Dostupni linkovi

Istraživač ljudskih prava Aleksandar Zeković zatražio je od predsjednika Filipa Vujanovića da se Crna Gora izvini BiH zbog državne politike s početka devedesetih. Zahtjevu se pridružio i član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.

Uoči 15-godišnjice deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore Vojsci Radovana Karadžića, od kojih su njih 83 ubijeni u okolini Foče, a za koje do danas niko nije odgovarao, istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković nedavno je uputio pismo šefu države Filipu Vujanoviću sa zahtjevom da se za deportaciju i još niz neodgovarajućih postupanja Crne Gore u ne tako davnoj prošlosti izvini Bosni i Hercegovini. Zeković za naš program obrazlaže:
"Smatrao sam da je zaista pravo vrijeme da u Crnoj Gori počnu pripreme za obilježavanje godišnjice jednog tako užasnog zločina. S obzirom da to do sada nikada nije učinjeno, pogotovo ne sa pozicija zvanične Crne Gore, da se uputi jedno sasvim otvoreno i nedvosmisleno javno izvinjenje građanima, narodima i državnom rukovodstvu Bosne i Hercegovine. Razlozi su bili višestruki. Ja sam u tom obraćanju napravio jednu retrospektivu zbog čega zvanična Crna Gora može osjećati odgovornost zbog onog što se dogodilo u Bosni i Hercegovini".
Vujanović, koji je trenutno u izbornoj trci za predsjednika države, prije par dana rekao je kako Zekovićev zahtjev još nije dobio, te da će se o njemu izjasniti kada ga dobije:
"Moja dosadašnja kominikacija koja je bila sa šefom kabineta je besprijekorno funkcionisala. Kada je on prvi dan u "Vijestima" izjavio da se nije upoznao ja sam istog dana uzeo i odštampao sve mejlove i plus mu još pismo kopiju uz to priložio, znači fizički preko arhive. Tako da već od 3. marta, od ponedjeljka, na radom stolu bi trebalo da mu je kompletna dokumentacija".
U međuvremenu se oglasio i član tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine Haris Silajdžić koji je za "Vijesti" rekao da građani te države očekuju izvinjenje od predsjednika Filipa Vujanovića ili nekog ko predstavlja zvaničnu Crnu Goru.

"Mislim da građani Bosne i Hercegovine to očekuju i da bi to bilo dobro za odnose između dvije zemlje" , rekao je Silajdžić, podsjećajući da je Crna Gora to već učinila prema Hrvatskoj. Povodom Silajdžićevog reagovanja obratili smo se Ministarstvu inostranih poslova od kojeg nijesmo mogli dobiti odgovor. Sa druge strane, iz i devedesetih i danas vladajuće Demokratske partije socijalista dobili smo pripremljen odgovor portparola Rajka Kovačevića iz kojeg nijesmo mogli zaključiti da li oni smatraju da Crna Gora duguje izvinjenje Bosni i Hercegovini:
"Crna Gora je posvećena očuvanju sada postignutih dobrih odnosa sa svim svojim susjedima i naravno za njihovo je stalno unaprijeđivanje. Odlični odnosi koje Podgorica ima sa Sarajevom, izgradnja međusobnog uvažavanja i povjerenja je nešto čemu Crna Gora posvećuje izuzetnu pažnju. Gradnja povjerenja i dobrosusjedstva je proces u kojem se to povjerenje mora potvrđivati i dograđivati, a mislimo da je Crna Gora i njen odnos ka tom razvoju veoma značajan. Sve ono što u pojedinim segmentima može eventualno da smeta izgradnji takvog odnosa Crna Gora će učiniti sve da se takve smetnje otklone".
Predsjednik Filip Vujanović, čiji se odgovor i dalje čeka, inače će uoči samih predsjedničkih izbora biti pokrovitelj Evroazijskog samita poglavara islamskih zajednica koji će se održati u Crnoj Gori. A u pismu upućenom šefu države istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković podsjetio ga je da bi se izvinjenje poklopilo i sa 16. godišnjicom proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine i njenog međunarodnog priznanja:
"Ukoliko ovu inicijativu šef države ne prihvati ja onda lično smatram da je on u potpunosti spreman da preuzme ličnu odgovornost ili da želi da zaštiti od dalje odgovornosti ona lica koja treba da budu odgovorna. Čini mi se da je konačno došlo vijeme da Crna Gora, s obzirom da je i te kako intenzivirala proces evropskih integracija, da je konačno vrijeme da intenzivira i proces suočavanja sa prošlošću i kao što je to uradila prema svojim drugim susjedima, konkretno prema Hrvatskoj, da to isto uradi i prema Bosni i Hercegovini".
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG