Dostupni linkovi

Beograd traži odlaganje objavljivanja knjige Karle del Ponte


Carla Del Ponte
Carla Del Ponte

Pored političke situacije u Srbiji, tema koja je ovih dana izbila u prvi plan je i nova knjiga Karle del Ponte, bivše tužiteljke Haškog tribunala. Vlasti u Beogradu uputile su zahtev sudu u Hagu i generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija da se odloži objavljivanje tog dela jer bi, kako je navedeno, podaci iz knjige mogli da ugroze saradnju sa sudom u Hagu.

Knjiga Karle del Ponte pod nazivom 'Lov', sa podnaslovom 'Ja i ratni zločinci', trenutno je u štampi i u Italiji bi trebalo bi da bude objavljena 20. marta. U toj knjizi, bivša glavna tužiteljka Haškog tribunala otkriva šta su joj u zvaničnim i neformalnim susretima rekli srpski zvaničnici i šefovi tajnih službi, kao i kako su preduzimali akcije na hapšenju haških begunaca, pre svih Ratka Mladića i Radovana Karadžića U knjizi se navodi kretanje optuženih, otkrivaju imena njihovih pomagača, kao i detalji slučaja bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Republike Srpske Zdravka Tolimira uz tvrdnju da je uhapšen u Beogradu, a potom prebačen u Republiku Srpsku.
Rasim Ljajić, predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom, izjavio je da je Srbija tražila odlaganje objavljivanja knjige 'Lov' jer bi njenim pojavljivanjem mogao da bude ugrožen rad na hapšenju haških optuženika:
"Operativne aktivnosti nisu završene i Akcioni tim još uvek radi. U onome u šta smo imali uvid se govori i o detaljima vezanim za funkcionisanje tog tima i za funkcionisanje službi i o načinu na koji se to radi. To ne samo da je van svakog diplomatskog i političkog protokola već je i van svake sumnje kontraproduktivno sa stanovišta cilja koji treba da se ostvari, a to je da se svi optuženici nađu u Hagu. Ovo nije opravdanje ili traženje alibija jer da je tako o ovome ne bismo ni govorili i ne bi nas ni interesovalo."
Ljajić je rekao da je objavljivanje knjige samo dva meseca nakon što je Karla del Ponte napustila funkciju tužioca svojevrstan skandal i da su tom činjenicom iznenađeni i sami zvaničnici Tribunala. Sa druge strane, Florans Artman, portparol Del Ponte za vreme njenog mandata u Tužilaštvu, izjavila je za naš program da objavljivanje knjige ne bi moglo da dovede u pitanje potragu za haškim optuženicima:

"Videli smo u više navrata da su i same vlasti u Srbiji otkrivale mesta na koji je, na primer, živeo Mladić do 2003. godine i time nije bila ugrožena potraga, pa je ne može ugroziti ni knjiga. Problem je što zapravo nikoga ni ne traže, to je bacanje prašine u oči – nije knjiga problem već to što ne postoji politička volja za hapšenje Mladića i ostalih begunaca."

Sporni rukopis ima nekoliko stotina stranica i u njemu Del Ponte svedoči o traganjima u poslednjih osam godina, konkretnim operacijama Akcionog tima, i kako su na njenu inicijativu pokretane potrage u regionu. Jovan Simić, bivši savetnik predsednika Srbije za saradnju sa Hagom, kaže za naš program da su bojazni Beograda opravdane i da bi teškoće sigurno usledile:


"Možda ne toliko zbog aktuelnosti podataka koliko zbog metodologije. Ukoliko otkrijete metodologiju, apostrofirate ljude i napravite način komunikacije, u tom trenutku očekujete da izmislite neku potpuno novu metodologiju, da to niko ne prepozna i da to sve ostane na istom nivou."

Važna posledica moglo bi da bude značajno kašnjenje u potrazi za haškim beguncima, smatra Simić:

"Ova druga strana, koja je jurena, bi mogla da napravi neke ozbiljne pomake u svojoj metodologiji, u svom skrivanju, a mi bismo ponovo morali da krećemo od početka. Mislim da se ne može desiti ništa novo osim da se sačeka, ukoliko je to odmaklo u toj meri u kojoj mi tvrdimo da jeste – sve to može rezultirati negativnim ishodom."

Nasuprot ovom mišljenju, nevladina organizacija Fond za bezbednost i demokratiju traži sponzore kako bi na ovdašnjem tržištu što pre na srpskom objavila knjigu 'Lov'. Bivši vojni general Ninoslav Krstić, direktor FBD-a, za naš program je rekao:

"Apsolutno smo sigurni da to ne može ugroziti nikakav operativni plan, koji oni navodno imaju. Međutim, ovde se radi o nečem drugom, o tome da oni ne žele da naša javnost sazna o čemu su pričali sa gospođom Del Ponte. Kompletan taj tim je njoj pričao jedno, druga priča je bila za unutrašnju javnost, treće je bilo da su proganjani ljudi koji nemaju blage veze sa onim što se odnosilo na temu saradnje."

Krstić ide i dalje i kaže da misli da se i ne traga za haškim beguncima:

"Mislim da se za njima odavno ne traga. Zbog toga se oni i plaše te knjige – misle da će se mnoge stvari otkriti, o tome šta su pričali sa Karlom del Ponte."

I do skora zaposlena u Haškom tužilaštvu, Florans Artman, slično zaključuje:

"Ne verujem da se radi na njihovom hapšenju, ne zato što Srbija ima drugih problema za rešavanje već zato što trenutno ne postoji raspoloženje da se prihvati činjenica da je zločin ono što su činili Karadžić i Mladić – u tome je problem."

Na čitavu priču u Haškom tribunalu nisu imali komentar, a nezvanične informacije govore da je glavni tužilac Serž Bramerc zbog političke situacije u Srbiji odložio posetu Beogradu planiranu za 18. mart.

XS
SM
MD
LG