Dostupni linkovi

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda odobrilo je nove, treće po redu, sankcije Iranu zbog spornog nuklearnog programa. Rezolucija uključuje financijska ograničenja za pojedince i kompanije povezane uz nuklearni ili raketni program.

Zamrznuta je i imovina dviju iranskih banaka, a po prvi put zabranjuje se državama članicama UN trgovina robama, kako za iranske civilne tako i vojne potrebe.

Sankcije su snažna poruka Teheranu kako međunarodna zajednica ne vjeruje iranskoj priči o tome da je njihov nuklearni program isključivo mirnodopski. Jedina članica koja su suzdržala u glasanju je bila Indonezija, najmnogoljudnija islamska država na svijetu koja se nalazila pod snažnim diplomatskim pritiskom. Indonezijski ambasador Marty Nalegawwa izjavio je da mjere nisu odgovarajuće, te kako sankcije nisu način da se na riješi sporno pitanje i da Jakarata prednost daje daljnjim konzultacijama i dijalogu umjesto sankcijama.

Iranski ambasador u UN Mohammad Khazaee osporio je rezoluciju ističući da krši međunarodno pravo i kredibilitet Vijeća sigurnosti. Iran je odbacio i prethodne dvije rezolucije koje su zahtijevale da Teheran prestane s obogaćivanjem urana, jer Zapad strahuje da bi ga Iran mogao lako prenamijeniti u izradu atomske bombe.

Najnovijim sankcijama se naređuje zemljama da zamrznu imovinu 12 dodatnih iranskih tvrtki i 13 pojedinaca povezanih s nukleranim i raketnim programima zemlje, dok se zabranjuju putovanja za pet osoba povezanih s nuklearnim programom.

Većina osoba s popisa su tehnički stručnjaci, a među njima i jedan general, visoko rangiran u elitnoj Revolucionarnoj gardi, blizak iranskom vjerskom vođi ajatolahu Ali Hameneiju. Njemu se stavlja na teret da je bio anagžiran na zaobilaženju dosadašnjih sankcija.

Vitaly Churkin , ruski veleposlanik u Svjetskoj organizaciji nije krio zadovoljstvo dogovorom stalnih članica i Njemačke. Zalmay Khalilzad, američki veleposlanik u UN kazao je kao nova rezolucija stavlja jasno do znanja iranskoj vladi da ukoliko se ne pokori rezoluciji , posljedice mogu biti ozbiljne.

"Suviše je opasno da vlada u Teheranu ima pristup programu koji može biti i te kako opasan za svijet i koji se može upotrijebiti za izradu nuklearnog naoružanja", smatra Khalilzad.

Vijeće sigurnosti prve je sankcije Iranu uvelo u prosincu 2006., a druge u ožujku 2007. godine, no od tada je Teheran samo proširio svoj program obogaćivanja urana ne obazirući se niti na poruke, niti na sankcije sa East Rivera.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica novinarske nagrade 'Lorenzo Natali'  2008. koje dodjeljuje Evropska komisija u saradnji sa Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinara. 

XS
SM
MD
LG