Umesto da, kako je planirano, glavni tužilac Haškog suda poseti Beograd, Serž Bramerc je koordinatorima Akcionog tima Srbije za saradnju sa Tribunalom Vladimiru Vukčeviću i Rasimu Ljajiću u Hagu preneo da od Srbije očekuje "ključnu pomoć" u naporima da se pravdi privedu Ratko Mladić, Radovan Karadžić i još dvojica optuženih koji su na slobodi. Vukčević i Ljajić su, kao i do sada bivškoj tužiteljki Karli del Ponte, i njenom nasledniku poručili da Srbija ostaje "posvećena postizanju pune saradnje s Hagom”. Sagovornici su se "složili i da Bramerc poseti Beograd što je pre moguće". Ipak, kako za naš program kaže portparolka haškog tužilaštva Olga Kavran:
"Još uvek nemamo tačan datum."
I dok je novi glavni tužilac Haškog suda već posetio Sarajevo i Zagreb, tačan datum za Beograd nikako da se utvrdi, pošto se iz Srbije šalju poruke i sugestije da ovo “nije dobar momenat”. Pitanje saradnje sa Hagom, koje je ključno za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU, od proglašenja nezavisnosti Kosova, a potom i pada Vlade Srbije gotovo se i ne spominje. Dok u Hagu uverava Bramerca da je Srbija privržena saradnji, tužilac za ratne zločine Vukčević i sam je nedavno izjavio kako političke prilike u zemlji negativno utiču na njen intenzitet. Portparol ovog tužilaštva Bruno Vekarić ipak naglašava da saradnja nije prekinuta i da tužilaštvo radi svoj posao:
"Apsolutno želimo da oni koji su pregazili osnovne civilizacijske vrednosti, odnosno ugrozili tuđe živote, izađu pred lice pravde – nismo ni najmanje posustali."
Ipak, kako za naš program potvrđuje i savetnik predsednika Srbije za Haška pitanja Jovan Simić, političke prilike u zemlji učinile su da se na pitanju saradnje sa Hagom ne radi punim kapacitetom. To je, po njegovom mišljenju, i razlog odlaganja Bramercove posete:
"U suštini, u ovom trenutku nismo mogli da pružimo nešto novo što bi iniciralo da oni vide da radimo punim kapacitetom. To je kod nas, u ovoj prethodnoj Vladi, bilo sve nekako razuđeno, demokrate očigledno nisu uspele da nateraju drugi deo Vlade da u svojim resorima odradi sve što je bilo potrebno. Ne postoji mogućnost da je neko rekao da neće, ali da se usporava je više nego očigledno."
Sa ovom ocenom slaže se i Bruno Vekarić, i navodi još jednu otežavajuću okolnost u radu Akcionog tima za saradnju sa Hagom, knjigu Karle del Ponte:
"Mislim da nije korektno i profesionalno da neko ko je do juče bio tužilac i bio upoznat sa državnim tajnama, sa aspekta naše zemlje, i uopšte obaveštajnim podacima, za posao nije završen, piše memoare. Ne bih imao ništa protiv toga, ovde niko ništa ne taji, da su svi optuženici u Hagu, ali s obzirom da posao nije završen to bi moglo da ugrozi same istrage."
Za predsednicu Fonda za humanitarno pravo Natašu Kandić, ovo nisu opravdanja. Ona navodi da su vlasti u Srbiji od poglašenja nezavisnosti Kosova zavele atmosferu u kojoj je sve osim ovog pitanja tabu tema, te da nikakvog pomaka u saradnji sa Hagom neće biti dok se to ne promeni:
"Mislim da nije nezavisnost Kosova nego odnos srpske Vlade prema toj činjenici učinio da u institucijama zavlada jedna vrsta straha. Mislim da Tužilaštvo za ratne zločine i Nacionalni savet za saradnju sa Haškim tribunalom imaju problem jer u ovoj situaciji kada postoji samo jedno pitanje, a to je pitanje nekog nestvarnog i potpuno virtuelnog odnosa prema Kosovu, više nema mesta za nešto drugo - Hag postaje jedno zabranjeno pitanje. Tužilac Vukčević i Rasim Ljajić umesto da smognu snage i da u Beogradu progovore nešto odlaze u Hag da mole Bramerca da slučajno ne dolazi u Beograd jer sada nije pogodan trenutak."
U svakom slučaju, dok tužilac Bramerc ne poseti Beograd i ne da svoju ocenu saradnje sa Tribunalom, za Srbiju je na snazi negativna ocena prethodne tužiteljke Karle del Ponte.