Dostupni linkovi

Visoki predstavnik Miroslav Lajčak, kao i njegovi prethodnici na ovoj funkciji, nije se libio upotrijebiti bonske ovlasti konačnog donošenja odluka u nekim politički spornim pitanjima. Međutim, zahtjeve za otcjepljenje Republike Srpske kao da nije čuo.

Poslanik SDP u Parlamentu BiH, Zlatko Lagumdžija, smatra da su zvaničnici u RS iskoristili trenutak u kom članice EU imaju dijametralno suprotne stavove oko nezavisnosti Kosova:
«Za mene je najveći problem Miroslav Lajčak i međunarodna zajednica, koja se ponaša kao ljudi koji se bore sa crncima u tunelu. Niti oni znaju s kim se bore, ni zašto, ni kako mlate, ni odakle ovi udaraju. Očigledni je da je međunarodna zajednica rastrgana između sebe. Očigledno da su gospoda iz Banjaluke iskoristila šansu dok je EU podijeljena. Visoki predstavnik u takvoj situaciji, očigledno, nema podršku iz Brisela kakvu je imao kad je ovdje došao. To je jedino što ga može opravdati. Ako se nastavi ovako ponašati, ostaće bez još manje podrške. I u Briselu. A ostaće i bez ikakvog kredibiliteta u ovoj zemlji.»
Na naš upit o tome zašto OHR nije reagovao na otvoreno pozivanje na osamostaljenje jednog bh entiteta, što je u suprotnosti sa Ustavom BiH, iz Ureda visokog predstavnika dobili smo već poznate stavove. Portparol OHR-a u Banjaluci, Ljiljana Radetić:
«Neodgovorni pojedinci će pokušati da povežu situaciju na Kosovu sa BiH na vještački način. Ovakvi pozivi se moraju odlučno odbiti. Bosna i Hercegovina se ne dovodi u pitanje, a OHR očekuje od vodećih lidera da govore i rade na način koji poštuje Ustav i mirovni sporazum.»
Poslanik SNSD-a u državnom Parlamentu Drago Kalabić smatra da Visoki predstavnik nema osnova da reaguje. Na pitanje da li se jasnim pozivanjem na izdvajanje RS-a iz BiH krši najvažniji pravni akt ove zemlje, on kaže da uskoro treba da počnu razgovori izmjenama važećeg Ustava:
«Nema razloga da reaguje. Mislim da nije sporno, sve opcije su na stolu. Bitno je da se o svemu izjašnjavamo demokratski.»
Svako pozivanje i realizacija eventualnog referenduma potpuno su neustavne, navodi profesor ustavnog prava iz Mostara Nurko Pobrić. On podsjeća i na preambulu koja je sastavni dio Ustava BiH i ima obavezujući karakter, a u kojoj se navodi da su ustavotvorci opredjeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost BiH:
«U članu 1, stav 1. Ustava kaže se da BiH nastavlja svoje pravno postojanje u međunarodno priznatim granicama. U članu 3, stav 2. kaže se da entiteti mogu uspostavljati tzv. posebne, paralelne odnose sa susjednim državama, ali u okviru suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.»
Međunarodna zajednica u BiH je nereagovanjem na protustavne pozive koji dolaze iz Republike Srpske pogriješila, kaže poslanik SDA u Parlamentu BiH, Bakir Izetbegović:
«Da su te stvari presjekli u startu, ne bi imali rastući problem. Ako sad nešto ne urade, ovih dana, onda tek može doći do eskalacije te drskosti, antidejtonskih poziva i slično. Takve stvari trebalo je u startu presijecati.»
Visoki predstavnik ima ovlasti i mandat kakve niko nikada nije imao u BiH, kaže Zlatko Lagumdžija:
«Mislim da se Miroslav Lajčak konačno mora da počne ponašati kao ozbiljan predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, jer ON će na kraju biti žrtva te iste međunarodne zajednice ako se bude krio iza njihovog nejedinstva. On ima ovlasti, on ima mandat da uradi u ovoj zemlji više nego što je ikada iko u istoriji ovih prostora imao.»
Prema bonskim ovlastima, Visoki predstavnik može smjenjivati dužnosnike sa funkcija i donositi zakone ukoliko tako smatra, kako bi unaprijedio mirovni proces. Prvenstveni zadatak Ureda visokog predstavnika u BiH je provođenje i tumačenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG