Dostupni linkovi

Špijun je omiljena kvalifikacija kojom se međusobno u Crnoj Gori na političkoj sceni čašćavaju politički protivnici.U zavisnosti od toga na kojoj si strani ili si «strani plaćenik» ili saradnik domaće «tajne policije».

Zašto se taj termin toliko odomaćio u vokabularu crnogorskih javnih djelatnika i što se takvim optužbama postiže?
Po definiciji iz riječnika špijun je osoba koja tajno prikuplja važne vojne, ekonomske i druge podatke u korist neprijatelja neke druge države, ustanove i slično, uhoda, podmetač. Riječ špijun ušla je u evropske jezike iz italijanskog spione, a Italijani su je preuzeli iz gotskog i franačkog spion, odnosno espion. Sredstva i način na koji špijuni dolaze do podataka su razni, uhođenjem, praćenjem kretanja , rada ili neke druge aktivnosti promatrane strane, dostavljanje podataka, potkazivanje, cinkarenje. Najpoznatija stvarna špijunka vjerovatno je Mata Hari, a fikcioni špijun Džems Bond. Za region će prije svega ostati nezaboravan, nikom potrebni dobrovoljni uhoda i doušnik «balkanski špijun Ilija Čvorović» kojeg je stvorio srpski pisac Dušan Kovačević, a u istoimenom filmu maestralno oživio Danilo Bata Stojković.

I kako se približimo Balkanu tako se i predstava o špijunu znatno pojednostavljuje i prizemljuje. Naime, to je već dugo omiljena međusobna kvalifikacija političkih protivnika u Crnoj Gori, gotovo je već tradicija da neistomišljeniku nalijepite etiketu špijun. U zavisnosti od političkih prilika i ličnih stajališta u upotrebi su bili i još su špijuni Kominterne, Vatikana ili CIA-e, strani plaćenici ili domaći saradnici OZNE, UDBE, DB i u novije vrijeme Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Naši sagovornici kažu da je više razloga zbog kojih je to najlakša optužba koja se u Crnoj Gori izriče. Sociolog doktor Srđa Vukadinovć:
"Uglavnom je sprega svega, jednog trdicionalizma sredine, jedne ideološke opterećenosti i jedne mističnosti.Te jednog neznanja i jedne neozbiljnosti u nedostatka suvislih objašnjenja.Znači konglomerat je razloga koji utiču na to i uglavnom u nedostatku nekakvih kvalitetnih objašnjenja za sopstvene stavove, za sopstveno djelovanje, onda obično ono što kažu u jednom malom sistemu, u tradicionalnom društvu kao što je Crna Gora, očitava se tako da kada neko ponese takav kvalifikativ teško da se poslije može osloboditi toga".
Književnik i novinar Andrej Nikolaidis podsjeća da je crnogorsko društvo od nastanka funkcionisalo po principu vojnog logora, te da su unutrašnji i spoljni neprijatelji pothranjivani u svim društvenim oblicima do danas:
"To je neka vrsta jednostavnog objašnjenja za sve, što govori o tome da je ovdje politička scena, uopšte političko mišljenje toliko primitivno, toliko rudimentalno da je to zastrašujuće i dok to tako funkcioniše jednostavno je vrlo teško zamisliti bilo kakva poboljšanja.Dok se god ovdje budu forsirale te crno bijele slike koje se, na žalost, forsiraju i u ovoj predizbornoj kampanji, gdje dakle jedna politička grupacija koja treba da pomiri Crnu Goru plasira opet još jednu podjelu, ali ovaj put na ljude i na fukaru jednostavno ne shvata da se iz tih binarnih opozicija se mora izaći, shvatiti da je stvar mnog složenija od toga.I tek onda kada se uvaži čitav taj spektar različitosti, kada se uvaži čitava ta duga sastavljena svakako od različitih boja onda možemo govoriti o nekom objedinjenju koje naravno ne treba biti objedinjenje u jednome nego objedinjenje u različitostima. Međutim, mi smo barem decenijama od toga daleko".
Sociolog Srđa Vukadinović kaže da spletom svih okolnosti kvalifikacije poput špijun u još uvijek tradicionalnom i mitomanskom društvu nerijetko pogađaju cilj:
"U jednom društvu kao što je Crna Gora nema efikasnije metode da se neko odbaci nego da se nazove špijunom, nego da se nazovemo plaćenikom.Zapravo da mu se prikače oni kvalifikativi koji su nekako u jednoj tradicionalnoj strukturi crnogorskih nevrednovanja na vrhzu te hijerarhijske ljestvice po onome što se ne cijeni kod čovjeka".
Za književnika Andreja Nikolaidisa pogubnije od svega u priči o špijunima je sljedeće:
"Ovdje dakako postoje špijuni, svakako da tajana policija radi prljavi posao, dakako da je sve to tačno, ali to nije objašnjenje za sve. Dokle god se budu stvari strukturisale kao binarna opozicija direktno se radi u korist vlasti koja dokazano najbolje funkcioniše i najbolje se snalazi u takvim političkom okolnostima".
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG