Dostupni linkovi

Šta su države uradile dobro, a šta loše u borbi protiv korone?


Južna Koreja je dobila međunarodne pohvale za prevenciju situacije koja je mogla biti mnogo gora (fotografija: Daegu, Južna Koreja, početka marta 2020)

Piše: Tony Wesolowsky; priredila: Asja Hafner

Broj oboljelih od COVID-19 približava je jednom milionu, više od 43.000 ljudi je umrlo od ove bolesti. Do pronalaska vakcine mogli bi da prođu mjeseci – ako ne i godina. A nema postavljenih standarda kako bi se zemlje trebale nositi sa krizom.

Ipak, usred ovog neviđenog izazova koji je pred svijet postavio korona virus, zemlje rade sve što mogu kako bi zaustavile ili makar usporile širenje virusa. Od karantina preko fizičkog distanciranja do obaveznog nošenja zaštitnih maski – vlade su često preduzimale različite pristupe.

Radio Slobodna Evropa donosi pregled o tome kako se zemlje nose sa pandemijom.

Južna Koreja

Južna Koreja je jedna od zemalja koje su bile najpogođenije na samom početku pandemije, prognoze su bile loše.

Ali, dok je zemlja prijavila gotovo 9.900 zaraženih i 165 smrtnih slučajeva do 1. aprila, prema podacima koje sakuplja Univerzitet John Hopkins, Južna Koreja je dobila međunarodne pohvale za prevenciju situacije koja je mogla biti mnogo gora.

Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?

Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.

U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.

Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.

Ključ njihovog uspjeha izgleda leži u inovativnom pristupu implementacije masovnog testiranja koje je uključivalo staklene kabine poput telefonskih govornica koje su omogućile da se ljudi brzo testiraju i na siguran način, te da inficirani budu praćeni kao i kontakti koje su potencijalno ostvarili.

Eric Feigl-Ding viši istraživač i epidemiolog u Federaciji američkih naučnika napomenuo je da je Južna Koreja testirala 15.000 ljudi dnevno, tako je postala vodeća u svijetu po broju testiranih.

Zemlja je naučila dosta iz iskustva sa izbijanjem MERS-a 2015, koji je porijeklom sa Bliskog istoka, tako što je reorganizovala svoje sisteme za kontrolu zaraze.

Pored odličnog zdravstvenog sistema, zemlja ima vodeću biotehnološku industriju koja brzo može da preusmjeri testiranje.

Međutim, veliko oslanjanje Južne Koreje na tehnologiju za nadgledanje, pogotovo CCTV i praćenje bankovnih kartica i upotrebe mobitela kako bi se identifikovali oni koje treba testirati izazvalo je sumnje u vezi zaštite privatnosti.

Njemačka

Na prvi pogled, brojke u Njemačkoj ne izgledaju dobro. Prema bilježenju Univerziteta John Hopkins Njemačka je imala više od 71.000 potvrđenih slučajeva zaraženih korona virusom do 1. aprila – kao četvrta zemlja na svijetu.

Više od 770 ljudi je umrlo od posljedica bolesti COVID-19. Ali, s obzirom da je broj stanovnika u Njemačkoj preko 82 miliona, smrtnost u Njemačkoj – preko jedan posto – relativno je niska. Španija i Italija, poređenja radi, imaju stopu smrtnosti od preko 10 posto.

U Njemačkoj pomaže i to što je zdravstveni sistem zemlje dobro opremljen za nošenje sa krizom sa pola miliona bolničkih kreveta (fotografija iz bolnice u Essenu, mart 2020)
U Njemačkoj pomaže i to što je zdravstveni sistem zemlje dobro opremljen za nošenje sa krizom sa pola miliona bolničkih kreveta (fotografija iz bolnice u Essenu, mart 2020)

Kao i Južna Koreja, Njemačka ima relativno niske brojke za koje je djelimično zaslužno masovno i pravovremeno testiranje.

Christian Drosten, vodeći njemački stručnjak za korona virus, kaže da je testiranje počelo početkom januara kada je broj slučajeva bio relativno nizak.

O pandemiji korona virusa u svijetu iz minuta u minut


Određivanje ko je zaražen virusom je krucijalno da se zaustavi širenje zato što mnogi koji ga prenose ne znaju da su zaraženi i nemaju nikakve simptome.

Ali Njemačka je takođe preduzela i druge vanredne mjere kao što je zabrana javnog okupljanja i zatvaranje prodavnica koje nisu esencijalne kao i barova i restorana.

Takođe, pomaže to što je zdravstveni sistem zemlje dobro opremljen za nošenje sa krizom sa 500.000 bolničkih kreveta i planovima da se taj broj udvostruči.

Italija

Italija je prijavila više od 105.000 potvrđenih slučajeva bolesnih od COVID-19, druga je na svijetu iza Sjedinjenih Američkih Država, i vodeća po broju smrtnih slučajeva, više od 12.400 umrlih od posljedica korona virusa do 1. aprila.

Gradonačelnici u Italiji gube živce: 'Pravac kući'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:28 0:00

Prema navodima stručnjaka odgovor zemlje je bio slab i sa zakašnjenjem.

Do 23. februara Italija je imala 123 slučaja i zatvorila je 11 gradova. Ali poruka vlade je bila zbunjujuća: dok su zvaničnici pozivali na fizičko distanciranje i zatvorila državne škole 4. marta, istovremeno su uvjeravali Italijane da neće morati da mijenjaju svoje "navike".

Stručnjaci su se takođe složili da zdravstveni sistem Italije nije bio spreman da se nosi sa ovakvom krizom i da su imali nedostatak maski i respiratora. Giorgio Palu, vodeći virolog je rekao da je jedna greška koju je napravila Italija bila pretrpavanje bolnica zaraženim pacijentima čiji simptomi nisu bili kritični.

Sredinom marta vlada je izdala hitni dekret za alociranje 3.9 milijardi američkih dolara za zdravstveni sistem uključujući i proširenje kapaciteta intenzivne njege i nabavku novih ventilatora i zaštitne opreme.

Stručnjaci su poredili kontraste u najviše pogođenoj sjeverozapadnoj regiji Lombardije i sjeveroistočnoj oblasti Veneto koja nije toliko zahvaćena. Rekli su da je Veneto bio uspješan u nošenju sa krizom, ne samo zato što je testiranje bilo masovno, već i zato što su bili u stanju da prate one koji su imali kontakt sa inficiranim osobama, što je omogućilo vlastima da visokorizične osobe ili testira ili stavi u karantin.

Sjedinjene Države

Sjedinjene Američke Države trenutno su epicentar pandemije korona virusa sa gotovo 190.000 prijavljenih slučajeva do 1. aprila, što je najviše na svijetu.

Broj umrlih u SAD-u porastao je na 4.000 do 1. aprila, nakon što je predsjednik Donald Trump rekao Amerikancima da pred njima dolaze "veoma teške dvije sedmice". Ovaj komentar bio je u kontrastu sa prethodnim porukama, kao što je ona kada je Trump 20. januara davao uvjerenja – odmah nakon što je u SAD-u registrovan prvi slučaj – "sve držimo pod totalnom kontrolom".

Takve pomiješane poruke doprinijele su usporavanju odgovora SAD-a – Ron Klain, koji se borio protiv ebole 2014, nedavno je na panelu Univerziteta Georgetown rekao "to bi se proučavalo generacijama kao knjiški primjer katastrofalno neuspjelog napora".

Testiranje, tako ključno u borbi protiv korona virusa, bilo je jedna od stvari koje su preplavljene problemima, iako se broj testiranja rapidno povećao posljednjih dana.

Neučinkoviti kompleti za testiranje, nevoljkost da se odobre novi, problem sa proizvodnjom, prepreke vlade, i Trumpove oprečne izjave o dostupnosti i potrebama testiranja razlozi su koji su doveli do zakašnjenja u testiranju.

Robert Redfield, šef Centra za kontrolu i prevenciju bolesti rekao je da je i nedovoljno izdvajanje novčanih sredstava takođe razlog sporog odgovora.

"Istina je da smo premalo investirali u državne zdravstvene laboratorije", rekao je Redfield zakonodavcima u martu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG