Dostupni linkovi

Most: Šta je novo u američkoj inicijativi o BiH?


Može li Zapadni Balkan, pa samim tim i Bosna i Hercegovina, postati područje od posebnog interesa za američku administraciju s obzirom na snažno angažovanje Rusije i Kine na tom području. (Foto: Sarajevo)

Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je kakva će biti politika nove američke administracije prema Bosni i Hercegovini. Sagovornici su bili Neven Anđelić, profesor na Regent’s univerzitetu u Londonu, i Vedran Džihić, predavač na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beču.

Bilo je riječi o angažmanu Joea Bidena, tada senatora, tokom rata u Bosni i Hercegovini, kako je Biden bio jedan od rijetkih svjetskih političara koji je upozoravao da će se u Bosni i Hercegovini dogoditi genocid ukoliko međunarodna zajednica ne interveniše, može li Zapadni Balkan, pa samim tim i Bosna i Hercegovina, postati područje od posebnog interesa za američku administraciju s obzirom na snažno angažovanje Rusije i Kine na tom području, da li će Vašington podržati njemački predlog da umjesto Valentina Inzka novi Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovini bude Christian Schmidt.

Raspravljalo se i o tome da li će Vašington, za razliku od Brisela, željeti da zaustavi stalno miješanje Beograda i Zagreba u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, ima li izgleda za promjenu Dejtonskog sporazuma kako bi Bosna i Hercegovina postala funkcionalna država, kao i o tome da li će izrazito multietnička Bidenova adminstracija podržati jačanje multietničke Bosne i Hercegovine.

Omer Karabeg: Novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden bio je veoma angažovan tokom rata u Bosni i Hercegovini devedesetih godina. On je bio jedan od rijetkih svjetskih političara koji je upozorio da će se u Bosni i Hercegovini desiti genocid ukoliko međunarodna zajednica ne interveniše. Biden je kao senator, a kasniie i kao potpredsjednik, dolazio u Bosnu i Hercegovinu i vrlo dobro zna šta se tamo dešavalo za vrijeme rata i poslije rata. Da li će to njegovo iskustvo uticati na politiku Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini?

Neven Anđelić: Moje mišljenje je da to djelimično može utjecati. Ja bih to stavio u širi kontekst. Devedesetih godina prošlog vijeka spoljna politika Billa Clintona i Demokratske partije bila je prilično intervencionistička. Ona se ogledala u intervencijama u Bosni i Hercegovini i na Kosovu koje su dovele do okončanja rata.

Biden je tada bio dio establišmenta Demokratske partije i jedan od onih koji su bili vrlo prointervencionistički nastrojeni. Kao potpredsjednik u administraciji Baracka Obame možda nije bio u mogućnosti da slijedi taj koncept iz devedesetih jer se Obami prigovaralo zbog nedostatka intervencionizma posebno zbog toga što je izostalo angažiranje Sjedinjenih Američkig Država u suzbijanju ogromnih ratnih zločina u Siriji koji neki nazivaju i genocidom.

Šta se sada može očekivati, kad je riječ o Bosni i Hercegovini? Ja očekujem aktivnu ulogu Bidenove administracije. Ne zbog ideološkog motiva već zbog drugih faktora koji su prisutni na Zapadnom Balkanu. Mislim da su se Amerikanci probudili iz četvorogodišnjeg sna.

Vedran Džihić: Centralni element onoga što čini predsjednika Bidena je poznavanje ne samo Bosne i Hercegovine nego i cjelokupne regije. Na čelo Amerike je došao neko ko suštinski i duboko poznaje ne samo ono što se trenutno dešava u regiji nego i ono što se događalo u zadnje tri-četiri decenije. To je dobra pretpostavka za aktivniju ulogu SAD na ovom području. Ne znam, međutim, kada će to postati prioritet imajući u vidu sve ono što čeka Bidenovu administraciju na unutarpolitičkom planu.

Na početku mandata fokus će sigurno biti na unutrašnja politička pitanja, pre svega na borbu sa pandemijom COVID-19 koja hara Amerikom, i vjerovatno na resetiranje odnosa sa Evropom, Rusijom i Kinom. Tek nakon toga možemo očekivari da će više pažnje biti posvećeno pitanjima Zapadnog Balkana i Bosne i Hercegovine.

I mirna Bosna: TV Liberty na 25 godina od Dejtona
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:31:57 0:00

Omer Karabeg: Biden je nedavno povodom obilježavanja 25. godišnjice Dejtonskog sporazuma upozorio da je posao na izgradnji pravde, pomirenja i funkcionalne multietničke Bosne i Hercegovine ostao nezavršen. Da li to znači da će se on zalagati da se taj posao dovrši?

Neven Anđelić: Ja mislim da će to biti biti na dnevnom redu nove američke administracije, ali ne na visokom mjestu osim ukoliko se u Bosni i Hercegovini i u regiji Zapadnog Balkana ne desi nešto vrlo pogubno što bi zahtijevalo urgentnu akciju vodeće svjetske sile. Odnosi između Evrope i SAD nisu bili dobri za vrijeme predsjednika Trumpa.

Bidenov prvenstveni zadatak je da zapadnu alijansu ponovo ujedini i da Amerika bude vodeća sila, a ne Njemačka kao što je do sad bilo u nekim slučajevima. U tim okvirima očekujem konkretniju akciju i u Bosni i Hercegovini. Pitanje je u kojoj mjeri će ona biti moguća jer i Rusija ima ambicije u Bosni i Hercegovini. Preko Vijeća za implementaciju mira ona može mnoge stvari da zakoči i da vetom blokira svaki progres.

Sekundarni front

Omer Karabeg: Mogu li Zapadni Balkan i Bosna i Hercegovina, gdje je Rusija sve prisutnija, postati područje od posebnog interesa za novu američku administraciju? Pominje se, recimo, da je razlog nedavne posjete ruskog ministra inostranih poslova Lavrova Zapadnom Balkanu i Bosni i Hercegovini bio zabrinutost Moskve zbog mogućeg snažnijeg američkog angažovanja na tom području nakon Bidenove pobjede. Lavrov je vjerovatno zbog toga svoju posjetu Bosni i Hercegovini tako planirao da prvo ode u Republiku Srpsku da bi dao do znanja koji su ruski prioriteti na Zapadnom Balkanu. Da li bi zbog tih ruskih prioriteta moglo doći do jačeg američkog angažovanja?

Vedran Džihić: Posljednjih dana nakon hapšenja ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog jačaju napetosti između Amerike i Rusije. Iako je u tom geopolitičkom konfliktu Zapadni Balkan sekundarni front, ipak očekujem da Bidenova administracija čvrsto stane na poziciju da Zapadni Balkan i Jugoistočna Evropa pripadaju zapadnoj demokratskoj sferi i da je na tom području glavni uticaj treba da imaju zemlje Evropske unije, NATO saveza i Sjedinjene Američke Države.

Čini mi se da će ključna stvar biti odnos Bidenove administracije prema Vučiću i Srbiji pošto Srbija već nekoliko godina igra trostruke i četvorostruke igre između Kine, SAD, Evrope i Rusije.

Vidjeli smo koliko je Vučić bio nezadovoljan pobjedom Bidena. Srbija će biti ključ. Ako Biden zauzme oštru i jasnu poziciju prema Srbiji, vjerujem da to može imati pozitivan efekt i na Bosnu i Hercegovinu. U svakom slučaju, mislim da za Rusiju i Kinu više neće biti sve otvoreno na Zapadnom Balkanu kao što je to bilo posljednjih godina.

Vedran Džihić: Prvi korak bi mogao biti jasna poruka iz Vašingtona i Brisela da neće biti nikakvih secesija niti teritorijalnih podjela
Vedran Džihić: Prvi korak bi mogao biti jasna poruka iz Vašingtona i Brisela da neće biti nikakvih secesija niti teritorijalnih podjela

Neven Anđelić: Do sada je rusko angažiranje na Zapadnom Balkanu bilo pokušaj skretanja pažnje Zapada i Amerikanaca sa problema u bliskom inozemstvu Rusije - sa Ukrajine, Gruzije, područja Kavkaza i Centralne Azije. Tu su primarni ruski ciljevi i tu dolazi do globalnog geopolitičkog - ne bih rekao sukoba - ali svakako rivaliteta. Zapadni Balkan je sljedeće takvo područje. Kad je riječ o angažiranju nove američke administracije na Zapadnom Balkanu, treba imati u vidu jednu važnu činjenicu. Administracija novog predsjednika SAD je kosmopolitska, multietnička i multireligiozna. Ne vjerujem da će biti naklonjena nacionalističkim vođama Zapadnog Balkana.

Dejtonski sporazum

Omer Karabeg: Amerikanci su tvorci Dejtonskog sporazuma koji je od Bosne i Hercegovine napravio državu koja ne može da funkcionše. Upravo zbog toga Moskva stalno ponavlja da se taj sporazum ne smije dirati. Mislite li da će Bidenova adminstracija biti spremna da na neki način ispravi tu grešku i da se založi za izmjenu tog sporazuma u pravcu stvaranja funkcionalne države?

Vedran Džihić: To je jedno od najtežih pitanja. U Bosni i Hercegovini je za svaku promjenu ustava potrebna dvotrećinska većina u Parlamentarnoj skupštini BiH i u entitetskim parlamentima. Znamo da to ne postoji. Ali isto tako znamo da se uz snažan politički pritisak mnoge stvari mogu uraditi. Ipak, u ovom momentu ne očekujem neke velike reforme Dejtonskog sporazuma prije svega zbog toga što za to nema spremnosti u Evropskoj uniji. Mislim, međutim, da bi se uz podršku Vašingtona i Brisela mogla povući crvena linija za one koji parazitiraju na Dejtonskom sporazumu. A to su raznorazni etnopolitički vlastodršci.

Prvi korak bi mogao biti jasna poruka iz Vašingtona i Brisela da neće biti nikakvih secesija niti teritorijalnih podjela Bosne i Hercegovine na etničkoj osnovi. Očekujem i da se diskreditiraju političari poput Milorada Dodika koji često provociraju i prelaze crvenu liniju. Očekujem i fokus na vladavinu prava i implementaciju odluka Evropskog suda za ljudska prava.

Neven Anđelić: Funkcionalnija država je neophodnost. Ali problem je i u nekompetentnosti vlastodržaca u Bosni i Hercegovini od 1995. do danas. Povodom jedne lokacije u centru glavnog grada Bosne i Hercegovine, koja je godinama zjapila prazna, jedan legendarni sarajevski novinar Hamza Bakšić, koji, nažalost, više nije živ, svojedobno je napisao da Dejton nije krivac što je ta lokacija deset godina prazna.

Imamo posla sa nekompetentnim ljudima koje izborni zakon stalno dovodi na vlast jer favorizira nacionalne partije i diskriminira građana Bosne i Hercegovine koji nisu etnički opredjeljeni. Prvo treba promijeniti izborni zakon i omogućiti da na vlast dođu kompetentni ljudi, a onda je sljedeći korak promjena Dejtonskog sporazuma. Ne vjerujem da se to može desiti ove godine, možda iduće, ali nadam se tokom mandata predsjednika Bidena.

Novi visoki predstavnik?

Omer Karabeg: Kako gledate na najnoviji potez Njemačke prema Bosni i Hercegovini. Naime, Njemci insistiraju da ode Visoki predstavnik Valentin Inzko i na tu funkciju predlažu Christiana Schmidta, bivšeg ministra poljoprivrede. Postoje špekulacije - dosta nategnute, ali evo da ih pomenem - da je to njemački ustupak Rusima koji su često kritikovali Inzka i koji insistiraju na ukidanju institucije Visokog predstavnika. Interesantno je da se Američka ambasada u Bosni i Hercegovini nije oglasila povodom te njemačke inicijative. Da li će se Sjedinjene Američke Države složiti s tom njemačkom inicijativom?

Vedran Džihić: Mislim da je previše špekulacija o tome. Ne poznajemo dovoljno ono što se u Berlinu zbiva iza kulisa. U svakom slučaju, mislim da je Berlin neodlučan. U ovom momentu centralna stvar u Berlinu je šta će se desiti kada Angela Merkel ove godine napusti poziciju kancelarke. Armin Lachet, koji je nedavno izabran za predsjednika vladajuće Kršćansko-demokratske unije, a najverovatnije će biti i kandidat za premijera, nema veliki afinitet prema Balkanu, ali ipak ima neku vrstu lojalnosti prema onome što je učinila Angela Merkel.

Mislim da će se tek u sljedećih nekoliko sedmica i mjeseci uspostaviti prava transatlantska berlinsko-vašingtonska komunikacija. Zbog toga ne čekujem brzo imenovanja bilo koga dok se to podrobnije i preciznije ne dogovori između Berlina i Vašingtona. Mora postojati konsenzus između Berlina i Vašingtona da bi se bilo šta desilo u Bosni i Hercegovini. Inače, ne vidim da se tu prave neki ustupci Rusiji. Trenutno su zbog slučaja Navaljni odnosi između Njemačke i Rusije mnogo napetija nego što je su bili poslednjih godina.

Omer Karabeg: Zanimljivo je da su dva poslanika vladajuće Hrišćansko-demokratske unije u Bundestagu čestitali 9. januar - neustavni Dan Republike Srpske. Poslije se jedan od njih izvinio. Nije baš vjerovatno da oni nemaju pojma o tome šta je 9. januar. Da li to možda govori o tome kako se u nekim krugovima njemačke vladajuće partije gleda na Bosnu i Hercegovinu?

Neven Anđelić: Ja na to gledam kao na individualne poteze. Može biti da ta dvojica poslanika imaju drugačije poglede od vladajuće većine u Bundestagu. Možda su im i loši savjetnici sugerisali takav potez. U svakom slučaju, to su pojedinačni incidenti i ne bih to tumačio kao potencijal za promjenu zvanične politike Berlina.

Beograd i Zagreb

Omer Karabeg: Bosnu i Hercegovinu je teško učiniti funkcionalnom dok se Beograd i Zagreb prema njoj budu ponašali kao da to nije država nego teritorija na kojoj žive Srbi, Hrvati i Bošnjaci. Recimo, visoki funkcioneri Srbije i Hrvatske svaki čas idu u Republiku Srpsku i zapadnu Hercegovinu, kao da idu u Niš ili Sisak, i učestvuju u tamošnjim izbornim kampanjama, a lideri bosanskohercegovačkih Srba i Hrvata više vremena provode u Beogradu i Zagrebu nego u Bosni i Hercegovini. To do sada nije smetalo Evropskoj uniji. A to je čini mi se jedna od ključnih stvari. Mislite li da će nova američka administracija drukčije gledati na miješanje Beograda i Zagreba u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine?

Vedran Džihić: Mislim da je to krucijalni, centralni problem bosanskohercegovačke sudbine od rata na ovamo. S jedne strane, konstantno slušamo zaklinjanje Zagreba i Beograda u Dejtonski sporazum, a u isto vrijeme se vodi politika limitiranja suvereniteta Bosne i Hercegovine. Zagreb i Beograd etniziraju svako moguće pitanje i bosanskohercegovačku etnopolitičku matricu koriste za promoviranje vlastitih politika.

To se vidi i u odnosu prema novoj američkoj adminstraciji. Kada je nakon Bidenove pobjede Daniel Serwer na sjednici Vanjskopolitičkog odbora Zastupničkog doma američkog Kongresa iznio nekoliko prijedloga kako pokrenuti neke nove politike u regiiji, odmah su iz Beograda zavikali da je to antisrpski plan, da se Republika Srpska pušta niz vodu i slične stvari. Znači, preko Serwera se instrumentalizira i etnizira i sam Biden.

Ja mislim da je Bidenova administracija svjesna te situcije i očekujem da će biti jasnih signala, prije svega Vučiću da se opredijeli između evroatlantskih integracija i Rusije. Ukoliko se to dogodi, to može da utiče i na eventualnu promjenu politike Srbije prema Bosni i Hercegovini. Sa Zagrebom je drugačija situacija.

Zagreb ima jaku podršku Berlina. Konzervativne stranke HDZ i Kršćansko-demokratska unija su usko povezane, pa ne očekujem neki veći pritisak. Međutim, ako se Bidenova administracija odluči da izoluje Dodika - a trebalo bi to da uradi - onda bi to bila jasna poruka i Čoviću i Zagrebu da moraju biti konstruktivniji. To bi slomilo alijansu Dodika i Čovića i možda otvorila prostor za promjene.

Neven Anđelić: Funkcionalnija država je neophodnost. Ali problem je i u nekompetentnosti vlastodržaca u Bosni i Hercegovini od 1995. do danas.
Neven Anđelić: Funkcionalnija država je neophodnost. Ali problem je i u nekompetentnosti vlastodržaca u Bosni i Hercegovini od 1995. do danas.

Neven Anđelić: Kad je riječ o Hrvatskoj, od Tuđmana pa se do sadašnjeg predsjednika Milanovića - sa malim izuzecima tokom mandata Josipovića - postojalo je miješanje u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine. Iako se u sarajevskim krugovima na mandat predsjednika Mesića gleda u pozitivnom smislu, i to je bilo miješanje u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine. A što se tiče Srbije, imamo stalno miješanje Službe državne bezbjednosti. I u slučaju Zagreba i u slučaju Beograda to je konzistentna politika.

BiH i Kosovo

Omer Karabeg: Bosna i Hercegovina je stalno u sjenci kosovskog pitanja, bar je bila posljednjih godina. Evropskoj uniji je najvažnije Kosovo i ona je možda spremna i na kompromise na račun Bosne i Hercegovine da bi se riješilo to pitanje. Vidim to, recimo, u činjenici da Briselu ne smeta ćutanje Vučića kada Dodik u njegovom prisustvu, pozivajući se na Kosovo, priča o secesiji Republike Srpske i njenom pripajanju Srbiji. Nikada iz Brisela nije došlo upozorenje Vučiću da bi morao da se od toga ogradi. Kakav će biti stav Bidenove administracije prema pokušajima povezivanja Kosova i Bosne i Hercegovine?

Vedran Džihić: Mislim da će doći do promjene, pogotovo imajući u vidu da je zadnjih nekoliko godina uloga Evropske unije u takozvanom pokušaju rješavanja kosovskog pitanja bila nečasna. Zatvaralo se ne samo jedno nego oba oka na ono što je Vučić radio instrumentalizirajući kosovsko pitanje u svrhu jačanja svoje autokratije. Evropska unija je bila veoma pasivna i to joj se sada vraća kao bumerang.

Vjerujem da će Biden i američka administracija imati potpuno drugačiji pristup. Kao prvo biće potrebno da se još jednom podcrta da problem Kosova i problem Bosne i Hercegovine ni koji način nisu povezani i da se ne smiju povezivati. Mislim da će svi oni koji to rade naići na osudu američke administracije. A i sam Brisel će morati da razmisli da li i dalje da šuti na Vučićevo ponašanje ili da stvara zajedničku američko-evropsku koalicija koja će krenuti u rješavanje problema umjesto da ih gura pod tepih.

Neven Anđelić: Naravno da su Kosovo i Bosna i Hercegovina dva različita slučaja - i u istorijskom, i u političkom, i u ekonomskom smislu. Njihovo povezivanje koristi se u dnevnopolitičke svrhe za održavanje tenzija. Međutim, u praksi ono što će se dešavati na Kosovu imaće neke refleksije i na Bosnu i Hercegovini. Ako ništa drugo, onda u retorici.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, ja bih zagovarao povratak 15 godina unazad na neusvojeni Aprilski paket iza kojeg su tada stajali Amerikanci. Usvajanjem ili djelimičnim usvajanjem toga paketa dalo bi se jasno do znanja da je to rješenje za Bosnu i Hercegovinu, a da je Kosovo potpuno drugačiji slučaj. To bi po meni bio korak naprijed koji bi mogao da bude početak dugog puta u progres.

Vedran Džihić: Definitivno moramo da pođemo od toga da Biden razumije probleme Bosne i Hercegovine i regije, da ima vlastito mišljenje i da se pozicionira protiv nacionalizma. Kao što je rekao kolega Anđelić, njegovu administraciju karakteriše pluralnost, diverzitet i multikulturalizam. On se zalaže za promociju univerzalnih vrijednosti i za multinacionalni pristup u rješavanju svjetskih problema. Sve to je dobro za Bosnu i Hercegovinu. Ubijeđen sam da će Biden i njegova administracija učiniti sve da promijene dejtonsku paradgimu i okrenu Bosnu i Hercegovinu ka pozitivnoj budućnosti.

Neven Anđelić: Ja velike nade polažem i u novog državnog sekretara Antony Blinkena. On je vrlo proevropski orijentisan. Mislim će Biden i on, kao i tim njihovih savjetnika, uraditi sve da Bosnu i Hercegovinu učine samoodrživom. To nije samo u interesu Bosne i Hercegovine, to je sigurno i u interesu Sjedinjenih Američkih Država.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG