Dostupni linkovi

Investitori ne ulaze u korupcijsku zemlju


Zagreb

Prema najnovijem izvješću američke nevladine organizacije Properity Rights Alliance, Hrvatska vrlo loše stoji sa zaštitom vlasničkih prava, osobito materijalnih. U toj je kategoriji, od 115 zemalja, zauzela tek 94. mjesto

, između Ekvadora i Tanzanije, daleko iza Crne Gore i Srbije koje su na 80. odnosno 81. mjestu. Najbolja je Finska, a najgori Bangladeš.

Direktorica riječkog Adriatic instituta za javni poredak, Nataša Srdoč, upozorava da tako loš imidž u zaštiti vlasničkih prava Hrvatska može "zahvaliti", prije svega, korupciji, stanju u sudstvu i neprovođenju vlastitih zakona:
"Na listi međunarodnog indeksa vlasničkih prava, Hrvatska je smještena na 70. mjestu, Bosna i Hercegovina na 96. mjestu, Srbija na 103. mjestu, Crna Gora na 100 i Makedonija na 96. mjestu."
Hrvatska je nešto bolja u zaštiti intelektualnih prava, ali izrazito loša u kategoriji materijalnih prava, i u tome je, u najnovijem rangiranju, lošija od svih susjeda:
"Nema političke volje da se vrati imovina prijašnjim vlasnicima. Možete pisati zakone i tvrditi kako je ovo zemlja u kojoj vlada zakon, ali ako pojedinci taj zakon ne poštuju i ne žele ga poštovati, a oni su na vlasti i ne možete im ništa, onda to postaje zemlja u kojoj zakon ne vrijedi i gdje su pojedinci iznad zakona. Kako i na koji način vam mogu biti vaša vlasnička prava zaštićena? Neovisnošću pravosuđa, što je upitno u Hrvatskoj, povjerenjem u sudstvo, kojeg u Hrvatskoj nema, a sudski proces može uzeti 10, pa čak i 20 godina u našoj zemlji. To je nešto što je nedopustivo. Zato smo i smješteni na 94. mjestu, zajedno sa Tanzanijom, Alžirom, Monzabikom, Albanijom i Ukrajinom."
U bolne točke hrvatske države spada i povrat imovine srpskih građana, a Nataša Srdoč posebno upozorava na ograničavajući rok u Zakonu o povratu nacionalizirane imovine:
"Svi oni koji su predali molbu u roku imaju pravo na povrat nacionalizirane imovine, a oni koji nisu bili sa tim upoznati, nemaju više pravo. To je jedan prevarantski zakon gdje se očekuje da će ipak neki ostati bez svoje imovine, što je nedopustivo."
Tako loše mjesto na međunarodnoj ljestvici zaštite vlasništva uopće nije iznenađenje, ističe profesorica na osječkom Ekonomskom fakultetu i članica Nacionalnog vijeća za konkurentnost, Slavica Singer:
"Brojna druga istraživanja, kao istraživanja Svjetske banke, su upozoravala već nekoliko godina, pa i sada imamo najlošiji rang, što se tiče vlasništva. U registraciji vlasništva nad nekretninama u Hrvatskoj, prema istraživanju Svjetske banke, mi smo 2005. ili 2006. imali neslavno prvo mjesto po dužini vremena potrebnom da se izvrši ta registracija. Mi smo tada trebali 954 dana, a Norveška je trebala samo jedan dan."
Stanje se, kaže, polako popravlja, ali i dalje za registraciju vlasništva u Hrvatskoj treba još neopravdano dugih 399 dana:
"Upravo zbog kompliciranosti procedura, s jedne strane, ili zbog nesređenosti određenih evidencija, ljudi imaju potrebu da plate i naravno da onda korupcija doprinosi, na neki način, da se procedura može brže riješi, ali to je onda samo za izabrane."
U zašiti prava vlasništva Hrvatska kasni zakonski i institucionalno, što itekako utječe i na strane investicije –upozorava doktor Ljubo Jurčić, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i SDP-ov saborski zastupnik:
"Ozbiljni investitori ne ulaze u korupcijsku zemlju. Uglavnom ulaze investitori koji su volji prihvatiti taj rizik, ili čak i oni koji su voljni upasti u mrežu korupcije da dođu do svojih ciljeva u Hrvatskoj. I jedna i druga situacija je loša za Hrvatsku."
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG