Dostupni linkovi

Nakon što je predsjedvajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić iznio stav kako bi Crna Gora trebala da se izvini građanima BiH za zločine, zahtjevu se pismom pridružila i grupa intelektualaca iz BiH i svijeta.

Izvinjenje godinama očekuju i porodice žrtava koje su i od poglavara Islamske zajednice u BiH zatražile da se solidariše sa zahtjevima porodica da se zločin sankcioniše i ne ode na sastanak muftija balkanskih zemalja, koji se održava u Podgorici 9. marta.

Izvinjenjem bi se, kako stoji u otvorenom pismu intelektualaca iz BiH i svijeta predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću, učvrstili odnosi dvije zemlje, kaže jedan od potpisnika Mirnes Ajanović:

“Imali smo namjeru da, prije svega, pomognemo kao žrtva Crnoj Gori, da pokušamo insistirati na moralnim vrijednostima zvaničnika Crne Gore u smislu da se istinski izvinu za sve ono što su uradili građanima BiH za vrijeme dok su bili u koaliciji sa Slobodanom Miloševićem. Smatrali smo da je ta katarza trebala njima prvenstveno, ne nama kao žrtvi nego radi dobrih međususjedskih odnosa, regionalne saradnje i svega onoga što jeste na putu Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori ka Evropskoj uniji.”

S obzirom da Crna Gora nastoji održati imidž proevropske i otvorene zemlje, mora se suočiti sa odgovornošću koju je izbjegla tokom procesa tužbe BiH pred Međunarodnim sudom pravde, smatra profesor Muhamed Mešić, iz Instituta za istraživanje ratnih zločina i međunarodnog prava u Sarajevu:

“Poznato je to da je Crna Gora s jedne strane primila veliki broj bh. prognanika, ali je s druge strane nad njima počinjeno u Crnoj Gori niz zločina. I poznato je i to da je velikim dijelom administracija crnogorska za vrijeme administracije Slobodana Miloševića podržavala osvajački rat protiv BiH, odnosno agresiju na našu zemlju.”

Porodice žrtava nastradalih Bošnjaka deportiranih iz Crne Gore već godinama insistiraju na izvinjenju crnogorskih vlasti i cijene da je ono izuzetno važno. To bi pokazalo zrelost vlasti u Crnoj Gori, kaže sestra nestalog Alenka Titorića, Jasenka Perović:

“To bi predstavljalo da ljudi koji se izvinjavaju u ime zvanične Podgorice su ipak ljudi - da priznaju da je zločin nanesen, da su životi zauvijek izbrisani, da su porodice tih ljudi i njihovi životi poprilično oštećeni zbog toga. I pretpostavljam da bi to na neki način predstavljalo jednu vrstu crnogorske samosvijesti da se takve stvari u budućnosti više nikada neće ponoviti.”

S obzirom da krivični postupak protiv počinilaca i nalogodavaca zločina nikad nije sproveden do kraja u Crnoj Gori, porodice žrtava od poglavara Islamske zajednice u BiH reisa Mustafe efendije Cerića zatražile su da se solidariše s njima i ne ode na sastanak muftija balkanskih zemalja u Podgoricu, što je reis Cerić i prihvatio.

Novinar i publicista Šeki Radončić, koji se godinama bavi pitanjem deportovanih Bošnjaka, nije optimista kada je u pitanju izvinjenje Crne Gore, jer od zvaničnih vlasti nema niti jedne naznake da je u slučaju deportacije najmanje 86 državaljana BiH Crna Gora počinila zločin:

“Ima samo maltretiranje porodica, jer kad pođu na suđenje njih, recimo, tužilac pita, predstavnik države Crne Gore: ’A šta ćete vi sa tim novcem uraditi?’ Da je crnogorski ministar pravde izjavio da su hapšenja i deportovanja rađena po zakonu. Dakle, država Crna Gora neće da se suoči ni moralno, ni materijalno, ni krivično sa najvećim zločinom u novijoj crnogorskoj istoriji, sa crnogorskom Srebrenicom, odnosno sa deportacijom bh. izbjeglica iz Crne Gore.”

Izvinjenje je, kaže Radončić, isuviše mali čin za počinjeni zločin:

“Filip Vujanović i Crna Gora ne trebaju da se izvinjavaju Bosni i Hercegovini. Oni treba da mole za oprost - i Bosnu i Hercegovinu i građane BiH za ono što je Crna Gora učinila ovoj državi. Ali se bojim da će mnogo proteći vode i Miljackom i Moračom dok to crnogorska vlast i shvati i učini.”

Ipak, intelektualci smatraju kako bi suočavanje s prošlošću Crnoj Gori trebalo biti jedan od prioriteta kojim će izgraditi drugačiji imidž, odgovornost i kredibilitet u međunarodnoj zajednici.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG