Dostupni linkovi

Žene žrtve rata traže da svjedoče u Skupštini


Bakira Hasečić

Predstavnice Udruženja "Žena žrtva rata" uputile su otvoreno pismo predsjedniku Skupštine Crne Gore Ranku Krivokapiću u kojem su zatražile od njega da u parlementu u prisustvu pravosudnih organa svjedoče o stradanjima i zlodjelima koje su crnogorski građani počinili početkom devedesetih godina.

U kabinetu predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića potvrđeno nam je da su dobili pismo Udruženja "Žena žrtva rata", ali budući da je predsjednik Ranko Krivokapić službeno odsutan komentar na zahtjev za organizovanje svjedočenja u parlamentu nijesmo mogli dobiti. Potpredsjednik Skupštine Rifat Rastoder, pak, uz naznaku do govori u lično ime, rekao je da je svaka pomoć u procesu suočavanja sa istinom dragocjena, te da se ova inicijativa može nadovezati na u parlamentu već pokrenutu sličnu inicijativu:
"Lično nemam dileme da je neophodno konačno makar činjenično apsolvirati događaje sa elementima zločina i u tom smislu sam lično i inicirao, a Skupština na sjednici od 27. 12. minule godine usvojila rezoluciju u koju je ugrađena i obeveza Vlade da kroz formu konstituisanja posebnog Istraživačko dokumentarnog centra stvori uslove za definitivno suočavanje sa istinom o svim događajima sa mogućim elementima zločina na bilo koji način vezanih za Crnu Goru".
Istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković, koji izražava sumnju da je aktuelnoj vlasti u ovom trenutku pogodno otvaranje ovog procesa, kaže da je pismo Udruženja "Žena žrtva rata" vrlo konkretno:
"Iz iskustva mi se čini da će barem u ovom periodu predsjednici Skupštine učinjeti sve da možda za sada se ne bavi ovim pitanjem jer vjerujem da ga karakterišu kao jedno vruće političko pitanje".
U pismu koje je potpisala predsjednica Udruženja "Žena žrtva rata" Bakira Hasečić navodi se da je njihova namjera da im se na odgovarajući način, za koji će se Krivokapić kao predsjednik postarati, omogući dolazak u crnogorsku Skupštinu i svjedočenje o stradanjima i zlodjelima, kako se navodi, između ostalog i onih koji predstavljaju Crnu Goru, a koji su skloni da se nakon toliko zločina i nedjela u samoj Crnoj Gori i učešća u genocidu u Bosni i Hercegovini u javnosti predstavljaju kao proevropski političari okrenuti budućnosti. Uz garantovanje pune sigurnosti žrtve rata poručuju da će svjedočiti o postupcima i radnjama crnogorskih rezervista kao i vrlo konkretno o pojedinim imenima, to jeste počiniteljima i saznanjima gdje se pojedini od njih kriju u Crnoj Gori. Istraživač kršenja ljudskh prava Aleksandar Zeković:
"Mislim da su one voljne da iznesu veoma konkretne podatke i da je to nešto što bi moglo da ohrabri predsjednika Skupštine, s obzirom da i on iskazuje određeni senzibilitet za tranzicionu pravdu.I posebno, ono što je interesantno u samom pismu je da su one saglasne da otvoreno govore pod punom moralnom, materijalnom i svakom drugom odgovornošću pred pravosudnim organima Crne Gore što itekako može da intenzivira taj proces individualizacije krivice i odgovornosti i konačno micanja te kolektivne hipoteke koja se nalazi nad čitavom Crnom Gorom".
Potpredsjednik crnogorske Skupštine Rifat Rastoder:
"Ja moram podsjetiti da su u periodu aktuelne vlasti počev od 1998. do danas više puta delegacije BIH bile u posjeti Crnoj Gori i parlamentu Crne Gore, te predstavnice žena žrtava iz Srebrenici i drugih bosanskohercegovačkih stratišta i ne vidim nijednu moguću smetnju za svaki novi susre..Ali držim da će ukoliko uspjemo da ispoštujemo ovo što je Skupština zaključila biti prilike da javno i činjenično pomognemo da se istina o našoj bliskoj prošlosti pruži na pravi način".
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG