Dostupni linkovi

Priča o reformi policije u Bosni i Hercegovini, kao uslovu za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, nema kraja. Analiziramo da li su glavni kočničari u ovom trenutku Stranka demokratske akcije i Stranka za BiH?

Ukoliko se zakoni o reformi policije ne usvoje u Parlamentu BiH, neće doći do potpisivanja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, po ko zna koji put poručila je Evropska unija. Iako se čini da su bh. političke stranke bile nadomak usvajanju, zakočilo je na odnosima između Stranke za BiH i SDA, kaže jedan od potpisnika Mostarske deklaracije, lider PDP-a Mladen Ivanić:

„Reforma policije je postala predmet političke bitke između SDA i Stranke za BiH - ko će biti veći ’branilac interesa’ Bošnjaka u BiH i ko će se pokazati kao veći protivnik RS-a. Ja lično mislim da i jedni i drugi ustvari pripremaju teren za nove izbore i ovog trenutka, po mom dubokom uvjerenju, mi smo žrtva takve koncepcije i takvog pristupa ove dvije stranke.“

No, predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić kaže kako se u ovoj priči radi o špekulacijama, te da je jedino rješenje za provođenje policijske reforme poštivanje Mostarske deklaracije i Sarajevskog akcionog plana, a za kočničare smatra partije iz RS-a:

„Pa do sada su kočila, evo pet godina kako to traje, stranke iz RS-a. I sve ono što smo potpisali jednostavno treba prenijeti u zakon, odnosno suštinu toga što smo potpisali, i u svakom slučaju to će Evropa prihvatiti jer su tako rekli. Dakle, ne vidim u čemu je problem - izuzev ako neko hoće da iskoči iz tog voza i kaže da Mostarska deklaracija ne vrijedi, Sarajevski akcioni plan također ne.“

Zastoju je doprinijela i popustljiva politika Ureda visokog predstavnika, smatra zastupnik SDA u Parlamentu BiH Šemsudin Mehmedović:

„Želi se otupjeti oštrica već postojećim institucijama političkih struktura na nivou BiH. Ko je za to kriv? Ja smatram u prvom redu da su krive političke opcije koje ne prihvataju ništa osim onoga što one žele, i, naravno, blagonaklonost visokog predstavnika koji na sve to gleda kao da se to njega ne tiče.“

Unutarstranačkog sukoba i nesaradnje između SDA i Stranke za BiH bar na državnom nivou nema, tvrdi Mehmedović:

„Mi na nivou BiH kao dva kluba sarađujemo izvrsno i nema tu nikakvog knflikta. Možemo se neslagati u putu ili načinu dolaska do određenog cilja, ali u svakom slučaju mislim da je saradnja na jednom zavidnom nivou.“

No, Ivanić svoje tvrdnje o potkusurivanju ove dvije stranke preko reforme policije bazira i na činjenici da je predstavnicima partija iz RS-a kao kompromis prihvatljiv i prijedlog HDZ-a BiH:

„Mislimo da je to korektan kompromisan prijedlog koji daje dovoljno varijanti za buduće razgovore. Suština je da ovo nije kraj, suština je da će se o reformi razgovarati u budućnosti i to je jasno napisano u dopuni koju je dodao HDZ.“

No, HDZ-ov prijedlog nema podršku SDA, kaže Mehmedović:

„Ja smatram da je to neprihvatljivo rješenje jer to je, zapravo, pravljenje još dodatnih ustupaka. Neke institucije iz policijske strukture trebaju da imaju sjedište u Mostaru, treba de se uvede još jedan zamjenik itd. To je dodatno kompliciranje stvari. To je još gore zakonsko rješenje nego što su predložili Stranka za BiH ili SNSD.“

I dalje je kao osnov u opticaju zakonsko rješenje koje je predložilo Vijeće ministara, potvrdio je predsjedavajući ovog tijela Nikola Špirić, te dodao kako se ovo rješenje može nadograđivati.:

„Stvar je Parlamenta da te zakone unparijedi, oblikuje, postigne sporazum više ili manje. Dakle, nas će radovati sporazum koji će Parlament da prihvati, odnosno zakoni koje će Parlament prihvatiti, ali još uvijek, bez obzira kako se predlažu, okosnica razgovora jesu zakoni Vijeća ministara.

Sudeći prema najavama visokog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka, od razgovora se nije odustalo. Ključno je postići cilj i potpisati sporazum, ističe Lajčak:

„Kako da dođemo do tog cilja, nije ključno. Razmišljali smo o mogućnosti zajedničkog sastanka. Ta mogućnost još uvijek postoji. Trenutno se bavimo individualnim razgovorima sa političarima. Kad nastane situacija da će biti zajednička volja da imamo zajednički sastanak, naravno da ćemo ga održati. Nije u problem u tom. Problem je u tome da postignemo dogovor o tekstu koji će dobiti većinsku podršku u Parlamentu i koji će omogućiti da BiH potpiše sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.“

A sporazumom bi BiH, kaže Silajdžić, dobila puno:

„Mislim da je ovo velika prilika za BiH svakako, da ćemo imati čak i bolje investicije, lakše ćemo rješavati problem viznog režima. Inače, cijela BiH će dobiti mnogo u očima svjetske javnosti, posebno evropske, a to je ono do čega nam je stalo jer želimo potpisati taj sporazum.“

Da je usvajanje zakona o reformi policije ono bez čega BiH neće napraviti nijedan korak naprijed, poručio je i ambasador SAD-a u BiH Čarls Ingliš upozorivši bh. lidere da su pred ključnim izborom po BiH.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG