Dostupni linkovi

Evropa prihvata nezavisnost Kosova kao najmanje loše rješenje pošto bi svako drugo značilo tinjanje konflikta godinama u "dvorištu Evrope", piše francuski Figaro. Britanske novine bave se problemom održivosti međunarodnog priznanja

Kosova, navodeći da će makar u početku biti nepotpuno. "Mamurluk poslije jučerašnjeg slavlja mogao bi potrajati", navodi u svom komentaru Independent.

Jedan od problema na koje podsjećaju novine uširom Evrope jeste činjenica da Kosovo neće priznati ni sve zemlje Unije. Posebno se ističe žestoko protivljenje Rusije.
"Bez entuzijazma ali s pomirenjem da je to tako i s dozom izvjesne zabrinutosti Evropa dočekuje novu državu u njenom najnestabilnijem dijelu," piše Figaro. List navodi da Kosovo još dugo neće biti ekonomski održivo ali da je njegova nezavisnost "uprogramirana" od rata koji je vodio NATO 1999. godine protiv Slobodana Miloševića.

"Bez nezavisnosti Kosova konflikt između Srba i Albanaca bi se samo pogoršao tokom godina i predstavljao stalnu ranu u dvorištu Evrope, to je, prema tome, najmanje loše rješenje koje je prihvaćeno", glavna je teza koja se provlači u francuskim novinama. Naglašava se međutim i to da "stvaranje nove mikro države bez najmanje ekonomske održivosti, države koja je uz to korumpirana, može predstavljati opasnost za stabilnost".

U svom komentaru na jučerašnje proglašenje nezavisnosti Kosova Times podsjeća da premijer Kosova Hashim Taqi mora pokazati "čelični realizam" time što će provesti sve mehanizme zaštite kosovskih Srba i spriječiti sve pokušaje ujedinjenja s Albanijom i dijelovima Makedonije. Guardian smatra da je presedan napravljen i da će sada biti teško Zapadu da se zalaže, naprimjer, za teritorijalni integritet Gruzije od koje se žele otcijepiti Abhazija i Južna Osetija.

Za britanski Guardian ovo je test jedinstva Evropske unije. "Evropa je već podijeljena po tom pitanju", primjećuje britanski list te navodi kao primjer Španjolsku koja je suočena sa separatizmom u vlastitim redovima. Financial Times ocjenjuje da je "stajalište EU-a daleko od savršenog, ali to je politički smjer kojeg podupiru ključne članice Unije, poput Velike Britanije, Francuske, i Njemačke". "EU mora dati do znanja da je put pridruženja Kosova Uniji otvoren, uključujući i zemlje zapadnog Balkana pa tako i Srbiju".

Njemački Die Welt piše da u "evropskim prijestolnicama vlada zabrinutost zbog eksperimenta čiji je ishod nesiguran". Kao primjer gdje vlada najveća bojazan spominje se Španjolska koja je suočena s baskijskim separatizmom. "Nezavisnost nije posljednja točka već početak dugog i teškog puta... jedan od najvažnijih ciljeva bit će okončati stanje nesigurnosti kako bi se privukli ulagači", piše taj list i podsjeća da do toga neće doći ako ne budu uspostavljene stabilne vladine institucije i ako zemlja u najbržem mogućem roku ne usvoji europske norme.
Za Suddeutsche Zeitung "rađanje nove države neće izazvati entuzijazam nigdje u Evropi jer za to ne postoje uvjeti".
Ruske novine pišu da je proglašenje nezavisnosti Kosova stvorilo "presedan" koji će Moskvi omogućiti priznavanje Abhazije i Južne Osetije, separatističkih gruzijskih pokrajina.

"Presedan je napravljen", piše Gazeta. "Nezavisnost Kosova. Što je sljedeće?", stoji u tekstu dnevnog lista Izvestia.
Kommersant, dnevni list blizak Kremlju, piše da "nije isključeno da ruski predsjednik uskoro potpiše posebne odredbe o odnosima Rusije s Abhazijom i Južnom Osetijom". Tim bi se dokumentima legitimirala nova razina odnosa Rusije s tim nepriznatim republikama, tj. otvorila bi se ruska diplomatska predstavništva u njihovim glavnim gradovima, što bi predstavljalo "de facto" priznavanje tih republika od strane Moskve. "Malo je vjerojatno da bi zbog toga došlo do pogoršanja odnosa između Rusije i Zapada" jer se čini da je Kremlj odlučio odgoditi "de jure" priznavanje, čekajući razvoj situacije.

Sličnog je mišljenja i Nezavisimaja Gazeta koja ocjenjuje da "zamućenje" odnosa sa zapadnim partnerima, zbog oštrog protivljenja Moskve kosovskoj nezavisnosti, "neće poprimiti prijeteći karakter, jer su sve strane svjesne da je važno zadržati međusobnu suradnju na međunarodnoj sceni".
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG