Dostupni linkovi

Pred licem pravde - Izvještaji sa suđenja


Branimir Glavaš

Na zagrebačkom suđenju Branimiru Glavašu i ostalima za zločine nad srpskim civilima u Osijeku početkom devedesetih, protekle je sedmice u svom svjedočenju osječki policajac Antonio Gerovac odbacio tvrdnje optuženih o prisilnom iznuđivanju njihovih iskaza.

Suđenje je pratio naš novinar Goran Jungvirth.

Policajac Gerovac, koji je 2006. ispitivao optužene Gordanu Getoš-Magdić i Mirka Sivića, potvrdio je ranije tvrdnje svojih kolega kako policijski iskazi nisu uzeti pod prisilom.

Podsjetimo: iako su u iskazima potvrdili svoju povezanost sa zločinima za koje su teretili i neke od suoptuženika, optuženi su na suđenju porekli svoju krivnju te optužili osiječku policiju za iznudu iskaza. Prijašnji policajci koji su svjedočili to su porekli, kao i Gerovac, koji je optužbe na račun osječke policije nazvao notornim lažima.

Gerovac: U oba slučaja, znači gospođi Getoš i gospodinu Siviću, postupano je apsolutno u skladu sa zakonom.

Gerovac je ispričao kako je optužena Getoš-Magdić došla u policiju ponašajući se arogantno i svadljivo, odbijajući suradnju. Prema njegovim riječima, prijetila je svojim vezama. Nakon dva sata se smirila i rekla policiji kako ne želi dati nikakvu izjavu budući da se boji za vlastiti život i život svoje obitelji. Ostala je pri svom stavu i kada je u policiju stigao njezin odvjetnik Radoslav Arambašić i otac Andrija Getoš.

No, prema riječima svjedoka, Getoš-Magdić se vratila sljedeći dan u policiju i dala izjavu koja tereti optužene. Gerovac je tako ustvrdio kako je iskaz dobiven bez ikakvih policijskih prijetnji.

Gerovac: Bez prijetnji. Nije bilo ni povišenih tonova, a kamoli nešto drugo.

Svjedok je odbacio i tvrdnje da je od četvrtooptuženog Mirka Sivića također iznuđen iskaz koji optužne inkriminira za ratne zločine protiv srpskih civila.

Nakon svjedočenja Gerovca, suđenje je odgođeno zbog bolesti optuženog Sivića kojem je u utorak pozlilo neposredno pred početak rasprave. Iako je svjedok vještak-grafolog bio spreman svjedočiti vanraspravno, obrana optuženih tomu se usprotivila pa se suđenje nastavlja idućeg tjedna.

Spomenimo na kraju da se prvooptuženi Glavaš, usporedno sa suđenjem, pojavljuje i u hrvatskom Saboru koji mu je nedavno omogućio da se brani sa slobode, iako mu je skinuo zastupnički imunitet zbog nastavka procesa.

Nastavljeno suđenje Kosovskoj šestorki

Milan Miutinović

Suđenje šestorici srbijanskih vojnih i političkih lidera, uključujući i bivšeg predsjednika Srbije, Milana Milutinovića, nastavljeno je ove sedmice u Haškom tribunalu. Takozvana Kosovska šestorka tereti se za ubijanje i progon kosovskih Albanaca na Kosovu 1998. i 1999. godine. Tribunal je ove sedmice saslušao Dušana Gavranića, bivšeg šefa Sekretarijata unutrašnjih poslova u općini Gnjilane, koji se pred sudom pojavio u ulozi svjedoka obrane Sretena Lukića.

Iz Haga izvještava Simon Jennings.

Prepričavajući događaje koji su se zbili u aprilu 1999. godine u selu Prilepnica u blizini Gnjilana, Gavranić je osporavao iskaz jednog svjedoka tužilaštva, koji je ranije svjedočio u ovom postupku. On je poricao navode tužioca da su mještani napustili selo jer su im srpske snage sigurnosti naredile da to urade. Umjesto toga, kako je rekao Gavranić, bombardovanje NATO snaga natjeralo je albanske civile u bijeg.

Gavranić: Ja nisam mogao da utvrdim, razgovarajući sa oficirima i pukovnikom Milinovićem, kojeg sam našao preko kurira, da je iko rekao meštanima tog sela da se isele. Oni su već bili krenuli u pravcu Vranja i mi smo poslali patrolu da razgovara sa njima, da im kaže da ovo nije tačno, da je to bila dezinformacija. Patrola je bila iz Kamenice i pokrivala je taj teren. To je bila saobraćajna patrola koja je razgovarala sa ovim ljudima i oni su se vratili. Nismo zaista imali informacije da je bilo ko od onih koje smo mi mogli da kontaktiramo, predstavnicima vojske Jugoslavije da je neko njima naredio ili rekao da idu i tako dalje.

Gavranić je objasnio Sudu da je veliki broj civila svojevoljno napustio svoje domove, znajući da će srpske snage sigurnosti, koje su se bile ušle u selo, biti meta NATO bombardovanja.

Odvjetnik: Da li ste, a doći ćemo posle do detalja, pokušavali da ubedite civile da se vrate svojim kućama?

Gavranić: Jesmo i to je bio naš stalni zadatak jer je trebalo razgovarati sa ljudima i ohrabrivati ih. Razlozi su uvek bili isti: strah od bombardovanja, jer je zaista sam grad Gnjilane besomučno bombardovan, a i strah kad meštani nekog sela primete u blizini kretanje vojske, oni su napuštali svoja sela bojeći se, jer su znali da su najviše bombardovani položaji vojske.

Ipak, tokom unakrsnog ispitivanja, tužilac je doveo u pitanje Gavranovićeve tvrdnje da njegova služba nije mogla ustanoviti ko je naredio civilima da napuste svoje domove. On je citirao jednog svjedoka optužbe, lokalnog imama iz Prilepnice, Abdulhaqima Shaqirija, koji je izjavio da mu je bilo naređeno da ode.

Zastupnik Lukićeve odbrane takođe je ispitivao svjedoka o požarima u selima na tom području u aprilu 1999. Prema navodima u optužnici, srpske snage su planski palile i uništavale kuće, prodavnice i kulturne spomenike koji su pripadali kosovskim Albancima. No, Gavranić je objasnio da su u nekim slučajevima požari koji su natjerali seljane da odu, bili rezultat NATO bombardovanja.

Gavranić: To je period u kome je takođe bilo intenzivno bombardovanje i pokrenuto je više sela. I Lovce, i Natovce, Donji Livoč, Cernica. Recimo, plamteo je požar od pet hektara zemlje u okolini sela Cernica i zahvatio celo selo.

Odvjetnik: Da li ste utvrdili šta je izazvalo taj požar?

Gavranić: Bombardovanje, to je bilo zbog bombardovanja, šuma je gorela.

Ipak, Gavranić je potvrdio da su srpske snage zapalile nekoliko kuća, i to do temelja. Takođe je izjavio da su srpski vojnici, policija i civili u to vrijeme počinili 184 zločina u općini Gnjilane, uključujući ubistva, pljačke i paljenje imovine.

Suđenje se nastavlja iduće sedmice.


* * * * *

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

XS
SM
MD
LG