Dostupni linkovi

Ljubić kontra Lajčaka


Jedan od sastanaka političkih lidera, Sulejman Tihić (l), Miroslav Lajčak i Božo Ljubić (d)

Predsjednik bosanskohercegovackog HDZ-a 1990 Božo Ljubić, ovih dana je uputio pismo visokom medjunarodnom predstavniku u toj zemlji Miroslavu Lajčaku u kojem je izrazio negodovanje zbog navodnog odbacivanja prijedloga legitimnih predstavnika hrvatskog naroda, o promjenama Ustava. Ljubić je obećao poslati dodatna pojašnjenja pozicije hrvatskih stranaka o tome Uredu visokog predstavnika i ambasadorima zemalja članica Vijeća za provedbu mira

Pismo je, prema riječima predsjednika HDZ-a 1990. Bože Ljubića, napisano s ciljem da se skrene pažnja na položaj hrvatskog naroda u oba bh. entiteta, te da se inicijativa stranaka s hrvatskim predznakom o promijeni entitetskih ustava ne može okarakterisati kao manipulacija i izazivanje negativnih strasti. Ljubić kaže kako podrška njegovoj stranci ne ovisi o OHR-u nego o biračima, te da nema namjeru voditi medijsku bitku s visokim predstavnikom u BiH Miroslavom Lajčakom:
„Meni nije do toga da vodim dijalog s visokim predstavnikom preko medija, a još manje da vodim bilo kakav rat. Moja obveza je bila da javno reagiram na javno izrečene ocjene, koje, naravno, ja ne mogu prihvatiti - tipa manipulacija, nadmudrivanje, sijanje negativnih strasti. A posebice sam bio obvezan reagirati na jednu neistinu. Naime, tu je izjavljeno i citirano u novinama da je Ustav BiH takav da ne može biti nadglasavnja. Mi svi znamo da je to nije istina, ja to ne moram objašnjavati nikome, dakle Hrvati su višekratno nadglasavani u Parlamentu Federacije, a u Parlamentu RS-a i Hrvati i Bošnjaci.“
Apsolutno je pogrešno inicijativu legitimnih predstavnika jednog naroda, koja ima uporište u odluci Ustavnog suda o konstitutivnosti sva tri naroda na cijelom teritoriju BiH, tretirati na isti ili sličan način s inicijativama i akcijama ekstremističkih organizacija, kaže Ljubić:
„Visoki predstavnik Petrič je amandmanima pokušao da se ta odluka Ustavnog suda implementira na način da se uspostavi realna konstitutivnost sva tri naroda. Međutim, zastalo se na pola puta. Prema tome, ja apsolutno smatram da ova incijativa ima uporište u amandmanima koji su usvojeni već, odnosno nametnuti od strane visokog predstavnika Petriča - i u najmanju ruku ja sam očekivao i od visokog predstavnika da se o tome informiramo, da otvorimo dijalog.“

Član Predsjedništva HDZ-a BiH Velimir Jukić kaže kako ovo nije prvi put da jedan visoki predstavnik nema razumijevanja za položaj Hrvata i njihova prava:

„Prije svega, prava kao kolektiviteta, odnosno prava na ravnopravnost. To se odnosi na neka rješenja na koja smo mi imali primjedbe, prije svega na Zakon o javnom RTV servisu i sustavu, zatim oko rješenja u Zakonu o visokom obrazovanju i još u nekim drugim zakonima gdje su jednostavno svi naši zahtjevi negirani, neki su komentirani čak pomalo i neprikladno - kad se nije uopće htjelo čuti niti obrazloženje, a kamoli pokušati tražiti rješenja na tragu tih prijedloga.“

No, u Uredu visokog predstavnika kažu kako Miroslav Lajčak u Mostaru nije davao komentare na izjavu potpisnika Kreševske deklaracije, već se drži stava kako je Dejtonski sporazum konstanta dok se ne promijeni, prenosi glasnogovornik OHR-a Mario Brkić:

„Dejtonski ustav je činjenica sve dok legitimni predstavnici tri konstitutivna naroda i ostalih se ne dogovore da ga promijene u skladu s procedurom kako to definira Ustav. Visoki predstavnik smatra da su i evropska integracija i ustavne reforme dva strateška izazova za budućnost BiH. Ovim se ponovo pokazuje koliko je opasno iznositi stavove na osnovu samo medijskih interpretacija. Zato je visoki predstavnik i u Mostaru odbio da komentira inicijativu hrvatskih stranaka. A visoki predstavnik je, naravno, uvijek spreman razmotriti sve konstruktivne prijedloge i sastati se sa političkim liderima ove države.“

Izjavu hrvatskih političkih stranaka Ljubić će, kaže, službeno poslati OHR-u, te ambasadorima zemalja članica Upravnog vijeća za provedbu mira, kao i parlamentarnim i opozicionim strankama u BiH, nakon čega je spreman obrazložiti motive inicijative.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG