Dostupni linkovi

Sve je očitije da je hrvatski put u Europu usporen i da su šanse za planirani ulazak iduće godine - minimalne. Tko je kriv za usporavanje – Hrvatska ili Europska unija i što o svemu misle građani.

Hrvatska se Vlada našla u frustrirajućoj situaciji – između ambicije i realne mogućnosti ulaska u Europsku uniju iduće godine, ali to još ne želi otvoreno priznati zbog čega je opravdano prozivaju za skrivanje istine pred javnošću –ističe direktor Centra za politička istraživanja dr Anđelko Milardović:
«Ovoj Vladi je u interesu to napraviti pošto-poto, odnosno Sanaderu osobno, kako bi se upisao u povijest kao šef Vlade koji je Hrvatsku uveo u Europsku uniju. A, očito, između toga i realnosti stoji veliki raskorak, a onda frustracija, a onda i manipulacija, da bi se prikrile vlastite slabosti, što Vladi neće koristiti u konačnici»
Novinar Novog lista Boris Pavelić otvoreno proziva Vladu da prebacivanjem krivice na Europsku uniju izaziva kod građana dodatno protueuropsko raspoloženje.
«Hrvatska vlast npr ZERP koristi da pokrije sve ostale probleme, a i kad je o samom ZERPU riječ, ne želi priznati da jednostavno nema manevarskog prostora i da će, najvjerojatnije, morati ukinuti cijeli taj neobični sklop i time u hrvatskoj javnosti stvara odbijanje, nepovjerenje i nerazumijevanje prema Uniji.»
Višnja Samardžija iz Instituta za međunarodne odnose smatra da krivnja za usporavanje pregovora leži na objema stranama, a Hrvatska osobito kasni s usklađivanjem zakonodavstva:
«To je, prije svega, pitanje implementacije. Isto tako, s druge strane, Europska unija je donijela neka nova načela u pregovorima, uključujući mjerila za otvaranje pregovora čije je donošenje i definiranje uzelo nešto više vremena nego što se planiralo. Dakle, moja je procjena da će doći do pomaka u planiranim rokovima.»
Saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin:
«Pa, ja bih rekao da je Hrvatska, na neki način, bila blokirana od strane nekih članica Europske unije, možda i samoga Bruxellesa, ali se je isto tako ZERP-om Hrvatska svjesno sama sebe blokirala. Jednostavno smo se ponašali kao utopljenik: što smo se više koprcali to nam je više vode ulazilo u grlo.»
Profesor Milardović velikom kočnicom na hrvatskom europskom putu proglašava Sloveniju koja se prema njegovim riječima, po pitanju Zastićenog ribolovno- ekološkog pojasa, našla u 'sukobu interesa':
«Mislim da je presudan trenutak bio istup Hansa Swobode koji je u aktualnom prijeporu između Hrvatske i Slovenije lijepo rekao 'vi to izvolite riješiti na bilateralan način'. I to je bio, no što se kaže, resudni signal da se Hrvatska pomakne s mrtve točke i da sama za sebe treba napraviti puno više kako bi se uopće mogla približiti Europskoj uiji.
Građni su vrlo pesimistični ali većina za usporavanje europskog puta više osuđue Europu i 'objektivne okolnosti' nego li hrvatske vlasti:
«Pa, ja mislim da je Hrvatska kriva. Toliki kriminal i bezakonje vladaju u nekim stvarima.»
« Hrvatska.»
«I jedni i drugi.»
« Europa, jer su preveliki uvjeti za ulazak.»
« Europa oteže, zbog okoline u kojoj se nalazimo. Oni nas tapšu po ramenu, ali 'vi ste uvijek Balkan'...bez obzira što se mi na glavu nasađujemo da 'nismo Balkan', al' smo mi Balkan i – nema druge. Tu se našla Hrvatska, tu je Bosna, vidite situaciju, pogotovo Srbija kakva je sad situacija...»
»Prema svemu ovome bit će dobro ako najranije uđemo i za tri godine, jer po mojem osobnom viđenju, možemo pričati što hoćemo o Srbima, al' je Srbija njima glavni nosilac da se smiri situacija i ja vjerujem da mi nećemo prije nego li i Srbija i svi drugi.»
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG