Himzo Polovina - Emina
Slična mišljenja je i Muhamed Nezirović, također profesor sarajevskog Univerziteta. On kaže kako sevdalinku moramo očistiti od svih natruha koje su se nalijepile, jer se najlakše paraziti lijepe i prodaju pod nečim što im ne pripada:
Analizirajući sevdalinku, profesorica Lačević također dodaje kako je teško pobrojati sve njene vrijednosti. Ljubav, moral, poštovanje čovjeka, samo su dio onoga što sevdalinka jeste:
Kao što je Republika Hrvatska prošle godine zaštitila zakonom slavonski bećarac kao kulturni brend, to treba što prije učiniti i BiH sa sevdalinkom. Profesorica estetike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Fatima Lačević kaže da bismo sevdalinku zaštili trebamo je prvo razumjeti:
„Dakle, ne bih rekla da je trebamo zaključati, pa je čuvati, nego je razumijevati i otvarati u razumijevanju njeno čuvanje i njena vrata.“
Slična mišljenja je i Muhamed Nezirović, također profesor sarajevskog Univerziteta. On kaže kako sevdalinku moramo očistiti od svih natruha koje su se nalijepile, jer se najlakše paraziti lijepe i prodaju pod nečim što im ne pripada:
„Mislim da niko nije toliko ugrožen kao upravo naša bosanska izvornost. To je toliko ugroženo da nekad čovjek počinje da misli da li taj svijet koji danas živi i da li naši suvremenici imaju imalo toga estetskoga osjećanja koje su imali njihovi preci - i da je trebalo živjeti polaganim životom da bi se natenane osjetila ljepota onoga što nas okružuje.“
Da je sevdalinka popularna i među mladim naraštajima govori i primjer studenta etnomuzikologije Vanje Muhovića. Sevdalinku je prvi put zapjevao sa 4 godine:
„Jednostavno, nema odgovora. Ona u jednom trenutku može da nosi čovjeka, može da bude nekakva pokretačka snaga, i stvarno dio života u smislu življenja - živjeti sa sevdalinkom.“
Pjesma sevdalinka sve je cjenjenija i izvan granica BiH. Tome su doprinijele izbjeglice, svjedoči profesor Filozofskog fakulteta u Ljubljani Svanibor Pettan tijekom svog boravka 90-tih godina u Norveškoj:
„Mislim da je u zadnje vrijeme pogotovo nakon nekih projekata, evo ja sam govorio o jednom takvom u Norveškoj. Kroz te projekte Azra, u kojem su sudjelovali norveški studenti glazbe i izbjeglice iz BiH, zajedno su, dakle, izvodili bosanski i norveški repertoar. To je svakako jedna mogućnost koja je pridonijela popularizaciji sevdalinke u Norveškoj, u skandinavskim zemljama.“
Iako sevdalinka izvorno predstavlja povijesno-kulturni krug muslimana u BiH, sevdalinku su prihvatili jednako svi narodi u BiH, kaže Irfan Ajanović, predsjednik Bošnjačke lige Sarajevo:
„Živeći zajedno, i Bošnjaci muslimani i pravoslavci Srbi i Hrvati sevdalinku su prihvatili kao svoje zajedničko dobro, tako da se više ne može kazati da je sevdalinka muslimanska ili bošnjačka. Sevdalinka je prihvaćena i od strane sefarda Jevreja koji su došli ovdje - i to tome govorimo na naučnom skupu. Sevdalinka je opće dobro, zajedničko dobro, i ona je brend, kulturni brend svih građana, svih naroda u BiH.“
Analizirajući sevdalinku, profesorica Lačević također dodaje kako je teško pobrojati sve njene vrijednosti. Ljubav, moral, poštovanje čovjeka, samo su dio onoga što sevdalinka jeste:
„Ona je otvorena i ona nam govori danas o tome koliko je naš svijet postao oskudan jer smo sebe stavili centar, i samo sebe vidimo, a ne jednu ružu ili neko drugo biće koje se također otvara kao svijet.“
Kako su danas sve manje u modi one vrijednosti o kojima se u sevdalinci govori, nije ni čudo zašto ovaj tradicionalni muzički izričaj sve više izumire.
