Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Što nakon Muellerovog izvještaja?


Posebni američki istražitelj Robert Mueller potvrdio je zaključke američkih obavještajnih agencija o uplitanju Rusije u izbore 2016, ali i zaključio da predsjednik Donald Trump nije bio u dosluhu sa Rusima. "Ovo se više nikad ne bi trebalo dogoditi nekom drugom predsjedniku", rekao je Trump nazvavši istragu "prijevarom". Ipak, neka pitanja i dalje ostaju otvorena.

Objavljivanje izvještaja zatvorilo je poglavlje u istrazi koja je zasjenila Trumpov predsjednički mandat i prije nego što je stupio na dužnost. I premda ne pruža dokaze o kriminalnim radnjama, vjerojatno će potaknuti akcije opoziva predsjednika u Kongresu, gdje su demokrati u većini u Zastupničkom domu.

Predsjedavajući iz demokratskih redova u šest komiteta rekli su da "Kongres mora ocjenjivati neprikladno, korumpirano i nemoralno ponašanje predsjednika u pokušaju opstruiranja istrage."

Osim opoziva, izvještaj ukazuje i na druge kaznene postupke od kojih su neki još uvijek nepoznati.

Muellerov tim je uputio 14 kaznenih prijava koje su bile izvan djelokruga nadležnosti samog istražitelja, a njih 12 je redigirano. Neke od istraga su javno poznate, poput one o dugogodišnjem Trumpovom osobnom odvjetniku Michaelu Cohenu koji se izjasnio krivim po nekim od točaka optužnice i svjedočio je o svojim postupcima pod prisegom Kongresu.

Izvještaj do u detalje opisuje različite aspekte ruskih nastojanja da se miješaju u izbore 2016. i taj dio se podudara s prethodnim analizama američke obavještajne zajednice napravljenim nakon izbora u novembru 2016. i samo nekoliko tjedana prije Trumpove inauguracije.

"Ruska vlada se umiješala u predsjedničke izbore 2016. vrlo sustavno", navodi se u izvještaju Roberta Muellera.

Među najizraženijim tvrdnjama u vezi s ruskim uplitanjem bila je optužnica protiv desetak ruskih vojnih obavještajaca koji su, kako je rekao, stajali iza hakiranja i krađe e-mailova Demokratske stranke koji su objavljeni u jeku predsjedničkih izbori u SAD-u.

Izvještaj također pokazuje da je predsjednik Trump od samog početka shvatio ozbiljnost imenovanja Roberat Muellera, uglednog bivšeg direktora FBI-a.

Mueller, koji je imenovan 2017. samo nekoliko dana nakon što ga je Trump otpustio direktora FBI-ja Jamesa Comeya, preuzeo je istragu FBI-a o navodnoj ruskoj povezanosti s dužnosnicima Trumpove kampanje. Ta istraga se protezala do vrhunca izborne kampanje u SAD-a 2016. godine.

Trump je pokušao kontrolirati istragu i onemogućiti Muellera da istražuje da li je predsjednik opstruirao pravdu. Sam ministar pravosuđa Jeff Sessions se rano povukao s dužnosti da nadgleda istragu i odredio svoga zamjenika Roda Rosensteina na taj zadatak. To je razbjesnilo Trumpa koji je mjesecima ponižavao Sessionsa sve dok nije podnio ostavku u novembru 2018.

Po onome što je Mueller napisao u izvještaju bilo je pokušaja predsjednika Trumpa da onemogućava istraga o navodnom uplitanju Rusije u izbore, ali su ti napori "uglavnom bili neuspješni, uglavnom zato što su osobe koje su bile u samom okruženju predsjednika odbile izvršiti naredbe ili prihvatiti njegove zahtjeve".

Unatoč tim otkrićima, Mueller je rekao da ne može konačno utvrditi da je Trump počinio kazneno djelo opstrukciju pravde.

Prije objavljivanja izvještaja, ministar pravosuđa William Barr održao je konferenciju za novinare u Washingtonu gdje je ponovio više puta da istraga nije pronašla dokaze da su Trump ili članovi njegovog izbornog tima bili u dosluhu s Rusima. Barr je također kazao da Muellerov izvještaj ne predstavlja nikakve dokaze da je Trump pokušao opstruirati pravdu tokom istrage o navodnom ruskom miješanju u izbore.

Muellerov izvještaj također sadrži 12 stranica Trumpovih pisanih odgovora na Muellerova pitanja. Prema sporazumu s Trumpovim pravnim timom, u njima nije bilo riječi o opstrukciji pravde.

Iako je Mueller rekao da su odgovori nepotpuni, odbio je izdati subpoenu kako bi se predsjednik obavezao na sastanak sa istražiteljima kako bi odgovorio na pitanja. Razlog toga, prema Muelleru, je u tome što je njegov ured "imao dovoljno dokaza da objasni relevantne događaje i izradi određene procjene i bez predsjednikovog svjedočenja".

Objašnjavajući proces redigiranja izvještaja, Barr je kazao kako nijedan materijal nije redigiran na temelju Trumpovog poziva na "izvršnu ovlast", iako je rekao da su Trumpovi službenici pregledali redigirani izvještaj.

Redigirani su dijelovi izvještaja vezani uz svjedočenja pred Velikom porotom i povjerljive informacije, zajedno s informacijama koje se odnose na tekuće istrage i privatnost ili ugled "perifernih" ljudi.

U međuvremenu u Moskvi je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ustvrdio da je objavljivane Mullerovog izvještaja "nebitno".

"Ovo nije problem za nas. To nije nešto što nas zanima ili izaziva zabrinutost", rekao je Peskov, dodajući kako Kremlj ima "zanimljivije i važnije stvari koje treba učiniti".

Ipak je dodao da je prije svega "potrebno prelistati izvještaj i vidjeti da li sadržava nešto što bi bilo vrijedno analize" prije nego o dokumentu obavijesti predsjednika Vladimira Putina.

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica Međunarodne novinarske nagrade Lorenzo Natali 2008. koju dodjeljuje Europska komisija u suradnji sa Reporterima bez granica.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG