Dostupni linkovi

Nijedan od bh. entiteta, ali ni država, nemaju zakon o besplatnoj pravnoj pomoći. Trenutni sistem omogućava pristup pravdi i odgovarajuću odbranu na sudovima onima koji imaju novac i koji sebi mogu osigurati advokate.

Ombdusmeni upozoravaju najveći broj gradjana BiH ne može ostvariti pravo na fer i pravedno suđenje, jer nema novca za adekvatnu pravnu pomoć.

Novi zakoni u parničnom, upravnom i drugim postupcima, nastali kao rezultat reforme sudskog sistema u BiH, dali su ključnu ulogu advokatima, a istovremeno u zemlji ne postoje mehanizmi besplatne pravne pomoći. Tako, naprimjer, prema cjenovniku Advokatske komore Federacije za sastavljanje tužbe ili odgovora na tužbu u parničnom postupku platićete od 250 do 600 KM, zavisno od vrijednosti spora.
Pojednostavljeno: od finansijske moći klijenta zavisi kakvo će biti njegovo pravo na pravdu, objašnjava predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH Srđan Dizdarević:
„Sistem omogućava pristup pravdi i adekvatnu odbranu na sudovima onima koji imaju pare i koji mogu da sebi obezbijede osobne advokate. I to je ono što mi osjećamo kao vakum, dakle jedan adekvatan zakon o besplatnoj pravnoj pomoći koji bi omogućio svim građanima koji, tvrdimo, nemaju para da imaju takvu vrstu zaštite pred sudovima koja bi im omogućila ravnopravnost i koja bi im omogućila zaista fer i pravedan postupak.“
Nijedan od bh. entiteta niti država nemaju zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, iako se već čitav niz godina u javnosti o tome raspravlja. U Parlamentu Federacije BiH pokretana je inicijativa prema kojoj bi svaka lokalna zajednica, odnosno opština trebala imati jedan centar za pružanje besplatne pravne pomoći, ali se do zakonskog prijedloga nikada nije došlo, kaže poslanik federalnog paralmenta Ante Čolak:
„Između redaka se čitalo da su bili pod utjecajem određenih lobija, to znači ovih koji su već registrirali notarsku, odnosno odvjetničku praksu, jer ne znam kako drugačije to objasniti s obzirom da imamo uređen ovaj sistem ombudsmena koji nemaju nikakvu funkcionalnu svrhu, osim određene evidencije koliko im se ljudi obraća. Imate previše političara, a nemate nikakvu politiku. Jer da imamo bilo kakvu politiku, to bismo davno riješili i prepoznali ovo kao problem, a i postavili rješenje.“
Ombudsmeni Federacije već godinama upozoravaju da najveći broj građana BiH ne može ostvariti pravo na fer i pravedno suđenje jer nema novaca da sebi obezbijedi adekvatnu pravnu pomoć. Izmjenom procesnih zakona ukinuta je dobra praksa korištena u našim sudovima više od 50 godina, kaže ombudsmen Federacije BiH Branka Raguz:
„Neću kazati jesu li ti zakoni trebali ili nisu, je li trebalo odsutati od tzv. načela metarijalne istine - to je, dakle, jedno načelo gdje je 50 godina bilo u ranijoj Jugoslaviji da su sudovi utvrđivali sve relevantne činjenice u građanskim postupcima. Međutim, ovi novi procesni zakoni su zapravo doveli sudove u situaciju da samo arbitriraju, dakle na temelju dokaza šta kontra stranke nude sudu i on donosi odluku. I upravo je to razlog zbog čega smo i ovaj put u našem izvještaju apelirali na sve organe vlasti da u ovoj oblasti stanje više nego zabrinjavajuće. Zakoni su jednostavno nemilosrdni, oni ne prave razliku između bogatih i siromašnih. I postavlja se jedno ozbiljno pitanje da li umirovljenik sa nekakvih 200, 300, 500 maraka može sebi priuštiti taj luksuz da uzme kvalificiranu osobu, znači advokata da ga zastupa u određenom građanskom sporu, dakle u praničnom.“
Situacije iz svakodnevne prakse ombudsmena najbolje govore kako živi prosječan bh. građanin i koliko mu je današnja pravda dostupna, te kako se gubi povjerenje u sudove, kaže Raguz:
„Radi se o umirovljeniku. Radilo se o sporu na sudu. Rekla sam:’Ne mogu vam ništa, moram ipak vidjeti kopiju raspravnog zapisnika, to možete dobiti na sudu, nije nikakav problem.’ A on me onako tužno pogleda, pa kaže: To košta 4 marke. Za 4 marke, vjerujte, ja i moja stara živimo 4 dana’.“
Za sada samo Zeničko-dobojski kanton u Federaciji, Brčko Distrikt, te nekoliko opština imaju centre za besplatnu pravnu pomoć, ali samo za socijano ugrožene kategorije. Nevladinoj organizaciji „Vaša prava“ tokom prošle godine za besplatnu pravnu pomoć obratilo se oko 37.000 ljudi, kaže Ermin Korda:
„To su u prvom redu azilanti, izbjeglice, raseljena lica i povratnici, žrtve trgovine ljudima, lica bez državljanstva, djeca bez roditeljskog staranja. I od ove godine sve manje je zastupljena, kako smo je mi do sada nazivali, kategorija lokalnog ugroženog stanovništva. U principu, dolaze sva pravna pitanja osim iz oblasti krivičnog i prekršajnog prava. To su, u pravilu, kategorije koje su u stanju socijalne potrebe, mada, vjerujte, s obzirom na trenutnu situaciju da dosta ljudi ne radi, i tu od slučaja do slučaja vagamo da li ćemo pružati usluge ili ne.“
Prema Ženevskoj konvenciji o ljudskim pravima, BiH svojim građanima mora osigurati mogućnost pravednog i fer suđenja, pa stoga i besplatnu pravnu pomoć svima kojima je potrebna. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći je i jedan od zahtjeva EU, ali prije svega obaveza bh. vlasti prema svojim građanima.
XS
SM
MD
LG