Dostupni linkovi

Regija o suđenju za zločine u operaciji Oluja


Ante Gotovina (L) i Ivan Čermak (D)

Haško suđenje trojici generala Hrvatske vojske - Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, optuženima za zločine počinjene tokom operacije Oluja, počelo je ove sedmice uvodnim riječima Tužiteljstva i obrane.

"Ovo suđenje proizlazi iz prisilne eliminacije krajiških Srba iz Hrvatske, uništenja njihove zajednice u augustu 1995., kao i uloge i odgovornosti trojice generala u Hrvatskoj vojsci u tom procesu," kazao je na početku procesa tužitelj Alan Tieger.

Uvodnu riječ obrane generala Gotovine iznio je američki odvjetnik Greg Kehoe. On je pokušao osporiti tezu Tužiteljstva o zločinačkom pothvatu čiji je cilj bilo protjerivanje Srba iz Hrvatske, a koji je navodno dogovoren na Brionskom sastanku tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana i političkog i vojnog vrha zemlje.

Suđenje vodi tročlano sudsko vijeće kojem predsjeda stalni sudac Haškog suda Nizozemac Alphons Orie, a uz njega su i zimbabveanska sutkinja Elizabeth Gwaunza, te latvijski sudac Uldis Kinis. U optužnici, koja je podignuta prije više od šest godina, trojica generala terete se za zločine počinjene nad srpskim stanovništvom u vrijeme vojno - policijske operacije Oluja na područjima Hrvatske koja su do tada bila pod kontrolom tamošnjih pobunjenih Srba. Na svojim prvim pojavljivanjima pred Haškim sudom optuženici su izjavili da se ne osjećaju krivima.

O tome kako se početak suđenja prati u Hrvatskoj, iz Zagreba izvještava Ankica Barbir - Mladinović.

”Teško da bude to pošteno.”

“Daj Bože da bude to pošteno, da se napokon dokaže nedužnost naših generala.”

“Da, razočarana sam zato kaj se ponašaju drukčije prema Hrvatima, drukčije prema Srbima.”

“Ipak je bila agresija na Hrvatsku. Ja nikad nisam čuo da su nekog srpskog generala uhitili. Uvijek ih traže, samo ih traže.”

“Svak navija za svoje i svak bi želio da prođe ljepše, bolje…I tako. Politika – ništa drugo. A oni su daleko od prava.”

“Ne znam. Mislim da nisu badave u Hagu. Jer zašto mene nisu pozvali na sud? Bez obzira, ja sam Hrvat sto posto. Gotovina je naš tamo je li, i sve to skupa, pa neka dokaže, neka dokaže. Bit će mi drago ako im dokažu da su nevini, vrlo drago će mi biti.“

U Hrvatskoj je najoštrije je dočekana teza Tužiteljstva o zajedničkom zločinačkom pothvatu u kojem je uz optužene generale sudjelovao i sam ondašnji državni vrh, uključujući predsjednika države Franju Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška, s ciljem etničkog čišćenja srpskog stanovništva.

Profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Željko Horvatić, u emisiji Hrvatske televizije nakon prvog dana suđenja:

”Politički dio toga, i to godinama procjenjujemo, ide za tim da se osudi hrvatska država, odnosno njezino vođstvo za uništenje srpske zajednice. On (Tieger) kaže doslovno: ’Nisu ova trojica sami. Njihovi suučesnici (govorim srpski), u prijevodu - supočinitelji su Franjo Tuđman’, i dalje ih navodi. Dakle, on još ide korak dalje.“

...u najcrnjoj varijanti da padne osuđujuća presuda, pa ćete vidjeti da je to suđenje Hrvatskoj - da je hrvatska država integrirala svoje područje na zločinu...

Ratni načelnik Stožera Specijalne policije, Željko Sačić, čiji je zapovjednik u Oluji Mladen Markač jedan od trojice optuženih generala, dijeli također mišljenje da se u Hagu sudi „cijeloj Hrvatskoj“:

“Aposlutno smo uvjereni da je u pitanju zapravo jedan proces sa konstrukcijom optužnice kakva je sada - ’zločinačka organizacija’ - proces cjelokupnom državnom vodstvu, a slijedom toga i cjelokupnoj državi. Prema tome, u najcrnjoj varijanti da padne osuđujuća presuda, pa ćete vidjeti da je to suđenje Hrvatskoj - da je hrvatska država integrirala svoje područje na zločinu, svi smo članovi zločinačke organizacije i svi ćemo odgovarati. Onda od hrvatske države nemamo ništa i to je revizija novije hrvatske povijesti.“

Odvjetnik Anto Nobilo spada u rijetke koji javno brane tezu da se haška optužba za „udruživanje u zločinačku organizaciju“ ne odnosi na cijelu državu već na pojedince i ondašnji državni vrh:

“Nije 200.000 ljudi ni po najcrnjim tezama Tužiteljstva sudjelovalo u zločinu. Prema tome, ništa se ne može promijeniti sa bilo kakvom presudom u Hagu u našoj povijesti. Mi smo sasvim legitimno krenuli u oslobađanje, na temelju međunarodnog prava, okupiranog područja gdje su bili pobunjeni Srbi. U okviru tog legitimnog rata, sad je to potpuno jasno, bilo je zločina. Ko ih je počinio - sud će ovaj ili neki drugi možda utvrditi.“

Odvjetnik Čedo Prodanović:

„Optužnica ima mnogo nedostataka, odnosno puno prostora za obranu - njihova inkrimnacija o zajedničkom zločinačkom pothvatu. Međutim, naravno, to su naša viđenja. Sumnjam da Tužiteljstvo nas može nešto iznenaditi posebnim dokazima, ali ipak treba pričekati, ne treba baš biti apsolutni optimista.“

Prva dva dana suđenja Hrvatska je televizija izravno prenosila, a čitanje optužnice osobito se pomno pratilo u Pakoštanima, rodnom mjestu generala Gotovine:

„Ja tom sudu ne virujem ni riči što kažu, ni svima njima skupa tamo, jer to je jedan velika farsa.“

„Mislim da sud nema nikakvih argumenata i da Ante, što se tiče toga, će sigurno biti slobodan.“

Mnogi analitičari ocjenjuju, međutim, da je obrana generala Ante Gotovine u svom prvom nastupu bila više teatralna negoli uvjerljiva.
Kolumnist Novog lista, Branko Mijić:

„Početak iznošenja obrane generala Gotovine, nažalost, obilježio je blijedi istup njegovog odvjetnika Grega Kehoea koji očigledno nije naišao na razumijevanje i dobru volju kod suca Oriea. Tako ga je sudac nekoliko puta vrlo grubo i prekidao i upozoravao na neke detalje. Ali ono što ja mislim da je suštinski u svemu tome to je primjedba da se Kehoe uopće nije ostvrtao na ono što je tužitelj Tieger iznio kao inkriminirajuće za Gotovinu i ostale - dakle, na optužbe da je od Tuđmanove političke platforme, pa do Oluje i postolujnih zločina nije bilo slučajno nego da je to sve smišljen i pomno napravljen plan. Mislim da je taj prvi istup Grega Kehoea razočaravajući za obranu.“

Ivica Djikić

Novinar i urednik u Feral Tribunu Ivica Đikić očekuje da će suđenje trojici hrvatskih generala neminovno pratiti i sukob njihovih braniteljskih timova:

„Vjerujem da će tu biti najveći sukob između obrana Gotovine i Čermaka oko toga tko je imao stvarnu vlast i stvarnu kontrolu nad vojskom koja je bila na tom teritoriju. Također, ako se naravno dokaže udruženi zločinački pothvat, a meni se čini da će vrlo teško obranama biti opovrgnuti tezu Tužiteljstva o udruženom zločinačkom pothvatu, sva trojica generala će sasvim sigurno biti proglašeni krivima, sad je samo pitanje koliko će tko kazne zatvorske dobiti u okviru te presude.“

Suđenje se prati i u Srbiji

Haško suđenje generalima Hrvatske vojske, optuženima za zločine protiv hrvatskih Srba, prati se i u Srbiji gdje, prema procjenama UNHCR-a, još uvijek živi oko 69.000 Srba koji su se nakon operacije Oluja doselili u tu zemlju. Suđenje Gotovini, Čermaku i Markaču važno je zbog više razloga, kažu sugovornici našeg beogradskog suradnika Zorana Glavonjića.

Bruno Vekarić, iz Tužilaštva Srbije za ratne zločine, kaže za naš program da su upravo ratni zločini bili faktor razdvajanja među narodima i da su suđenja za ta zlodela najbolji način da dođe do pomirenja, što očekuje i od procesa pred Haškim tribunalom hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču:

„Taj zločin u krajini za koji su pomenuta lica optužena jeste jedan od najvećih faktora uznemirenja našeg javnog mnenja, jer zaista do sada nije bilo nekih dramatičnih postupaka koji bi opravdali sve ono što se radilo 1995. godine na tom području. Mislim da je veoma važno da se pre svega utvrdi istina o zločinima koji su počinjeni u krajini nad srpskim stanovništvom i upravo ta istina će pomoći da se ovakvi postupci i dalje relevantno vode pred regionalnim sudovima.“

Sava Štrbac, predsednik Veritasa, nevladine organizacije koja se bavi problemom izbeglih Srba i koja je proteklih godina sarađivala sa Tužilaštvom Haškog tribunala tokom istrage i pripreme optužnice protiv hrvatskih generala, rekao je za naš program da očekuje da se zadovolji pravda:

„To nam je želja. Rekoh da će nam osuđujuća presuda, u koju vjerujem, vjerujem da će takva biti donesena, jer znam s kakvim dokazima Tužilaštvo raspolaže, da će nam se pružiti ta mogućnost. Po nama, to je nada da nam se vrati ono što je naše. Tu mislim prvenstveno na stanove, kuće, na nekretnine, na prava.“

Štrbac je do avgusta 1995. živio u Benkovcu u Hrvatskoj i od tada je, kako kaže, izbeglica u Srbiji:

„4. avgusta 1995. godine - taj dan navečer do devet sati sam još bio u Kninu. Onda sam krenuo u taj egzodus sa svojim narodom. Tu noć smo, četvrti na peti, proveli između Lapca i Srbca ne znajući kako će se stvari razvijati, a to je i bio prostor jedini u krajini koji nije bio u dometu hrvatske artiljerije, koja je na svim drugim mjestima poklopila artiljerijskim oruđem krajinu. Podaci naši govore da je u Oluji izbjeglo oko 220.000 Srba.“

Nataša Kandić

Nataša Kandić, direktorka Fonda za humanitarno pravo, organizacije koja se već godinama bavi istraživanjem i dokumentovanjem ratnih zločina, smatra da je iz perspektive Srbije suđenje hrvatskim generalima veoma značajno:

„Zato što je ovde duboko bilo uvreženo uverenje da Hag samo sudi Srbima, a da za brojne zločine koji su počinjeni u Medačkom džepu, za vreme Oluje, za vreme Bljeska niko ne odgovara, da Tribunal nije zainteresovan za to. Ovog puta imamo jasan dokaz da to nije tako. I javnost sada u Srbiji, verujem, će vrlo pažljivo pratiti šta se događa na tom suđenju zbog toga što je general Gotovine, prema mišljenjima žrtava u Srbiji, jedan od najodgovornijih pripadnika Hrvatske vojske za zločine prema Srbima.“

Kandić kaže da je za žrtve važno da na sudu vide ljude koji su optuženi kao naredbodavci zločina:

„Za njih je pravda kada vide i one koji su neposredno počinili taj zločin, kada vide njih pred sudom. A isto toliko oni smatraju da su reparacije, neka materijalna kompenzacija nešto što je strašno važno za to neko osećanje pravde i o tome da država misli o tome kako zapravo te žrtve posle toliko godina danas žive.“

Mislim da nema boljeg načina za suočavanje s prošlošću od pravosnažne presude za ratni zločin...

Bruno Vekarić kaže da javnost bilo koje zemlje bivše Jugoslavije ne bi trebalo da ima rezerve ni prema jednom haškom suđenju, pa ni u odnosu na proces hrvatskim generalima i zaključuje da sva ta suđenja imaju jednu ključnu vrednost:

„Da se pokaže da je pravda uvek dostižna i da onaj ko se ogreši o osnovne civilizacijske vrednosti mora da izađe pred lice pravde i da se, ukoliko sudsko veće oceni da su pravi ljudi pred njima, oni oglase krivim. Mislim da nema boljeg načina za suočavanje s prošlošću od pravosnažne presude za ratni zločin. Ona šalje poruku da se to više nikada ne sme ponoviti, šalje poruku da su to individualci, ljudi s imenom i prezimenom, koji su u prošlosti počinili teške zločine.“

U BiH suđenje nije izazvalo veliku pažnju

Početak suđenja trojici umirovljenih hrvatskih generala Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku nije izazvalo posebnu pažnju u BiH. Od suđenja se uglavnom očekuje utvrđivanje istine o tome šta se dešavalo u i nakon vojno - redarstvene akcije Oluja. Iz Banje Luke izvještava Erduan Katana.

Javnost u BiH, već navikla na brojne presude iz Haškog tribunala, mnogo mirnije je dočekala početak suđenja trojici hrvatskih generala u Hagu nego javnost u Hrvatskoj. Funkcioner PDP-a Gavrilo Antonić smatra da je dobro što je otvoren ovaj sudski proces jer, kako kaže, njime Haški tribunal pokazuje da želi imati jednak tretman prema svim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije:

"Jasno je svima da je bilo jako puno civilnih žrtava, deportovanja, prinudnog iseljavanja, svega onoga što predstavlja ratni zločin u akciji Oluja, kao i u drugim akcijama."

Mi se nadamo da će Sud u Hagu imati iste kriterije koje je imao prilikom ranijih suđenja, dodaje Antonić:

Bilo bi jako štetno po Haški tribunal da ne zauzme jednake aršine za sve zločine na prostorima bivše Jugoslavije...

"Bilo bi jako štetno po Haški tribunal da ne zauzme jednake aršine za sve zločine na prostorima bivše Jugoslavije. I očekujem da će upravo suprotno postupiti sudije Međunarodnog krivičnog suda tako što će baš tretirati jednako, jer bi to na neki način predstavljalo i potvrdu i validnost Međunarodnog suda u Hagu."
Portparol HDZ-a BiH Mišo Relota:

"Što se tiče početka suđenja hrvatskim generalima očekujemo da će u suradnji s nadležnim institucijama Republike Hrvatske odvjetnici optuženih generala dokazati njihovu nevinost, a prije svega odbaciti one optužbe koje idu u smjeru da je vojno - redarstvena akcija Oluja bila zločinački pothvat, što apsolutno ne odgovara istini."

Funkcioner SDS-a Borislav Bojić mišljenja je da se na početak suđenja hrvatskim generalima nije trebalo čekati gotovo 13 godina:

"Teško je dati ocjenu da li će Tribunal imati ovakvu vrstu pristupa ili onakvu. Ono što začuđuje je to što ova vrsta predmeta nije mnogo ranije razmatrana od strane Tribunala. Dakle, ja ne mogu da ulazim da ulazim u detalje, ali jednostavno ne znam koji su pravi razlozi."

Muharem Murselović, Stranka za BiH:

"Posebnog komentara nemam. Volio bih da se stvore bolji uslovi za povratak Srba u Hrvatsku, ako je to moguće. Mislim da im se trebaju da ostvare neka prava koja imaju tamo kao povratnici, jer to je ono što je u obavezi Hrvatska da uradi kada je u pitanju povratak Srba - da im se priznaju i penzije i staž i da im se obezbijede uslovi za reintegraciju, da se zapošljavaju. Sve ono što tražim za naše povratnike u RS-u, mislim da treba da ostvare i svi oni koji žele da se vrate u Hrvatsku."

Projekt koordinator Srpskog demokratskog foruma Drenko Gaćeša očekuje da će Haški tribunal utvrditi istinu o dešavanjima tokom i nakon akcije Oluja:

"Mi očekujemo da svi zločinci budu privedeni pravdi, znači očekujemo od suđenja da se utvrdi istina ko je činio zločine u toku akcije Oluja. Jesu li to gospoda koja su optužena ili nisu, to će reći Sud, ali mi smo u svakom slučaju zainteresirani da istina izađe na vidjelo."



* * * * *

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
XS
SM
MD
LG