Dostupni linkovi

Sjedinjene Države uspješno su pogodile oštećeni špijunski satelit raketom ispaljenom s ratnog broda u vodama zapadno od Havaja. Troje od četvero tinejdžera diljem svijeta osjeća da su pod stresom. Znanstvenici su se uglavnom složili da je za pamćenje najbolje duboko, dugo spavanje.

Sjedinjene Države uspješno su pogodile oštećeni špijunski satelit raketom ispaljenom s ratnog broda u vodama zapadno od Havaja, saopćili su vojni zvaničnici.

Satelit je sadržavao gorivo koje je moglo biti opasno da je satelit ušao u atmosferu, a spremnik pao na naseljena područja. U spremniku je bilo 453 kilograma hidrazina.

Brod USS Lake Erie lansirao je raketu koja se sudarila sa satelitom pri brzini od 27.000 kilometara na sat na visini od 247 kilometra iznad Pacifika.

To je veliki uspjeh raketnog obrambenog sustava koji je namijenjen obaranju raketa srednjega dometa i koji se u pokusima pokazao jednim od najpouzdanijih američkih obrambenih programa.

Kina je priopćila da je u pripravnosti zbog mogućeg štetnog učinka američkog rušenja špijunskog satelita te je pozvala Washington da objavi podatke o toj operaciji.

Većina mladih je pod stresom

Troje od četvero tinejdžera diljem svijeta, a u Hrvatskoj njih čak 83 posto, osjeća da su pod velikim pritiskom, u prvom redu odraslih i roditelja, ali i ostalih vršnjaka i prijatelja.

Istraživanje je prošle godine GfK Roper Reports Worldwide proveo u 31 zemlji, a po rezultatima koje je predstavio GfK Hrvatska, odrasli nemaju monopol nad stresom.

S tvrdnjom da su "mladi pod velikim pritiskom da rade stvari za koje odrasli misle da moraju", u Hrvatskoj se djelomično ili u potpunosti slaže 83 posto ispitanika u dobi od 13 do 19 godina.

Hrvatska se tako nalazi na sedmom mjestu, prilično blizu svjetskom prosjeku, koji doseže visokih 77 posto.

Najveći je postotak mladih koji osjećaju roditeljski pritisak u SAD-u (90 posto), Kanadi i Velikoj Britaniji (po 86 posto), te Mađarskoj (85 posto).

Najmanje pritisak odraslih osjećaju mladi u Japanu (38 posto) i Indoneziji (37 posto).

Da su prisiljeni raditi ono što traže njihovi prijatelji, u Hrvatskoj smatra 51 posto ispitanika, što je također blizu svjetskog prosjeka od 58 posto.

Kao i u pogledu prije navedenih, s tom se tvrdnjom najviše mladih slaže u SAD-u (84 posto), Kanadi (77 posto), Velikoj Britaniji (75 posto), a najmanje opet u Japanu (27 posto) i Indoneziji (26 posto), pokazuju rezulati istraživanja koje je objavio GfK Hrvatska.

(Još) samo šest minuta sna

Postoje deseci studija o utjecaju sna na mozak, odnosno pamćenje, a znanstvenici su se uglavnom složili da je 'najpametnije' duboko, dugo spavanje. Dok se nisu 'probudili'.

Istraživanje njemačkih znanstvenika prodrmalo je uvriježenu pretpostavku da je za aktivan um bitan dugačak i dubok san. U novom broju New Scientista objavljena je studija koja govori suprotno – potrebno je tek šest minuta da se mozak vrati u formu!

Znanstvenici sa Sveučilišta u Dusseldorfu obradili su grupu studenata kako bi ispitali utjecaj sna na njihove memorijske kapacitete.

Trebalo je zapamtiti set riječi te se nakon sat vremena podvrgnuti testiranju. Unutar tog sata jedna je skupina studenata dobila mogućnost da odspava do približno šest minuta, dok su ostali bili budni.

Rezultati su pokazali da je 'uspavana' skupina bolje zapamtila zadane riječi.

Do sada se smatralo da procesiranje sjećanja započinje tek u fazi dubokog sna, oko 20 minuta nakon što se zaspi, no ovo je istraživanje pokazalo blagotvorne efekte i ultrakratkog sna.

"Koliko smo do sada upoznati, ovo je prvi puta da je ultrakratki san poboljšao memoriju,"
rekao je dr. Olaf Lahl, voditelj istraživanja, dok je njegov kolega iz Centra za istraživanje sna na Sveučilištu Loughborough Jim Horne prihvatio rezultat sa zadrškom:

"Ideja o poboljšanju memorije u samo šest minuta je jedinstvena, no trebamo biti oprezni s time. Postoji mnogo dokaza koji idu u prilog činjenici da se sjećanja obrađuju puno kasnije u snu."

  • 16x9 Image

    Rinko Golubović

    Počeo raditi 1969. na Radio Sarajevu kao spiker, a 1973. i na TV Sarajevo u informativnim emisijama. Okušao se u gotovo svim područjima novinarstva: od voditelja i urednika informativnih emisija, do emisija revijalnog karaktera.

XS
SM
MD
LG