Dostupni linkovi

Nova ponuda o viznom režimu


U sklopu mera koje EU najavljuje kao ohrabrivanje Srbije u pridruživanju uniji i sutrašnjeg neformalnog sastanka ministara EU na Brdu kod Kranja o zapadnom Balkanu, najavljeno je i da bi Unija mogla uskoro da ponudi Srbiji novi, povoljniji vizni režim, koji bi trebalo da bude potpisan pre parlamentarnih izbora u Srbiji. No, pitanje je koliko tako nešto može biti dovoljan motiv za građane Srbije.

Sastanak ministara EU na Brdu kod Kranja, za Vladimira Todorića, eksperta za pravna pitanja u procesu približavanja EU, ličiće na onaj iz Brisela od 28. januara kada nije bilo dogovora o potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji pa se izmislilo nešto novo, svojevrsni fetiš sporazum, koji je trebalo da pojača referendumsku atmosferu uoči tadašnjih izbora za predsednika Srbije:
"Pitanje je koliko će zaista suštinski biti važan taj neki novi sporazum, ukoliko on uopšte i bude ponuđen. Moguće je da će to biti jedna vrsta sporazuma obećanja ili sporazuma koji će služiti samo da definiše i pokaže jasnu političku volju predsednika Tadića i proevropske opcije koju on zastupa – da građanima signalizira da on neće uzmicati od potpisivanja sporazuma sa EU."
Cilj ponude o novom viznom režimu, koji je najavila Slovenija kao predsedavajuća EU, je da se građanima Srbije naznači podrška ulasku Srbije u Uniju. Slovenački šef diplomatije nada se i da bi takav sporazum mogao biti potpisan pre parlamentarnih izbora u Srbiji. Tako nešto će biti izvestan znak ohrabrenja za proevropski nastrojene snage u Srbiji, ali neće smanjiti naboj kritičkog odnosa euroskeptika prema Evropskoj uniji, kaže za naš program politikolog Jovan Komšić:
"Ta poruka može biti ohrabrujuća za onaj segment društva u Srbiji koji je do sada bio proevropski orijentisan i koji ima potrebe da podrži plan Srbije, u mandatu naredne Vlade, kao države koja će se ubrzanim tempom približavati EU. Posebno za onaj zainteresovaniji segment populacije, a to su mladi ljudi, bez obzira što nemaju svi sredstava za putovanja, bez obzira što neki relativizuju tu vrstu ponude, da je nevažna i čak je cinično ismevaju. To je ipak neka vrsta davanja do znanja ove organizacije država, da je zainteresovana da se Srbija zadrži na tom kursu."
Poražavajuća činjenica je da gotovo 70 odsto mladih iz Srbije nikada nije putovalo u inostranstvo. Tanja Matić iz Inicijative mladih za ljudska prava kaže da je iz perspektive mladih stanje u zemlji suviše crno i da oni prestaju da veruju da je ukidanje viznog režima mogućnost, ali i da tako nešto ne zavisi samo od EU, već i od Srbije:
"Opet se stvara ta neka referendumska atmosfera u Srbiji, da li će pobediti demokratske ili nedemokratske snage. Svaka podrška razbijanju te atmosfere i svaka podrška jačanju svesti da je moguća pobeda demokratskih snaga, od strane EU, je svakako dobrodošla. Međutim, i Srbija mora učiniti neke korake, mora pokazati dobru volju. Ne možemo samo očekivati da se vize ukinu, a da Srbija zauzvrat ne daje ništa – ne sarađuje do kraja sa Haškim tribunalom i ne izvršava svoje obaveze."
No, pitanje je koliko će najavljene vizne olakšice biti dovoljan motiv građanima Srbije koje iščekuju još jedni izbori. Tako nešto može biti korisno, ali ne i presudno za ishod predstojećih parlamentarnih izbora, procenjuje politikolog Jovan Komšić:
"Ne mislim da je to dovoljno i ne mislim da je nekoliko ključnih članica EU, većina članica ili onih najuticajnijih, učinilo uslugu sebi, a ni evropski opredeljenim građanima Srbije, isforsiranim priznanjem nezavisnosti Kosova i Metohije."
Činjenica da je najavljeno kreiranje nekog novog sporazuma o viznim olakšicama je za političkog analitičara Vladimira Todorića signal da se neće razgovarati o eventualnom potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 28. aprila i da takva opcija ne postoji za Srbiju:
"Nerealno je očekivati uzmicanje Holandije i njihovog stava po pitanju Haga i drugi razlog je što će EU ipak sačekati rezultat parlamentarnih izbora da bi ušla u jedan dugotrajan i ugovoran odnos sa Srbiijom."
Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji sa Briselom, koji je već parafiran, zaustavljen je zbog toga što Srbija nije okončala saradnju sa Haškim tribunalom. Ponuda potpisivanja prelaznog političkog sporazuma, koju je Brisel dao uoči predsedničkih izbora, kao takođe jednu vrstu ohrabrenja Srbiji, nije prihvaćena. To je opstruirao premijer Koštunica uslovljajavjući približavavanje EU ostankom Kosova u sastavu Srbije.
XS
SM
MD
LG