Dostupni linkovi

Na Saturnovom mjesecu nađeni elementi potrebni za život


Saturn

Osnovni elementi koji su neohodni za život - toplina, voda i organske hemikalije pronađene su na Saturnovom malom pratiocu Enceladusu, potvrdili su naučnici nakon istraživanja njegove površine.

Kako prenosi Reuters, istraživači su vršili observacije koristeći svemirski brod Cassini te njime prelijetali površinu Enceladusa 12. marta, u okviru istraživačke misije na Saturnu i njegovim planetama-pratiocima.

Udruženi naučnici iz SAD-a i Evrope nisu potvrdili nikakve stvarne dokaze da na ovom mjesecu postoji život, ali su pronašli gejzire na njegovom južnom polu.

Dakle, uslovi za život tu postoje, a vodu iz gejzira ocijenili su kao neku vrstu mješavine karbonatne tekućine sa prirodnim gasom.

"Vodena para je osnovni sastojak, ali ima i metana, karbon dioksida, karbon monoksida. Utvrdili smo organske materije, kako jednostavne, tako i neke kompleksnije," izjavio je Hunter Waite iz Southwest Research instituta u San Antoniju, Teksas.

"Pitanje koje svi postavljaju je: odakle su te organske materije."

Američki znanstvenici otkrili asteroide stare koliko i Sunčev sustav

Tri asteroida odnijet će titulu najstarijih objekata u našem Sunčevom sustavu, javlja Webindia.

Stručnjaci su dokazali kako se objekti nisu mijenjali od svog nastanka od prije 4,55 milijardi godina, a znanstvenica Jessica Sunshine vjeruje kako su stariji od najstarijih meteorita ikada pronađenih na Zemlji.

"Identificirali smo asteroide kakve nemamo u našoj kolekciji meteorita, a koji su stari gotovo kao i sam Sunčev sustav. Oni su sad primarni kandidati za proučavanje u budućim svemirskim misijama. Cilj nam je sakupiti čim više podataka o njima, jer na taj bismo način mogli saznati puno toga o prvih nekoliko milijuna godina postojanja Sunčevog sustava," kazala je za medije znanstvenica Sunshine s Odjela astronomije sveučilišta Maryland.

Origami-shuttle stiže iz svemira

Japanski znanstvenici i majstori origamija će s Međunarodne svemirske stanice prema Zemlji 'baciti' papirnati avion. Bude li uspješan, pokus će biti poticaj za nove svemirske letjelice.

JAXA je odobrila plan eksperimenta bacanja papirnatog aviona s ISS-a kako bi proučila njegovu putanju i donijela korisne zaključke za izradu budućih svemirskih brodova.

Prema Agenciji, prototipovi papirnatih aviona nalik američkom space shuttleu preživjeli su test izveden u siječnju u hipersoničnom zračnom tunelu na Sveučilištu u Tokiju.

Ti avioni od specijalnog papira dugog sedam i širokog dva centimetra podnijeli su brzine od 7 maha (sedam puta brzina zvuka) i temperature od 200 °C, navelo je Japansko udruženje origami aviona, koje je JAXA-i predložilo taj pokus.

Ti uvjeti su slični onima u koje ulaze svemirski brodovi tijekom ulaska u zemljanu atmosferu.

Pokus je bio uspješan zahvaljujući ostakljenom papiru koji je kemijski obrađen kako bi bio otporan na ekstremno visoke temperature, preciziralo je udruženje na svojoj internetskoj stranici.

"I nakon tog tretmana papir zadržava svoja svojstva i može se koristiti za origami," objasnio je Shinji Suzuki, profesor aeronautike i astronautike Sveučilišta u Tokiju.

"Povratak iz svemira papirnatog zrakoplova će nam dati ideje za nove svemirske brodove,"
nada se.

"Najveći problem je što ne možemo predvidjeti gdje će se avion prizemljiti, ako se uopće uspije vratiti iz svemira. To je zato što će ga pri ulasku u troposferu odmah otpuhati vjetrovi," kaže Suzuki.

"Razmatrali smo dodavanje malog odašiljača, no samo bi otežao 'letjelicu' i ionako bi izgorio zbog otpora zraka,"
dodao je.

"To je njegov prvi let i možda bismo na papir na raznim jezicima mogli napisati: 'Molimo vas da nas obavijestite kad ovo pronađete."


Osim toga, avion će nositi i poruku mira na nekoliko jezika.

"Samo zamislite djecu širom svijeta koja će nestrpljivo čekati povratak origami-shuttlea i koja će povremeno radoznalo gledati u nebo," kaže Suzuki. "Prava zabava."

Odlomio se Wilkinsov ledenjak

Nakon što je taj dio ledene površine Antarktike mjesecima visio o niti, znanstvenici su izvijestili da se krajem veljače odlomio dio ledenjaka od 570 kvadratnih kilometara.

Wilkinsova ledena kora je prostrano polje plutajućeg leda koje se prostire na 13.000 četvornih kilometara na jugozapadu Antarktičkog poluotoka, 1600 kilometara južno od Južne Amerike.

Wilkinsov ledenjak izgubio je oko šest posto svoje površine prije deset godina, a novih odlomljenih 570 četvornih kilometara još ga je smanjilo.

U proteklih 50 godina zapadni dio antarktičkog poluotoka zagrijavao se za po 0,5 stupnjeva svakog desetljeća, što je najbrži rast temperature zabilježen u svijetu.

Glaciolog NSIDC-a Ted Scambos kaže da je ledena kora stajala nekoliko stotina godina, ali su globalno zatopljenje, topli zrak i oceanski valovi učinili svoje.

Kako se antarktičko ljeto bliži kraju, Scambos kaže da ne očekuje da će se led i dalje mrviti, ali da nas zbog globalnog zatopljenja očekuje mnogo više ovakvih događaja.

Spavanje na poslu poboljšava pamćenje

Spavanje od samo nekoliko minuta može poboljšati pamćenje i mentalne sposobnosti. Štoviše, san od samo šest minuta može imati isti učinak na memoriju kao cjelonoćno spavanje.

Dr. Olaf Lahl sa Sveučilišta u Düsseldorfu dokazao je da kratkotrajni san čini više od pukog odmaranja mozga – on, naime, može poboljšati pamćenje i mentalnu djelotvornost.

Tim dr. Lahla tražio je od studenata da zapamte listu riječi te je testirao njihovu sposobnost prizivanja popisa u svijest nakon što su sat vremena igrali pasijans.

Dobrovoljci su trebali zapamtiti listu od 30 riječi. Tada bi dobili sat vremena pauze tijekom koje su neki mogli odrijemati šest minuta, dok su trebali ostati budni.

Istraživači su otkrili da su oni, koji su smjeli odrijemati, bolje izvršili zadatak od onih koji su ostali budni.

Njemački znanstvenici tvrde kako je ovo prvo istraživanje koje je pokazalo da vrlo kratki san poboljšava pamćenje.

"Prema našim spoznajama, ovo je prvi dokaz da ultrakratki san u epizodama osigurava djelotvorno poboljšanje memorije," napisao je Lahl u magazinu Journal of Sleep Research.

Istraživači tvrde da je moguće da se procesi u mozgu pokrenuti padanjem u san nastavljaju bez obzira na to koliko je osoba odspavala.

U Makedoniji pronađen grob star 9000 godina

Arheolozi su pri kopanju u Krupištu blizu Štipa na istoku Makedonije pronašli naselje i grobište iz mlađega kamenog doba, jedinstveno na čitavom Balkanu.

Tijelo muškarca bilo je zakopano samo 30 centimetara ispod površine zemlje.

Na mjestu iskapanja pronađeni su i temelji kuća za stanovanje od drva i trstike, zatim ostaci ognjišta i primitivno kameno oruđe.

Nalazište se nalazi na trasi budućeg vodovoda. Na tom su području do sada pronađena 44 arheološki važna nalazišta.


  • 16x9 Image

    Rinko Golubović

    Počeo raditi 1969. na Radio Sarajevu kao spiker, a 1973. i na TV Sarajevo u informativnim emisijama. Okušao se u gotovo svim područjima novinarstva: od voditelja i urednika informativnih emisija, do emisija revijalnog karaktera.

XS
SM
MD
LG