Dostupni linkovi

Učenici bošnjačke i srpske nacionalnosti iz Osnovne škole "Čapljina“, koji rade po nastavnom planu i programu na bosanskom jeziku, moraju napustiti zgradu srednje škole i preseliti se u djački dom. Ova odluka nadležnih vlasti novi je pokušaj podjele najmladjih po nacionalnoj pripadnosti – smatraju roditelji djece za koju je renovirana zgrada doma. Oni su danas održali proteste u Čapljini.

U logorima Herceg Bosne Natko Bitanga proveo je nekoliko mjeseci. Iako je po povratku u rodnu Čapljinu vjerovao u suživot i dobrosusjedske odnose, malo toga se u Čapljini promijenilo na bolje - zahvaljujući prije svega aktuelnoj politici podjela. Ista ta politika, kaže nam Natko, nedavno je donijela odluku o deložaciji učenika Osnove škole, koja radi po federalnom planu i programu, iz zgrade koju su koristili zajedno sa Srednjom školom na hrvatskom jeziku. Za Osnovnu školu adaptirana je zgrada u Đačkom domu, gdje su tokom rata bili zatvoreni civili, bošnjačke žene i djeca. Između ostalih - i veliki broj članova Natkove porodice:

„U ovom logoru je bilo zatočeno negdje oko stotinjak bošnjačkih civila, Između ostalih, tu su bili zatočeni moja nena, majka, žena, dijete od 18 mjeseci, od brata žena, njeno dvoje djece - jedno 3, jedno 4 godine. Sada drugo dvoje djece treba da mi ide u ovaj objekat. Ja mislim da je to ispod svakog ljudskog nivoa.“

Bitanga je danas, zajedno sa roditeljima 170 učenika bošnjačke i srpske nacionalnosti Osnovne škole Čapljina, protestirao protiv deložacije djece, simbolično - sa žutom trakom na rukavu kao simbolom segregacije koju su tokom Drugog svjetskog rata nosili Jevreji. Sead Tabaković, predstavnik roditelja:

„I ovo je način bio da skrenemo pažnju na sebe, da imamo problem u Čapljini, da su naša djeca sada obilježena.“


U dopisu koji su roditelji uputili svim relevantnim institucijama zatraženo je da se djeci omogući da završe školsku godinu o objektu Srednje škole Čapljina, te da se do početka nove školske godine pronađe kompromisno rješenje koje ne bi pretpostavljalo fizičko odvajanje djece, ili, kako Tabaković dodaje:

“Da fino djeca idu i u onu tamo školu, pa ako treba i u ovaj Đački dom, ali da idu popola i hrvatska i bošnjačka i srpska djeca, a ne da se dijele po nacionalnoj osnovi.”

Odluku o zasebnoj školskoj zgradi Općinsko vijeće Čapljina, na čelu sa HDZ-om, donijelo je prošle godine uz podršku vladajuće bošnjačke SDA, bez konsultacija sa roditeljima. Zbog čega se nije insistiralo na objedinjavanju škola, načelnik čapljinske općine Stjepan Šutalo za naš radio kaže:

„Osnovna škola Čapljina je objekat u koji vjerojatno ide najveći broj učenika u bilo kojoj školi u Hercegovini, tako da je ne vidim da ima slobodnog vremena osim iza 8 ili 7 sati navečer, inače prije toga škola čak radi u dvije smjene i ima neku polusmjenu. Dakle, ima različitih kombinacija kako zadovoljiti potrebe učenika koji sad tamo idu.“

Podsjetimo da su roditelji čapljinskih osnovaca više od mjesec dana prošle godine bojkotirali nastavu po saznanju da se za njihovu djecu obnavlja spomenuti objekat. Pokušavajući smiriti situaciju u Čapljini, federalna ministrica obrazovanja Meliha Alić tada je poručila:

“Dakle, mi ovdje u ovom momentu možemo podržavati sve ono i sve one prostore u kojem zajedno mogu djeca ići na nastavu.”

Iako se, sudeći prema današnjem saopćenju, stav federalnog ministarstva nije promijenio, ili „ministarstvo je spremno uložiti finansijska sredstva u proširenje smještajnih kapaciteta postojeće škole”, zbog čega se jedno govori a drugo provodi na terenu, od ministrice Alić nismo uspjeli saznati.

Za razliku od prethodnih godina, kada se za neprovođenje reforme obrazovanja političke stranke kažnjavalo, glasnogovornica OSCE-a Radmila Vlatković, komentirajući situaciju u Čapljini, mogla je tek poručiti:

“Misija OSCE-a smatra da ovaj problem trebaju riješiti lokalne vlasti.”

Podsjetimo da su 2002. godine svi kantonalni, odnosno entitetski ministri obrazavanaja potpisali ugovor o posebnim potrebama djece povratnika, gdje se izričito kaže da će škole biti objedinjene. Ne samo da se potpisane obaveze nisu ispoštovale, jer osim mostarske gimnazije, nijedna škola na području HNK-a nije administrativno - pravno objedinjena, već se djeca, poput čapljinske, šalju u objekte koji su nekada bili logori. Nerina Dizdara, iz Foruma mladih Stolac, održavanje statusa podjela ne iznenađuje:

“Ovdje se ustvari povratnicima šalje jasna poruka da će i njihova budućnost sličiti njihovoj prošlosti. To je više jedan način razračunavanja sa svima onima koji ne pristaju na podjele.”

Od svojih zahtjeva roditelji čapljinskih osnovaca neće odustati, kako su nam danas kazali, i pod cijenu da djeca izgube školsku godinu, čime su lokalni dužnosnici već zaprijetili.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG