Dostupni linkovi

Kosovo neće opet postati dio Srbije


Ambasador SAD Robert Bradtke (d) u razgovoru sa novinarom RSE Enisom Zebićem.

Veleposlanik Sjedinjenih Država u Hrvatskoj Robert A. Bradtke u ekskluzivnom intervjju za Radio Slobodna Evropa najavljuje kako njegova zemlja ne misli oslabiti prisutnost u regiji. «Ne želimo otići, a da je posao tek napola obavljen».

RSE: Vidjeli smo nasilje na ulicama Beograda i Banja Luke, vidjeli smo nasilje na granici Srbije i Kosova. Gledajući kratkoročno, hoće li nasilje eskalirati, ili će se situacija smiriti?
Bradtke: Za početak moram reći kako se ne vraćamo u devedesete godine, ne vraćamo se u onu vrstu konflikata koje smo imali u ovoj regiji u devedesetim godinama. Želim vjerovati da će se situacija poboljšati i da će činjenica da je Kosovo nezavisno biti prihvaćena kao realnost. Tu nema alternative, nema povratka na staro – Kosovo neće opet postati dio Srbije i bilo bi dobro da to vlasti i građani Srbije prepoznaju što prije i okrenu se svojoj budućnosti, za koju se mi nadamo da će biti u Europskoj uniji.
RSE: Sa nezavisnošću Kosova dovršen je proces disolucije Jugoslavije. Je li to samo nastavak krize ili početak stabilizacije regije?
Bradtke: Slažem se sa Vašom ocjenom kako je ovo posljednji čin kolapsa Jugoslavije. Predsjednik Mesić je pred tjedan dana objavio jedan tekst u kojem je opisao kako se Jugoslavija raspala i kako se sve to zbivalo unutar okvira Ustava iz 1974. godine – i događanja u drugim dijelovima nekadašnje Jugoslavije i ono što se sada zbiva na Kosovu. To je u velikoj mjeri način kako i ja vidim situaciju. Mislim da nezavisnost Kosova može stvoriti temelj za stabilnu budućnost Jugoistoka Europe, sa članstvom zemalja regije u Europskoj uniji i NATO-u. Reći ću još jednom, mislim da je važno da Srbija prepozna da je budućnost u toj orijentaciji. Budućnost nije u povratku u prošlost i životu u izolaciji, već u prihvaćanju činjenice da je Kosovo nezavisno i u kretanju naprijed.
RSE: Jedno osobno pitanje. Kako ste se osjećali kada ste na televiziji vidjeli slike američkog veleposlanstva u Beogradu u plamenu i kad ste pred koji dan tu u Hrvatskoj dočekivali dio osoblja beogradskog veleposlanstva?
Bradtke: Dok sam gledao te prizore, doista sam bio preplavljen emocijama. Prvo je to bila zabrinutost za moje kolege i olakšanje i radost kada sam saznao da su svi na sigurnom i nepovrijeđeni. Naravno, poželjeli smo dobrodošlicu onima koji su došli ovamo u Zagreb. Sljedeća moja reakcija bila je povrijeđenost činjenicom da srbijanske vlasti nisu osigurale zaštitu koju sve druge vlade daju diplomatskim predstavništvima u svojoj zemlji. I nakon toga – na naki način osjećao sam se pomalo i postiđen zbog Srbije. Srbija je ponosna zemlja, a ovo nisu bili postupci dostojni jedne ponosne zemlje. Srbi bi se trebali zapitati kako su mogli dopustiti da se to desi u njhovoj zemlji i u njihovom glavnom gradu.
RSE: Postoje procjene kako će Sjedinjene Države nakon kosovske nezavisnosti oslabiti svoju prisutnost u regiji. Je li to točno?
Bradtke: Mislim da to nije točno. Kao prvo, uložili smo i previše napora, sredstava i ljudskog zalaganja da stvorimo bolju budućnost za jugoistok Europe. Nećemo valjda otići sada, kada je taj posao tek napola dovršen. Znamo i da će Kosovu trebati vremena da iskoristi neke postojeće potencijale, jer kako i sami znate, to je bio jedan od najzaostalijih dijelova nekadašnje Jugoslavije. Kosovo je doživjelo težak sukob, a potom je 9 godina provelo u svojevrsnom limbu. Željenu razinu političkog i gospodarskog napretka neće se moći dostići preko noći. To će tražiti dulje razdoblje, to će zahtijevati i da NATO tamo ostane neko vrijeme, to će značiti i gospodarsku pomoć. Ponavljam, trebati će vremena, ali odlučni smo ostati ovdje i angažirati se.
RSE: Rusija ulazi u regiju podupiranjem Srbije u slučaju Kosova i kupnjom srbijanske naftne industrije. Hoće li se Rusija zaustaviti na energetici?
Bradtke: Mi želimo dobre odnose s Rusijom u ovoj regiji. I ranije smo surađivali, Rusija je član kontaktne skupine. Mi smo tražili načina da uključimo Rusiju, želimo da oni budu konstruktivna snaga u ovom dijelu Europe. Surađivali smo s njima oko Kosova u Kontaktnoj skupini i u Vijeću sigurnosti UN-a i – iskreno govoreći – mislim da smo pomalo i razočarani što sada Rusija, čini se, ohrabruje Srbiju u uvjerenju da može povratiti Kosovo. I retorika nekih ruskih dužnosnika nije usmjerena na smirivanje situacije. Dakle, mi želimo surađivati s Rusijom u ovoj regiji, mislimo da da Rusija ima svoju ulogu u budućnosti ove regije i vjerujemo da će se to i ostvariti, ali kod nas postoji i izvjesna zabrinutost povodom stvari koje smo vidjeli posljednjih tjedana.
RSE: Kako ocjenjujete ulogu Hrvatske u regiji?
Bradtke: Jedna od stvari koje sam želio učiniti kada sam pred godinu i po stigao u Zagreb bila je da ojačam našu suradnju s Hrvatskom u bavljenju problemima jugoistoka Europe. Mislim da Hrvatska tu ima vrlo važnu ulogu, i to u dva aspekta. Prvo, da je Hrvatska primjer za zemlje regije - zemlja koja je poduzela neke vrlo korjenite reforme, uključujući potpunu suradnju sa Haškim tribunalom, a te reforme omogućile su joj napredak prema članstvu u NATO-u i Europskoj uniji. Sa druge strane, Hrvatska razvija dobre odnose sa zemljama regije, od odnosa sa Makedonijom i Albanijom u Atlantsko-jadranskoj povelji, dobrih odnosa sa Crnom Gorom od njenog osamostaljenja. To su primjeri uloge koju Hrvatska može imati u regiji izravno surađujući sa zemljama regije. Hrvatska nastoji održati i dijalog sa Srbijom, čak i u ovim izuzetno zahtjevnim trenucima. Dakle, mislim da u svim tim oblicima izravne suradnje sa zemljama regije Hrvatska ima pozitivnu ulogu.
RSE: I sami ste nazočili pregovorima u Daytonu. Građani Bosne i Hercegovine sami trebaju naći najbolja rješenja za sebe, ali postoji i odgovornost međunarodne zajednice i Sjedinjenih Država za Bosnu i Hercegovinu? Što se može napraviti da se Bosnu i Hercegovinu "pogurne" prema naprijed?
Bradtke: Točno, bio sam u Daytonu u vrijeme potpisivanja sporazuma, radio sam tada za državnog tajnika Christophera. Mislim da je Daytonski sporazum bio veliko postignuće – okončao je jedan užasan sukob i stvorio okvir u kojem se može pokušati postići mir, stabilnost i ujedinjena zemlja. Ali Daytonski sporazum nije napravljen da bude kao Deset zapovijedi. To je bio dokument napravljen s namjerom da prekine borbe i omogući novi početak. Sada svi potpisnici Daytona, svi konstitutivni narodi trebaju raditi zajedno da moderniziraju Dayton, da daju Bosni i Hercegovini efikasniju i sposobniju vlast koja bi mogla zemlju povesti naprijed – u NATO i Europsku uniju. To znači da ne samo mi iz međunarodne zajednice trebamo surađivati s njima na stvarima poput reforme policije i ustavnim reformama, nego i da lideri sva tri konstitutivna naroda moraju gledati dalje od uskih interesa, grupnih ili individualnih, i sagledati budućnost BiH i njenih građana mnogo šire nego što to sada rade. Iskreno, mi jesmo razočarani sa liderima. Ukratko, međunarodna je zajednica spremna pomoći, mi i nastojimo pomoći, ali vrijeme je da bosansko-hercegovački lideri naprave ozbiljan pomak.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG