Dostupni linkovi

Budva je u izvesnom smislu izgubljena


Vanja Ćalović

Gošća je Vanja Ćalović, izvršna direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Govori o usvajanju Prostornog plana Crne Gore do 2020. godine, priznanju sekretara za investicije u Budvi da je kršio Zakon i najavu da bi Crna Gora za nekoliko sedmica mogla da podnese zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji.

RSE: Proteklu sedmicu obilježilo je nekoliko događaja koje je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora pomno pratila. Koji je, po vama, ipak zavrijedio naslov Događaj sedmice?

ĆALOVIĆ: Mislim da je usvajanje Prostornog plana Crne Gore do 2020. godine apsolutno događaj sedmice iz razloga što će taj prostorni plan definisati budući razvoj kompletne države Crne Gore u svim njenim oblastima i što će posljedice provođenja projekata i rješenja iz tog Prostornog plana biti, sasvim sigurno, dugoročne i uticaće, ne samo na ovu generaciju, nego i na brojne generacije koje dolaze. Kada jednom potrošimo prostor, a ako ga potrošimo na neadekvatan način, onda sasvim sigurno, bez obzira na bilo kakve reakcije kasnijih generacija, taj prostor ne možemo vratiti u onaj stav kakav je bio prije nego što je bio uništen.

Nadam se da će gospodin Vujanović u ovom konkretnom slučaju imati dovoljno građanske hrabrosti i da će kao predsjednik svih građana da kaže da Skupština Crne Gore ne može na takav način da definiše budućnost države Crne Gore i da vrati taj dokument Skupštini na razmatranje. Teško je očekivati u ovoj konkretnoj situaciji da gospodin Vujanović može tako lako da donese tu odluku, imajući u vidu da mnogi pojedinci, koji su tijesno povezani sa njim i njegovim najbližim partijskim i drugim saradicima, imaju ogroman interes od realizacije predviđenih rješenja iz Prostornog plana. Nadam se da će sada, u periodu predizborne kampanje, gospodin Vujanović željeti da dokaže da ima svoj stav i da se usuđuje da ponekada taj stav iznese i javno.

RSE: Sekretar za investicije u Budvi, Dragan Marović, javno je priznao da krši Zakon i da dozvoljava nelegalnu gradnju u toj opštini. Šta bi se po vama dogodilo da je gospodin Marović to saopštio u nekoj od zemalja Evropske unije, gdje se Crna Gora zaputila?

Gospodin Marović se oglušio, ne samo o upozorenje državnih institucija kada su u pitanju objekti koji se grade po Budvi, nego i o upozorenje državnih institucija kada su u pitanju njegovi nelegalni objekti...


ĆALOVIĆ: Gospodin Marović bi vjerovatno bio u zatvoru zbog toga što bi državni tužilac, istog momenta nakon takve izjave, reagovao i smjestio gospodina Marovića u zatvor, a onda se bavio prikupljanjem dokaza iz razloga što je i sam priznao da je svjesno i namjerno krši zakon i dozvoljava nelegalnu izgradnju u cijeloj Budvi. Gospodin Marović se oglušio, ne samo o upozorenje državnih institucija kada su u pitanju objekti koji se grade po Budvi, nego i o upozorenje državnih institucija kada su u pitanju njegovi nelegalni objekti, jer on ima kompaniju koja gradi po Budvi. MANS je podnosio inicijative protiv tih objekata, jer oni nemaju građevinsku dozvolu. U tom dijelu sasvim sam sigurna da je bilo, makar po nekim inicijativama koje smo mi podnosili, reakcija od strane Republičke građevinske inspekcije koja je nalagala da se ti objekti zatvore.

Opština Budva ima jedan nevjerovatno kreativan pristup rješavanju tog problema, pa svojim internim aktima, a suprotno Zakonu o planiranju i uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, dozvoljava dizanje takvih na svojoj teritoriji. Sa novim detaljnim Urbanističkim planom predviđa da legalizuje sve ovo nelegalno što je sagrađeno, ne uzimajući u obzir koliko je budžet države oštećen samo na osnovu toga što do sada nisu plaćali porezi za nelegalne objekte koji su sagrađeni, a da ne pričamo o uništavanju potencijala za razvoj Budve, jer je kompletna betonirana.

RSE: Vlast u Budvi gotovo da ima potpunu političku podršku na lokalnom nivou za usvajanje Urbanističkog plana prema kojem će u centru Budve biti izgrađeno dvadesetak solitera. Kako vi u MANS-u gledate na ideju o nebeskoj Budvi?

ĆALOVIĆ:
Ono što je na žalost jedna karakteristika Budve, bez obzira što se u toj opštini možda i najčešće mijenjala vlast od svih lokalnih samouprava u Crnoj Gori, svaka nova vlast koja bi došla bi preuzela praksu prethodnika. Tako da u tom dijelu uopšte ne iznenađuje činjenica da postoji jedna, gotovo nepodijeljena podrška takvom detaljnom Urbanističkom planu koji predviđa toliki broj i takve objekte.

Ono što je prvo i osnovno pitanje vezano za detaljni Urbanistički plan Budve to je da ne postoji bilo kakva seizmička procjena koja bi pokazala da je bezbjedno graditi takve objekte u Budvi, a da ne pričam o svim onim drugim aspektima koji se odnose na već postojeću prenaseljenost Budve, na infrastrukturu koja nije dovoljna ni da podrži postojeće objekte i na situaciju da smo prošlog ljeta imali Budvu u kojoj nije bilo vode, a u isto vrijeme smo imali nelegalni hotel Splendid koji je nikao pored Budve, uprkos nizu inicijativa Republičke građevinske inspekcije, pa čak i krivičnih prijava koje su podnešene zbog te nelegalne gradnje.

Kada posmatramo postojeće stanje Budve, čak i bez tih 20 solitera, plašim se da je Budva izgubljena u smislu da ona predstavlja neki poseban potencijal za razvoj turizma...


Kada posmatramo postojeće stanje Budve, čak i bez tih 20 solitera, plašim se da je Budva izgubljena u smislu da ona predstavlja neki poseban potencijal za razvoj turizma. Mislim da u ovakvoj situaciji vrlo teško možemo očekivati da se Budva može bilo kako oporaviti, a ako joj zakucamo još 20 solitera, sasvim sam sigurna da u noj neće biti moguće da postojeća infrastruktura izdrži takav rast.

RSE: Predsjednik Skupštine, Ranko Krivokapić, je rekao da će Crna Gora za nekoliko sedmica podnijeti zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji. Sa problemima na koje ukazuju evropske institucije u brojnim izvještajima, ali i nevladine organizacije i druge institucije u Crnoj Gori, koliko je po vama realan taj optimizam?

ĆALOVIĆ: Mislim da taj optimizam nije baš realan iz razloga što mi nismo počeli ni da sprovodimo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a kamoli da apliciramo za članstvo. Ono što gospodin Krivokapić vjerovatno očekuje, kao i dio predstavnika vlade Crne Gore, to je da se iskoristi situacija u okruženju. Kada uporedite Crnu Goru sa situacijom u Bosni, koja samo što se ne raspadne svakog trenutka, sa situacijom na Kosovu i u Srbiji, Crna Gora izgleda kao jedno utočište i, kako su nas ranije nazivali u periodu Miloševića, Ostrvo mira i demokratije.

U Crnoj Gori, iako nemamo taj dio problema koji se odnosi na bezbjednost, svi drugi problemi, koji su prepoznati od strane Evropske komisije i niza međunarodnih organizacija, i dalje ostaju kao što je korupcija i organizovani kriminal, nepostojanje vladavine prava, nejake institucije koje pojedinci ne žele da osnaže da se ne bi okrenule protiv njih i tako dalje. U tom dijelu jasno je da je odluka o pristupanju Evropskoj uniji, politička odluka.

Nadam se da nećemo biti u situaciji da se zbog političke trgovine i činjenice da je u regionu stanje sa bezbjedonosnog aspekta problematično, provuče naš zahtjev za članstvo, posebno kada imamo u vidu da je Evropska unija mnogo naučila iz iskustva sa Bugarskom i Rumunijom, koje su, iako je u tim zemljama ukazivano na problem korupcije, ipak postale članice Evropske unije. Sada postoji jedan snažan pritisak da se tako nešto nikada više ne ponovi. U tom smislu mislim da je to jedan politički marketing gospodina Krivokapića i uopšte ekipe iz vlade, koja je vrlo dobro svjesna da je tako nešto zaista jako teško moguće, osim u slučaju da zloupotrijebimo mnogo goru situaciju sa bezbjedonosnog aspekta u regionu.
XS
SM
MD
LG