitanja interno raseljenih porodica, koje ispunjavaju uvjete za sanaciju i porodica sa statusom raseljenih osoba, čije su prijeratne adrese van Kantona Sarajevo. Prioritet će biti sanacija stambenih jedinca za porodice koje su još uvijek smještene u kolektivnim centrima i koje koriste neki od vidova alternativnog smještaja. Za porodice interno raseljenih osoba koje nemaju uvjete za sanaciju stambenih jedinica, planirana je izgradnja posebne zgrade. U toku 2007. godine aktivnosti Vlade Kantona Sarajevo su bile usmjerene na rješavanje stambenog pitanja porodica koje privremeno borave u kolektivnim centrima. Iz objektivnih razloga, za 220 porodica nije se moglo u potpunosti pristupiti planiranoj sanaciji stambenih jedinica za njihov povratak, jer se radi o velikim oštećenjima objekata, a razlog su i izmijenjeni regulacioni planovi, sudski sporovi, neriješeni imovinsko pravni odnosi, te pojavljivanja klizišta.


Vlada Federacije BiH usvojila je odluku o Programu utroška sa kriterijima raspodjele sredstava u okviru programa „Transfer za raseljena lica i povratnike“. Svrha tog programa je stvaranje uslova za uspješnu realizaciju Plana povratka, repatrijacije, obnove i gradnje, koji je Vlada već usvojila, odnosno pružanje pomoći raseljenim osobama, povratnicima i izbjeglicama kroz obnovu i rekonstrukciju stambenih objekata, te poboljšanje životnih uslova. U ove svrhe biće utrošeno oko 35 miliona KM, od čega je najviše za obnovu individualnih stambenih objekata sa sredstvima za ugradnju i objekata zajedničkog tipa stanovanja.


Veliki broj samoubistava u Drvaru

Od završetka rata i početka procesa povratka u BiH, dakle u proteklih 12 godina, čak 300 Drvarčana izvršilo je samoubistvo, što se dovodi u direktnu vezu sa teškom ekonomskom i socijalnom situacijom, nemogućnošću zapošljavanja i obespravljenošću povratničke populacije u Livanjskom kantonu. Podatak o broju samoubistava u drvarskoj opštini objavljen je u informaciji Udruženja povratnika Unac – Sekcija nezaposlenih povratnika Drvara, koja je dostavljena predsjednicima Livanjskog kantona i FBiH, predsjedavajućem Vijeću ministara BiH, predsjedavajućem Predsjedništva BiH i visokom predstavniku za BiH Miroslavu Lajčaku.

Predsjednik Sekcije nezaposlenih povratnika Drvara Jovo Bajić optužio je vlasti Livanjskog kantona za diskriminaciju i maćehinski odnos prema stanovnicima drvarske opštine i naveo da je to razlog što je Sekcija, koja zastupa oko 6 500 bivših radnika drvarskih preduzeća, prošle godine organizovala potpisivanje peticije o izjašnjavanju povratnika za izdvajanje iz Livanjskog kantona.

Povratak je ipak ulio nadu


Kako ovu godinu za povratak i ostanak onih koji su se uspjeli vratiti, vidi Fadil Banjanović, poslanik u Vijeću naroda RS i predvodnik povratka u BiH.

Fadil Banjanović
Banjanović: Mislim da je 2008. godina veoma bitna za nas povratnike, kao i za one koji namjeravaju da se vrate. Po prvi put i država BiH i entitetske vlade i kantonalne vlade i opštine imaju znatna sredstva za proces povratka, odnosno za stvaranje uslova za život ljudi koji se vraćaju svojim kućama, za rješavanje elementarnih pitanja kao što su električna energija, voda, putevi, vjerski objekti, proljetna i jesenja sjetva… Mislim da je ovo jedna od najbogatijih godina što se tiče materijalnih sredstava. Po mojoj procjeni, sredstva od opštine, kantona, entitetskih vlada i državne vlade kreću se oko 150 miliona maraka, što su veoma velika sredstva. Znamo da su proteklih godina učinjeni veliki napori da se obnove infrastruktura i kuće. Ovih dana sam imao razgovore u državnom ministarstvu sa gospodinom ministrom Halilovićem. Ti razgovori su se odnosili na pomoć ljudima koji ni do dan danas nemaju električnu energiju, na veću pomoć u obnovi infrastrukture i drugih elementarnih uslova koji bi omogućili normalniji život povratnika. Gospodin Halilović i ja kao jedan od onih koji su se sa porodicom vratili u svoj Kozluk smo istakli da proljetna sjetva nema alternativu, da su sjemenske kulture kao što su krompir, kukuruz, luk elementarni artikli koje treba doturiti za proljetnu sjetvu. Onaj ko je opremio kuću, ko ima lijepu avliju, čije dijete ide u školu, ko se ima gdje liječiti i ako je posijao i proizvodi hranu, sigurno je zadovoljan. Predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, gospodina Halilović i njegovi saradnici, su me uvjerili da će oni kao resorno ministarstvo animirati druga ministarstva da proljetna sjetva ipak bude obavljena na jednom izuzetno kvalitetnom nivou. Znamo da je prošle godine bila velika suša, znamo da je došlo do velikog poskupljenja i sjemena i đubriva, tako da jedan veliki broj domaćinstava nije u mogućnosti izvršiti proljetnu sjetvu i na taj način obezbijediti hranu. Ja i ovom prilikom apelujem na gospodina Halilovića, na gospodina Brankovića, na gospodina Mušića, ljude koji su resorni ministri, ljude koji imaju znatnu ulogu u ovom procesu da ne odustaju od programa proljetne sjetve. Jer, posijati i proizvesti hranu je nešto prioritetno.

RSE: Vi ste posljednjih dana ponovo ukazali na još jedan težak problem – kuće bez električne energije.

Banjanović: U Bosni i Hercegovini je oko 3 000 povratničkih domaćinstva koja već godinama nemaju električnu energiju. Mi smo rekli, i ja opet ističem, da je prioritet nad prioritetima da se tim domaćinstvima uvede struja. Dalji prioriteti su vodo-snabdijevanje, školovanje djece, zdravstvena zaštita, otvaranje malih radionica, razvoj krupnog i sitnog stočarstva, uzgoj jagodičastog voća, male farme… Velike fabrike, veliki sistemi ne funkcionišu. Privreda je pred kolapsom. Ova privatizacija je veliko zlo. Sigurno najveće zlo, poslije rata, koje je zadesilo građane BiH. Tako da ja vidim šansu u razvoju male privrede, zanatstva, poljoprivrede… Sigurno da projekti u ovim oblastima treba da imaju prioritet, jer će se uposliti veliki broj domaćinstava.

RSE: Da se nakratko vratimo podatku koji je zaista izuzetan – 150 miliona maraka za oblast povratka. Sad je najbitnije da se taj novac na najispravniji način utroši. Mog li udruženja vršiti neku vrstu monitoringa kako i gdje se taj novac troši?

Banjanović: Povratak ljudi svojim kućama je jedna velika pobjeda samih ljudi. Da nije bilo povratka, sigurno bi te nacionalističke snage podijelile Bosnu. Povratak je ipak ulio građanima nadu. Ljudi su se vratili u svoje kuće, u svoje avlije. Postignuti su veliki rezultati u obnovi stambenog fonda, putne infrastrukture, u procesima održivog povratka. Naravno da ne možemo na osnovu jednog slučaja napraviti čitavu sliku. Proces povratka je uspio. Ljudi su se vratili i vraćaju se u čitavoj BiH. Imamo obnovljena naselja, imamo popravljene puteve, crkve, džamije, djecu koja pohađaju nastavu… Iako, ne možemo biti zadovoljni, htjeli bismo da to bude bolje, da to bude brže. U 2008. i 2009. godini svi trebamo učiniti napore da ovo bude sretna zajednica, da se vratimo svojim kućama, obnovimo i oživimo lijepe naše voćnjake, njive, fabrike, radionice, kuće, da naša sela budu bogata. Sto pedeset miliona je ipak jedna izuzetna materijalna podloga od opštine, kantona, FBiH, Republike Srpske, države Bosne i Hercegovine. Lično smatram da su prioriteti nad prioritetima: proljetna sjetva, uvođenje električne energije u domaćinstva, vodo-snabdijevanje, pohađanje nastave i zdravstvena zaštita.

RSE: Ali i Vi govorite kako ima zloupotreba i dodjele pomoći po nekim nemoralnim kriterijima.

Banjanović: Potrebno je spriječiti malverzacije i mahinacije. Pojedine stranke u lokalnim opštinama formiraju većinu, postave svoju komisiju i odobre korištenje tih sredstava samo članovima i simpatizerima te partije. To je zloupotreba, to je kriminal. Ja i ovom prilikom pozivam i međunarodne institucije i domaće institucije vlasti i organe bezbjednosti i tako dalje da se stane svim zloupotrebama u kraj. Član komisije sebi dodijeli traktor, bratu frezu, majci kravu, ženi štalu. Tako da jedna porodica dobije stotinjak hiljada maraka, dok više stotina građana ne može tome ni da primiriše. Smatram da monitoring državnog ministarstva i kontrola na lokalnom nivou moraju biti maksimalni. U Zvorniku je opštinska komisija sačinjena od članova SDA i ta opštinska komisija dodjeljuje i freze i plastenike i program proljetne sjetve samo sebi i svojim najbližima. Tražimo da u opštinskim komisijama za povratak i reintegraciju participiraju sve političke partije, povratnici, vladin i nevladin sektor, da to bude jedna široka komisija, komisija koja treba da bude transparentna, da bude pod lupom svih povratnika. Tako da se ne može desiti da se u jedno selo dodijeli 40 freza, da se ne može desiti da se jedna donacija dodijeli jednoj porodici, da se ne može desiti da komisija sama sebi dodijeli pomoć, a da drugih desetak-petnaest sela ne dobije ništa. Primjer Zvornika je veoma loš, tu imamo zloupotrebe donatorskih sredstava, zloupotrebe ministarstva i tako dalje. Ja sam zahtijevao od gospodina Safeta Halilovića, Edina Mušića i Omera Brankovića da sredstva koja su obezbjeđena putem budžeta budu javno trošena, uz puni monitoring javnosti i sredstava informisanja. Mislim da se u ovom procesu povratka jedan veliki broj ljudi aktivno bogati pljačkom, dok drugi ljudi ne mogu ni na škrge da dišu.

Ako ne glasamo, nemamo pravo kritike

Svjetski savez dijaspore BiH pozvao je građane u dijaspori da se registruju i glasaju na izborima, izjavila je na press-konferenciji u Sarajevu Senada Softić-Telalović, predsjednica Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore BiH. Najavila je i održavanje kongresa dijaspore u Sarajevu 30. maja i 1. juna. Taj dogovor je – kako je izjavila predsjednica – postignut na sjednici Glavnog odbora održanoj u Birminghamu u Velikoj Britaniji. Prema njenim riječima, uspostavljena je e-mail adresa (bhizbori2008@gmail.com) na koju se građani pozivaju da dostave ime i prezime, sadašnju adresu, adresu prije napuštanja BiH i matični broj, a svi podaci bit će dostavljeni Centralnoj izbornoj komisiji BiH da bi na naznačenu adresu bili dostavljeni formulari za registraciju.

Senada Softić Telalović

Softić-Telalović je kazala da se više od 16.000 ljudi već prijavilo, ističući da je to ogroman uspjeh za kampanju koju je pokrenuo Glavni odbor Svjetskog saveza dijaspore BiH. „Sigurna sam da će se ovih 16.000 uduplati do 15. aprila, do kada je rok, te da će biti dodate 32.000 građana koji će primiti formulare za registraciju“, kazala je Softić-Telalović.

Poručila je bh. državljanima u dijaspori da se registruju i da glasaju na sljedećim izborima, jer oni mogu odlučiti o sudbini ove zemlje, mogu doprinijeti promjeni političke strukture u zemlji: "Ali ako ne glasamo, kako mi u dijaspori, tako i u BiH, nemamo pravo kritike. Ko ne glasa i ne sudjeluje ne može da kritikuje što vlada radi ili ne radi. Odazovite se, glasajte za one koji će unaprijediti ovu državu i koji će doprinijeti prosperitetu“, kazala je Softić-Telalović.

Na kritike pojedinih političara da je dijaspora nevažna jer ne glasa, odgovorila je da je istina da je broj glasova iz dijaspore drastično opao u zadnjih 10 godina, ali da je opao zato što nema povezanosti s dijasporom na nivou na kojem bi trebao da bude. Ona smatra da bi bh. ambasade trebale da budu pokretači dijaspore o pitanju registracije, o pitanju izbora.

Softić-Telalović je najavila da će se i ove godine raditi na projektu CIPS kartice, koji je prošle godine bio izuzetno uspješan: „Danas je CIPS kartica jedinstven način da ostanemo dio ove zemlje dok se ne izmijeni famozni član 17. Zakona o državljanstvu BiH“, kazala je ona. Prema njenim riječima, od ministra civilnih poslova je tražila podatak koliko je CIPS kartica izdato od 1. marta do 30. oktobra prošle godine, ali nije dobila taj podatak: „To ministarstvo ne želi da nam da taj podatak, a nedavno je objavilo podatak da se do sada 41.000 građana BiH odrekla državljanstva BiH jer su primili državljanstvo drugih zemalja koje ne priznaju dvojno državljanstvo. Pedeset hiljada građana je izvadilo CIPS karticu i od tih 50.000 građana prihod je bio 550.000 KM u to ministarstvo. Pozivam ministra Novića da potvrdi ili da dokaže da je taj broj bio manji, jer barem bismo tako saznali koliko je CIPS kartica izdato prošle godine“, kazala je Softić-Telalović.

Iako predstavnici bh. dijaspore nisu konsultovani prilikom izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, kazala je da su zadovoljni predloženim izmjenama koje se tiču bh. dijaspore, te da su svjesni da se ništa neće desiti preko noći, da treba raditi korak po korak. Istakla je da bi bilo dobro da svaki građanin koji dobija pasoš u inostranstvu, u dijaspori automatski bude registrovan za izbore.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG