Dostupni linkovi

*Vijeće ministara BiH usvojilo odluke koje omogućavaju da 31. marta započne izdavanje obveznica radi isplate duga predratnim deviznim štedišama *Hidroelektrane na Drini zatvorile prilaz kućama povratnika u naselju Dušće, u okolici Višegrada. *Članovi udruženja «Kanal 92» iz Zenice strahuju od najavljenih deložacija. *Vlada Republike Srpske usvojila Izvještaj o programu rješavanja raseljenih lica, povratnika i izbjeglica u 2007. godini.

* * * * *

Vijeće ministara BiH je usvojilo Odluku o postupku izdavanja i načinu postupanja s obveznicama BiH koje se izdaju radi izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, koju je predložilo Ministarstvo finansija i trezora, uz zaključak da se ova odluka neće odnositi na Republiku Srpsku do donošenja odluke Ustavnog suda BiH o ovom pitanju. Istovremeno, Vijeće je donijelo Odluku o rasporedu po godinama dospijeća obveznica BiH koje se izdaju radi izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje za Federaciju BiH i Brčko Distrikt, saopštilo je Vijeće ministara BiH.

Donošenjem ovih odluka omogućeno je da proces izdavanja obveznica, u skladu sa zakonom, započne 31. marta ove godine. Prethodno je Vijeće ministara primilo k znanju Informaciju Ministarstva finansija i trezora BiH o implementaciji Zakona o izmirenju obaveza na temelju računa stare devizne štednje u kontekstu situacije nastale nakon usvajanja Zakona iz oblasti stare devizne štednje u Republici Srpskoj.

Vada Federacije BiH dala je saglasnost da se obveze po osnovi emisije obveznica za verificirane račune stare devizne štednje izmire pod određenim uslovima. Ukupna emisija obveznica za verificirane račune stare devizne štednje za obveze Federacije BiH iznosi oko 345 miliona. Kamata za emitirane obveznice utvrdit će se po godišnjoj stopi 2,5 posto, a amortizacija obveznica bit će realizirana za sedam godina i to tako da se za prve tri godine za izmirenje obveznica po ovoj osnovi primjenjuje progresivna, a za ostale četiri godine proporcionalna metoda. Vlada Federacije BiH se suglasila da se ne vrši emisija obveznica po osnovi računa stare devizne štednje za iznose koji ne prelaze 100 KM koje će se izmiriti u gotovinskom iznosu.

Delegati Doma naroda Parlamenta Federacije BiH nisu prihvatili izmjene i dopune Zakona o napuštenim stanovima, koji je predviđao rješenje pitanja otkupa bivših vojnih stanova. Zastupnički dom Federalnog parlamenta usvojio je 17. januara ovaj zakon, ali je neusvajanjem u Domu naroda na sjednici u Sarajevu produžena agonija korisnika ovih stanova, jer ih i dalje ne mogu otkupiti.

Vlada Federacije BiH ranije je prihvatila amandmane tri zastupnika Parlamenta Federacije BiH, koji se odnose na ugradnju dva nova stava u članu 18d Zakona, koji imaju za cilj da se pojednostavi i ubrza postupak realizacije rješenja izdatih do kraja 2005. godine za stanove iz fonda bivšeg Federalnog ministarstva odbrane i Vojske Federacije BiH. Suština je bila da se i u ovim slučajevima postupi po principu inauguriranom Zakonom o vraćanju, dodjeli i prodaji stanova Federacije BiH, da rješenje o dodjeli stana predstavlja osnovu za otkup stana, odnosno za uvođenje u posjed stana, gdje to još nije urađeno, korištenje i njegov otkup.

Vijeće ministara BiH , na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, utvrdilo je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, prema kojem je dopunjena nadležnost ovog ministarstva u vezi sa pravima i pitanjima izbjeglica u BiH. Prema tom Prijedlogu, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice nadležno je i za «staranje o pravima i pitanjima osoba kojima je priznat status privremenog prihvata na osnovu masovnog priliva stranaca i osoba kojima je, prema zahtjevu za azil, odobren privremeni boravak iz humanitarnih razloga, u skladu sa važećim propisima iz ove oblasti». Do sada je nadležnost Ministarstva glasila: «Staranje o pitanjima azila i o pravima izbjeglica koje dolaze u BiH», saopšteno je iz Kabineta ministra za ljudska prava i izbjeglice.

Ostvarivanje prava ovih osoba bit će bliže regulirano podzakonskim aktima, koji se odnose na ostvarivanje prava iz oblasti zdravstvene zaštite, zapošljavanja, socijalne zaštite, obrazovanja i upisa u matične knjige, kaže se u saopštenju. Podzakonske akte, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice priprema u saradnji sa ostalim nadležnim državnim ministarstvima, entitetskim i kantonalnim institucijama, nadležnim službama Brčko Distrikta i odgovarajućim nevladinim i međunarodnim organizacijama u BiH.

Kako žive povratnici u selo Dušće, opština Višegrad?

Višegrad, most Mehmed paše Sokolovića


Javlja naš dopisnik Alen Bajramović:

U vrijeme kada je Višegrad bio etnički čist grad, akcionarsko društvo «Hidroelektrane na Drini», rekonstrukcijom puta Višegrad-Dinsko, zatvorilo je prilaze kućama u naselju Dušće. Površinske vode već godinama ugrožavaju stambene objekte, onemogućavaju prilaz kućama, a apele za pomoć vlasnika 15 najugroženijih objekata, već godinama u ovom gradu niko ne čuje. Enver Dizdarević:

«Elektrana Višegrad vrši opstrukciju povratka. Ljudi dolaze, vide šta je urađeno i vraćaju se nazad. Neću da pravim ribnjak, neću da pravim bazen za kupanje.»

U slučaju kiše ili otapanja snijega, Nezira Jamak pokušava, ali ne uspijeva, zaustaviti vodu koja prodire u garažu i ugrožava temelje objekta:

«Ja želim da živim u svome i da to sačuvam svojoj djeci. Uostalom, svakako nemam gdje.»

U naselju Dušće, kuću je kupio i Ranko Krivošija iz Bosanske Krajine. Spriječio je, kaže, započetu izgradnju pristupnih puteva, te izgradnju kanalizacije kroz naselje:

«Kako sam kupio kuću prije godinu dana, ne mogu joj prići. Sam nasipam. Neću im dozvoliti da prođu s kanalizacijom dok mi ne plate ovo što sam sam radio i dok to ne završe do kraja.»

Zahtjev stanovnika ne traži velika ulaganja, kaže Enver Dizdarević:

«Tražimo od Elektrane da nam izravna naše placeve sa putem, kako je to bilo ranije.»

U Dušću, u kojem je prije rata živjelo oko 300 bošnjačkih porodica, prodato je oko 50 kuća. Od 20 porodica koje su se nakon rata vratile u ovaj dio grada, 12 je ponovo odselilo iz Višegrada.

Stalni strah od deložacija

Punih 15 godina članovi udruženja «Kanal 92“ iz Zenice nastoje riješiti stambeno pitanje. Javlja naš dopisnik Šerif Babić:

Tridesetak porodica iz zeničkog naselja Kanal ovih dana strepi da će po ko zna koji put izgubiti krov nad glavom. Njihova prijeratna zgrada uništena je uslijed ratnih dejstava 1992. godine i od tada su više puta mijenjali privremene adrese stanovanja. U toku su deložacije iz stanova za koje su imali privremena rješenja. Husein Mahmić mora po drugi put iseliti iz stana. Sedamnaesti mart je datum njegove deložacije:

«Moja porodica iz ovog stana neće izaći dok me ili ne uvedu u posjed mog stana ili dok mi ne daju drugi smještaj iz kojeg garantiram da neću izaći dok ne naprave tu zgradu koju obećavaju da će napraviti ili dok ne umrem.»

U općini Zenica, za koju je sudskom presudom utvrđeno da nije dužna riješiti stambeni problem porodica sa Kanala, izričiti su da se mora poštivati važeći zakon i stanovi vratiti vlasniku – u najvećem broju slučajeva preduzeću Željezara. Šefica Službe za stambene poslove Aezermana Čeliković ističe:

«Općina Zenica odnosno Služba za stambene poslove mora postupati u skladu sa Zakonom o vraćanju, dodjeli i prodaji stanova, koji je stupio na snagu maja 2005. godine, i mora isprazniti stambene jedinice koje je Željezara Zenica dodijelila prioritetima u skladu sa zakonom.»

Željezara i zenička općina namjeravaju izgraditi novi objekat za porodice sa Kanala. Pri čemu je sa 10.000 KM planirano njihovo lično učešće. Obećanja je bilo i do sada, ali su iznevjerena, ističe Husein Mahmić:

«Od nas se traži da iseljavamo prije nego što se krenulo s izgradnjom zgrade. Gdje da iseljavamo?»

Vladin program ostvaren gotovo u potpunosti

Vlada RS usvojila je Izvještaj o realizaciji programa rješavanja problema raseljenih lica, povratnika i izbjeglica u 2007. godini, koji će biti upućen na razmatranje Narodnoj skupštini RS-a.

Sekretar Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica Stjepan Macanović naglašava da je ovaj program realizovan sa skoro 97 posto i da će biti ostvaren gotovo stoprocentno, nakon što još nešto više od 980.000 konvertibilnih maraka bude izdvojeno za projekte koji će biti završeni u ovoj godini:

«Program je donesen u februaru prošle godine. Novina je da u posljednje dvije godine ovaj program donosi Vlada a ne Narodna skupština, upravo da bi se skratila procedura sprovođenja svih aktivnosti vezanih za sprovođenje postupaka u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i implementacija ovih projekata. Prilikom usvajanja programa su bila obezbijeđena 22,5 miliona KM, koja su raspoređena po namjenama. A po rebalansu budžeta u decembru mjesecu, ministarstvo je dobilo na raspolaganje još šest miliona, kako bi moglo implementirati projekte. Iako to predstavlja 25,6 posto izvornog plana, ova sredstva su dovoljna za rješavanje problema izbjegličke i raseljeničke populacije, imajući u vidu da se 5.500 porodica još uvijek nalazi u alternativnom smještaju, da je 145.000 objekata u BiH još uvijek neobnovljeno, da 51.000 porodica čeka na povratak u svoje ranije mjesto prebivališta a čija je imovina uništena. Potrebno je 100 miliona konvertibilnih maraka za infrastrukturu u povratničkim naseljima, a 46 miliona za infrastrukturu u izbjegličkim naseljima. Program je realizovan 96,43 posto. Određena sredstva u iznosu od 981.108 KM su rezervisana za realizaciju projekata koji će biti završeni u ovoj godini. To iz razloga što su u decembru prebačena sredstva iz rebalansa budžeta, tako da se ti projekti nisu mogli završiti u prošloj godini. Međutim, biće završeni u prvoj polovini ove godine i na taj način će program biti realizovan 99,87 posto. Izvorni plan je bio sedam miliona, a nakon rebalansa devet miliona i sto devedeset hiljada. Tu spada individualni alternativni smještaj, zakup objekata alternativnog smještaja, komunalije, struja i tako dalje. Namjenska izdvajanja za rješavanje problema interno raseljenih lica su prvobitno iznosila 1,5 KM, da bi nakon rebalansa iznosila milion i petsto trideset i sedam KM. Namjenska izdvajanja za infrastrukturu u izbjegličkim naseljima su prvobitno iznosila 2,5 miliona KM, a nakon rebalansa tri miliona petsto sedamdeset hiljada. Namjenska izdvajanja za zajedničke projekte, koji idu preko Fonda za povratak, na nivou Ministarstva za ljudska prava BiH, su iznosila četiri miliona nakon rebalansa, a prvobitni plan je bio 2,6 miliona KM. Namjenska izdvajanja za finansiranje povratka u RS su prvobitno iznosila 4,5 miliona, a nakon rebalansa 5,5 miliona. Namjenska izdvajanja za finansiranje povratka u FBiH su bila 1,9 KM, a nakon rebalansa dva miliona i 190.000.»

Iz oblasti prava na mirovine/penzije

Na pitanja o ostvarivanju prava na mirovinu/penziju, odgovara Hajra Ibranović, šefica Odjela za inozemno osiguranje Fonda PIO/MIO Federacije BiH:

Pitanje slušaoca: Ko treba da isplati neisplaćene penzije, koja država? Ja sam penziju zaradio u Republici Makedoniji. Regularno sam je primao do 1992. godine. Tokom ratnih godina, penzija, naravno, nije stizala. Znači, do 1998. godine nisam primao penziju iz Makedonije. BiH je počela da mi isplaćuje penziju od 1995. godine, i to sedamdeset posto od predviđenog iznosa. Šta da radim i kome da se obratim?»

Ibranović: Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju koji se primjenjuje u FBiH propisano je da u slučajevima kada su lica ostvarila penziju u nekoj od bivših republika bivše Jugoslavije, a državljani su FBiH i imaju prebivalište na teritoriji FBiH, isplatu njihovih penzija preuzima ovaj Fond, sve do momenta dok se države ne dogovore drugačije. U ovom konkretnom slučaju se radi o licu koje je ostvarilo penziju u Republici Makedoniji. Kako navodi, isplatu njegove penzije je od 1995. godine preuzeo Federalni i isplaćivao je zaključno sa septembrom mjesecom 2000. godine, jer su se Federalni zavod i Fond penzijsko-invalidskog osiguranja Makedonije dogovorili da, počevši od 1. oktobra 2000. godine, svaki fond isplaćuje penzije svojim penzionerima. Preuzeta penzija se isplaćivala u FBiH u skladu sa zakonom. Ta penzija nije mogla da bude isplaćena u iznosu nižem od najniže penzije. Obzirom da su penzije iz bivših republika SFRJ uglavnom bile male, u najvećem broju slučajeva su se isplaćivale u najnižem iznosu. Ukoliko neko smatra da je penzija iz matičnog fonda bila veća, obavezu za isplatu razlike ne može preuzeti Federalni zavod, obzirom da on preuzete penzionere isplaćuje u skladu sa svojim propisima. Ukoliko lice smatra da bi penzija trebala da bude veća, može se zahtjevom obratiti matičnom fondu, koji će u skladu sa svojim nacionalnim propisom provjeriti i odlučiti da li je moguća isplata eventualne razlike.

RSE: Uglavnom, sporazum između BiH i Makedonije postoji.

Ibranović: Sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Makedonije je stupio na snagu 2005. godine. On se primjenjuje i nema nikakvih problema pri isplati penzija iz jedne u drugu državu.

Pitanje slušaoca: Kako da ostvarim pravo na starosnu penziju? Radio sam u UNIS-u Sarajevo, odnosno u preduzeću PRETIS u Vogošći, od jula 1961. do novembra 1993. godine, kada sam napustio Sarajevo i otišao u Sjedinjene Američke Države. Dobio sam američko državljanstvo, ali sam zadržao i državljanstvo Bosne i Hercegovine. Desetog januara 2008. godine sam navršio 65 godina starosti i sada želim da ostvarim starosnu penziju, pa mi je vaša pomoć potrebna, jer ja ne znam ništa o mojim pravima i zakonu o mirovinama.

Ibranović: Ova osoba navodi da trenutno živi u Americi i da ima američko državljanstvo, kao i državljanstvo BiH, a radni staž je ostvarila u Sarajevu. Uslovi za ostvarivanje starosne penzije su 65 godina starosti i 20 godina penzijskog staža. Postoji i odredba koja važi do kraja ove godine – 60 godina starosti za muškarce i 35 godina penzijskog staža ili 55 godina starosti za žene i 30 godina penzijskog staža. Obzirom da ne postoji ugovor o socijalnom osiguranju između Amerike i BiH, ne postoji ni obaveza da se zainteresovana osoba obrati nekoj instituciji za penzijsko-invalidsko osiguranje u Americi. Zahtjev može podnijeti poštom, na adresu Federalnog zavoda, odnosno one kantonalne službe gdje je bilo posljednje osiguranje, a to je u ovom slučaju Sarajevo. Ili može podnijeti zahtjev putem opunomoćenika koji ima prebivalište u Bosni i Hercegovini. Dokumenti koje je potrebno priložiti uz taj zahtjev su uglavnom dokumenti koji se mogu pribaviti u Bosni i Hercegovini. Ukoliko osoba želi isplatu penzije u Americi, onda je potrebno da uz zahtjev priloži dokaz o stalnom boravku u Americi i broj bankovnog računa na koji želi isplatu penzije.

RSE: On najavljuje dolazak tokom ljeta u Sarajevo, što će možda olakšati postupak.

Ibranović: Sigurno. Od nas može dobiti sve informacije šta je potrebno učiniti i koje dokumente je potrebno priložiti. Sve dokumente potrebne za starosnu penziju može pribaviti za jedan dan.

Pitanje slušateljke: Primam porodičnu penziju iz Republike Hrvatske, nakon smrti supruga koji je imao stalno mjesto boravka u toj zemlji, gdje smo oboje živjeli do njegove smrti. Ja sam se nakon toga vratila u BiH, iz koje potičem, i sada mi se ukazala prilika da zasnujem stalni radni odnos. Da li bih u tom slučaju izgubila pravo na porodičnu penziju iz susjedne zemlje?

Ibranović: Prema propisu o penzijskom osiguranju u Republici Hrvatskoj – a takav isti propis je i u FBiH – ukoliko korisnik porodične penzije zasnuje radni odnos, obustavlja se isplata porodične penzije. Obzirom da postoji Ugovor o socijalnom osiguranju između BiH i Republike Hrvatske, i zaposlenje u BiH utiče na ostvarivanje prava na porodičnu penziju u Republici Hrvatskoj. Konkretno, ukoliko se korisnik porodične penzije zaposli u BiH, dužan je odmah obavijestiti ili nas ili direktno Mirovinski fond Republike Hrvatske o toj činjenici i od trenutka zasnivanja radnog odnosa se obustavlja isplata porodične penzije.
XS
SM
MD
LG