Dostupni linkovi

Referendum i secesija su antidejtonski


Ambasador Charles English u razgovoru sa novinarkom RSE Žanom Kovačević

U ekskluzivnom intervjuu za Radio Slobodna Evropa, američki ambasador u BiH Charles English naglašava, uz ostalo, da je pitanje moguće secesije entiteta već odbijeno u Dejtonu i da nema paralele između Kosova i BiH.


RSE:
Gospodine ambasadore, kakve su vaše procjene, da li će novonastala sitaucija nakon proglašenja nezavisnosti Kosova trajnije destabilizovati situaciju, odnosno odnose u BiH i regiji?

English: Mislim da znate našu poziciju u vezi sa Kosovom što se tiče jedinstvene prirode rješenja Kosova - posljednja faza u raspadu bivše Jugoslavije. I to je jedinstvena situacija i ne bi trebala imati nikakavog uticaja na druge dijelove regije. Mi odbijamo nastojanja da se iskoristi ova situacija da se destabilizuje BiH i da se prave paralele sa statusom RS-a. Pitanje Kosova je otvoreno prema Rezoluciji UN-a 12 44, pitanje BiH i teritorijalnog integriteta riješeno je Dejtonom. BiH je 1992. godine priznata kao suverena država, Dejton je odredio njenu strukturu, uspostavio je dva entiteta bez suvereniteta - ustanovljeni su kao interne jedinice unutar BiH. Pitanje moguće secesije - time se bavilo u Dejtonu, i ono je zaista odbijeno. I svaka diskusija o korištenju riječi kao što su secesija i referendum, mi to odbijamo kao nešto što je sasavim antidejtonsko.

RSE:
Kakvo je vaše mišljenje, može li BiH s ovakvim uređenjem i ovakvim dejtonskim ustavom ući u Evropu?
English: Jasno je da će biti potrebne određene strukturne promjene. Mi smo to shvatili prije dvije godine kada smo pokušali pomoći u pregovorima u tzv. aprilskom paketu ustavnih promjena. Postojale su određene reforme u tom paketu koje su se ticale biranja predsjednika da bi Ustav došao u sklad s evropskim. Te vrste strukturnih promjena su potrebne za napredovanje i mi ćemo ih podržati. Mislim da moramo ići korak po korak. Danas imate pitanje policijske reforme, a u vezi sa NATO-om pitanje pokretne vojne imovine. To su dva uslova kojima se BiH mora baviti na putu ka konačnom članstvu u ove dvije važne organizacije. Nakon policijske reforme imaćete Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kojeg treba primjenjivati, a to će biti izazov.
RSE: Ali čini se da stavovi nikad nisu bili udaljeniji. Hoće li međunarodna zajednica, ili možda SAD izvršiti neku vrstu pritiska da ovo pitanje bude riješeno?
English: Mi smo pažljivo optimistični da se rješenje može naći. Vjerujemo da Mostarski sporazum jeste rezultat koncenzusa i kompromisa bh. lidera. Možda to nije savršeno rješenje, ali otvara vrata ka Evropi i od ključne je važnosti da BiH otvori ta vrata da bi krenula ka pregovorima za konačno članstvo u Uniji. Samo će tada BiH doći do nivoa sigurnosti i stabilnosti, za koje se svi nadamo da će se desiti.
RSE: Gospodine English, imajući u vidu da dolazite iz zemlje koja je učestvovala u stvaranju Dejtonskog mirovnog sporazuma, je li moguće računati da sada SAD učestvuju i u njegovoj promjeni?
English: Prije svega, dozvolite da potvrdim da su SAD uvijek sebe smatrale i nastavljaju da budu najbolji prijatelj koji BiH ima u svijetu. Mi smo svjesni odgovornosti koju smo preuzeli u početku Dejtonskog sporazuma, u početku pregovora oko Dejtonskog sporazuma i nakon toga. Mi ćemo nastaviti biti dijelom razgovora koji će pomoći liderima BiH svih etničkih grupa da dođu do koncenzusa u vezi sa potrebnom reformom za EU. Mi ćemo biti dijelom bilo kojeg procesa koji je neophodan da vas dovede u Evropu.
RSE: Neke procjene govore da će za to biti potrebno od 4 do 5 izbornih ciklusa, što znači gotovo između 15 i 20 godina. Mogu li građani BiH toliko čekati?
English: Nemam baš kristalnu kuglu, tako da je nemoguće reći koliko će to trajati. Rekao bih da je to proces pun izazova. Ja sam više optimista u vezi sa političkom zrelosti ljudi u BiH i vjerujem da ćete to moći za kraće vrijeme uraditi. Ali koliko kod to trajalo, mi ćemo biti sa vama da vam pomognemo da dođete do neophodnih kompromisa da biste ušli u EU.
XS
SM
MD
LG