Dostupni linkovi

Politička manipulacija maloljetnicima


Podgorica

Stotinjak srednjoškolaca iz Podgorice koji su protestovali zbog nezavisnosti Kosova, noseći obilježja pojedinih srpskih stranaka i uzvikujući parole poput "Ubij, zakolji - da Šiptar ne postoji", povod su da se zapitamo koliko su maloljetnici podložni političkim manipulacijama,

ko ih organizuje, te zašto je u crnogorskoj javnosti na djelu minimiziranje takvog ponašanja?

Direktor podgoričke Gimnazije "Slobodan Škerović", inače psiholog po struci, Radiša Šćekić, kaže da je neosporno pravo djece da iskažu svoj stav o svemu, pa i o ovome. Gimnazijalci nijesu učestvovali u protestima srednjoškolaca možda i zato što je on sa svojim đacima na ovu temu komunicirao na sljedeći način:
"Gimnazija se nije pridružila tome zato što moji učenici, bar je to moje mišljenje, mogu izraziti svoj stav, napisati, uraditi to mirnim protestom i na bilo koji drugi način i to bih podržao jer imaju pravo na svoje mišljenje. Ono što mene nervira i kao psihologa i kao čovjeka jeste što su to učenici od 15,16, maksimum 17 godina. Adolescenti sa kojima je lako manipulisati, jer je nemoguće da oni osjećaju... ja ne znam da li je iko od njih bio na tom Kosovu, da li je iko doživio to Kosovo kao svoje."
Tinejdžeri su vrlo pogodni za manipulisanje, a presudnu ulogu na to ima sve što ih okružuje: i porodica i društvo.
"Ima i jedne i druge strane. Ima nešto i porodica, a i nešto što se tiče političkih stranaka. Ta djeca o kojima mi pričamo su djeca i treba ih tako ispoštovati kao tinejdžere i djecu. Ne mogu ja reći sad da su oni gori od onih koji nijesu učestvovali u tim manifestacijama, štrajkovima, možemo ih nazvati kako kog hoćete, ali su djeca i treba ih poštedjeti toga, oni imaju vremena da se bave politikom".
Na pitanje - da li su njegove kolege iz ostalih srednjih škola, čijih je stotinjak đaka učestvovalo u dvodnevnim protestima, mogli nešto da učine Šćekić odgovara:
"Kada je u pitanju srednja škola svi očekuju da škola bude ta i roditelji da će vaspitno da djeluje na učenike i mi imamo problem kada roditelji kažu - Vi ih nijeste vaspitali. Ono malo prije što ste pitali znači prvo polazi iz porodice. Ne može škola tinejdžere prevaspitati baš u tom obliku da škola bude odgovorna bilo koja škola u Crnoj Gori".
Jedino što su škole uradile povodom dvodnevnih pritesta njihovih učenika za vrijeme nastave je najava da će đaci dobiti neopravdane časove za izostanak. Pitanje je, međutim, da li se preko ove vrste manifestacija, pogotovo ako ih prate stranačka obilježja i povici poput "Ubij, zakolji - da Šiptar ne postoji" može preći i pravdati ih time da ih nije bilo mnogo ili relativizovati da su to djeca iskoristila, prije svega, kao priliku da pobjegnu sa časova.

Psihološkinja Ljupka Kovačević uvjerena je da je sve logična posljedica u društvu u kojem na Javnom servisu, naprimjer, nije organizovana nijedna ozbiljna emisija o tako važnom regionalnom pitanju kao što je Kosovo, Takođe se sami protesti pokušavaju minimalizovati i sva odgovornost svaliti na djecu:
"Mislim da se svjesno prave neprijatelji ove države. Mislim da svjesno vladajuća politika pravi neprijatelje ove države. Sada treba tu djecu da prozivaju, normalno, jer nijesu u stanju da prozovu ni Javni servis, ni roditelje, ni Ministarstvo obrazovanja. Mladi ljudi traže priliku da protestuju, iskažu svoje nezadovoljstvo. Sadržaj tog nezadovoljstva je za nekog ko ima 15 godina potpuno nebitan."
Sve inistitucije sistema, a posebno Ministarstvo prosvjete i škole, snose odgovornost za ono što su srednjoškolci uzvikivali po ulicama, uvjerena je Ljupka Kovačević i pojašnjava:
"Taj sadržaj, te riječi koje izgovaraju ta djeca to su već čute riječi, to je već neko rekao i već je to neko radio. I taj neko ko je smislio i ko je govorio te parole u Crnoj Gori treba da odgovara, ali taj nikada nije odgovarao. Prema tome, sad što su djeca primila nešto što za njih to nije ništa problematično, zašto bi to bilo problematično, ako to govore neki odrasli ljudi, legitimno ili su makar govorili i nikad niko nije prozvan zbog toga što je to govorio i niko nikad zbog toga nije zatvoren zato što je to govorio i uzvikivao i sad djeca treba da budu".
Nakon ovoga se, kako sasvim logično, nameće pitanje koje je nedavno u našem programu postavio književnik i novinar, Andrej Nikolaidis:
"Ja sebi neprekidno postavljam pitanje koje bih sada i vama postavio. Ako je nakon 45 godina ideološkog drila o bratstvu i jedinstvu 1990. eksplodirao fašizam u ovoj zemlji, šta možemo očekivati od generacija koje su edukovane u fašističkom okruženju".
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG