Predočavajući materijalni položaj i uslove u kojima rade, predsjednik Sindikata rudara Bosne i Hercegovine, Abdulkadir Smajić, objašnjava kako žive radnici:
«Jednostavno su na izdisaju. Prosječna plaća rudara na teritoriji Federacije BiH je otprilike između 600 i 640 maraka. Prosječna plaća. Ali ima u rudarstvu plaća koje su na granici kolektivnog ugovora, tih nekih minimalnih 340 maraka.»
«Jednostavno su na izdisaju. Prosječna plaća rudara na teritoriji Federacije BiH je otprilike između 600 i 640 maraka. Prosječna plaća. Ali ima u rudarstvu plaća koje su na granici kolektivnog ugovora, tih nekih minimalnih 340 maraka.»
Sedam industrijskih sindikata BiH su početkom februara potpisali protokol sa Vladom FBiH u kojem su, između ostalog, zatražili da se cijena rada do kraja marta poveća za 10 posto.
Prosječna plata u Federaciji BiH u novembru prošle godine iznosila je 694 KM, dok je sindikalna potrošačka korpa bila 1485 maraka. Uzimajući u obzir najnižu platu u privredi, predsjednica Sindikata hemije i nemetala BiH, Kata Iveljić, pozvala je ekonomske eksperte da izračunaju kako preživjeti uz postojeće troškove života:
«Ne znam da ijedan ekspert može jednoj četveročlanoj porodici rasporediti tu platu koju dobiju u privredi da mjesec dana prežive. Mogu, ako će im član porodice dnevno preživljavati sa 2 KM.»
U Republici Srpskoj – još gora situacija. Prema riječima potpredsjednika Saveza sindikata tog entiteta Mile Ribića, prosječna plata zaposlenih u privredi, u decembru prošle godine, bila je niža za 50-100 KM od prosječne plate na nivou RS. Devet granskih sindikata privrede Republike Srpske zbog toga traži povećanje najniže plate za 25 do 30 posto. Mile Ribić kaže:
«Primjenom sadašnje cijene rada u nekim djelatnostima, koja je uglavnom 100 KM, i niskih koeficijenata koji su u privredi dosta niži u odnosu na društvene i druge djelatnosti, dolazi se do toga da je plata KV radnika u privredi, u nekim djelatnostima i za 100 maraka manja od prosječne plate u djelatnosti. Mi ne govorimo o povećanju plata. Mi govorimo o usklađivanju, zbog povećanja troškova života. Ne radi se o povećanju, nego usklađivanju plata.»
Predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće RS, Danko Ružičić, kaže da je u tom entitetu došlo do narušavanja ugovaranja i raspodjele plata, na štetu zaposlenih u privredi, jer su plate u javnom sektoru značajno povećane:
«Interesantno je da je, prema podacima iz Privredne komore RS i Centra za istraživanja i studije iz Banjaluke, došlo u posljednjih nekoliko godina do povećanja produktivnosti privrede RS, a do stagnacije i pada plata. A došlo je do pada produktivnosti u javnoj upravi i administraciji uz naglo povećanje plata. Postavlja se stvarno opravdano pitanje dokle tako, imajući u vidu da u BiH, od ukupnog broja zaposlenih, 11% radi u javnoj upravi.»
Zbog toga Ružičić kaže da se radnici u privredi u BiH tretiraju kao radnici drugog reda.
A koliko je povjerenje u najavljeni dijalog i obećanja vlasti, možda najbolje ilustruje stav predsjednika Sindikata rudara Bosne i Hercegovine, Abdulkadira Smajića:
«Znate vlast kakva je. S njima je izuzetno teško i opasno pregovarati kad se tiče poboljšanja standarda radnika. Sve može, ali to ne može.»
Krajem mjeseca, sedam industrijskih sindikata BiH dostaviće prioritetne zahtjeve koje traže da Vlada FBiH ispuni.
U Savezu sindikata Republike Srpske najavljuju da će, ukoliko se ništa ne promijeni u skorijem periodu, u martu početi vršiti uticaj na direktore preduzeća u kojima je situacija najteža, a u cilju zaštite standarda radnika.
