Dostupni linkovi

U pripremi zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine


Banjaluka, zgrada Vlade RS

Vlada Republike Srpske radi na izradi zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine, najavio je ministar unutrašnjih poslova tog entiteta Stanislav Čađo. Javnost očekuje mnogo od primjene ovog zakona, ali je pitanje koliko je zaista moguća njegova primjena u zemlji sa izrazito visokim stepenom korupcije.

Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a, u saradnji sa drugim nadležnim institucijama entiteta, proteklih mjeseci intenzivno radi na izradi zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine. Resorni ministar Stanislav Čađo ponovio je da je to jedan od prioriteta u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije:
„Taj zakon će se već vrlo brzo, možda i u narednim danima, naći pred vladom. Vlada će ga, ja cijenim, podržati i usvojiti - uz odgovarajuće primjedbe ako ih bude - i on će se naći u parlamentarnoj proceduri.“
A dobru ilustraciju stanja u cijeloj državi daje podatak da je od 67 pravosnažno presuđenih predmeta u slučajevima nelegalno stečene imovine, prošle godine izrečena tek jedna kazna njenog oduzimanja. U organizaciji Transparency Internationala (TI) kažu da u BiH praktično ne postoji praksa oduzimanja nelegalno stečene imovine jer krivično zakonodavstvo ne precizira taj postupak oduzimanja, iako predviđa njegov pravni osnov. Srđan Blagovčanin iz TI-a BiH kaže da je ova organizacija predlagala usvajanje propisa po italijanskom modelu, koji predviđa oduzimanje imovine u građanskom postupku:
„S tim da kad dođe do procesuiranja krivičnog djela jednostavno se razdvaja postupak. Utvrđivanje krivične odgovornosti odvija se u okviru krivičnog postupka, a utvrđivanje porijekla imovine prebacuje se u građanski postupak, s tim da se na lice za koje postoje osnovi sumnje da je imovinu steklo ilegalno prebacuje, dakle, teret dokazivanja - da dokaže zakonitost sticanja imovine.“
Time bi se olakšao rad državnim institucijama, ističe Blagovčanin, jer sada, kada se sticanje imovine utvrđuje u okviru krivičnog postupka, teret dokazivanja je na organima države, što otežava i usložnjava njihov rad.
Mauricio Varaneze, glavni inspektor u italijanskoj komisiji za borbu protiv reketa, rekao je da borba protiv korupcije podrazumijeva preventivne i represivne mjere, te da je potrebno identifikovati specifične uslove u državi koji pogoduju razvoju korupcije:
„Ponekad, a to sam primijetio kada su u pitanju balkanske države, postoji volja parlamenta da zakon stupi na snagu, ali mjere za samo provođenje zakona kasnije izostanu.“
Direktor policije RS-a Uroš Pena kaže da entitetska policija već godinu dana uspješno provodi projekat borbe protiv korupcije unutar svojih redova:
„Tako je prošle godine devijantno ponašanje, odnosno korupcija u MUP-u zahvatilo 555 lica. 87 policajaca je suspendovano, 34 krivične prijave su podnesene protiv policajaca, prekršajnih prijava je podneseno itd. Znači mi smo to prepoznali i prvi smo u BiH, ne samo od policijskih agencija, koji smo u vlastitim redovima htjeli da razriješimo ovu situaciju.“
S obzirom na činjenicu da su u policiji Republike Srpske vrlo često identifikovali tužilaštva kao najslabiju kariku u borbi protiv kriminala i korupcije, Uroš Pena danas kaže da je reforma pravosuđa ipak dovela do pozitivnih pomaka:
„Međutim, ono čime nisam zadovoljan je upravo dinamika rada tužilaštava. Na godišnjem nivou u RS-u ima blizu 20.000 krivičnih predmeta. Ako to podijelite sa 65 postupajućih tužilaca, to je katastrofalno u odnosu na jednog tužioca. Znači skoro 300 predmeta ima po jednom tužiocu. Ako su mu dati istraga, optuženje, gonjenje, odnosno zastupanje optužnice na glavnom pretresu, pravni lijek, koji to tužilac za nekih 230, 240 radnih dana može da proprati 300 optužnica?“
Obim korpcije u RS-u ipak niko ne zna, kaže Pena, pojašnjavajući da se evidencije vode po podnesenim izvještajima o krivičnim djelima, dok je tamna brojka kriminaliteta mnogo veća.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG