Dostupni linkovi

Zašto širom SAD-a stoje stotine spomenika Konfederaciji?


Radnici pokušavaju ukloniti boju sa spomenika posvećenom vojniku Konfederacije Johnu B. Castlemanu nanijetu tokom protesta u Louisvilleu

U Sjedinjenim Američkim Državama postoji otprilike 1.800 simbola Konfederaciji. Među njima je i 776 spomenika, prema podacima Pravnog centra za borbu protiv siromaštva na jugu (Southern Poverty Law Center).

Uglavnom se nalaze u južnim državama koje su se zbog kontraverze oko pitanja ropstva pokušale odcijepiti. Stotinu pedeset i pet godina nakon završetka Američkoga građanskog rata uklonjen je 141 takav simbol, od čega 61 spomenik, a sedam ih čeka na uklanjanje ili preimenovanje.

Postoji i karta spomenika Konfederacije širom zemlje, a u međuvremenu ih je, tokom protesta nakon smrti Georga Floyda, nekoliko srušeno ili premješteno.

Desetak statua, između ostalih i statue predsjednika i potpredsjednika Konfederacije Jeffersona Davisa i Alexandera Stephensa i zapovjednika njihove vojske Roberta E. Leeja, nalaze se u zgradi Capitola u Washingtonu. Nedavno je pokrenuta inicijativa da se oni premjeste u muzeje poput Smithsoniana.

Ponegdje i zakonima zaštićeni

Većina spomenika je izgrađena pred kraj 19. stoljeća, ali se njihova gradnja nastavila i kasnije, posebno sredinom 20. stoljeća u vrijeme kampanje za ukidanje rasne segregacije i uvođenje jednakih prava za Afroamerikance. Više od 700 spomenika posvećeno je palim vojnicima Konfederacije, ali i istaknutim generalima poput zapovjednika južnjačke vojske Roberta E. Leeja ili drugog najpoznatijeg južnjačkog generala Thomasa Stonewalla Jacksona po kojem je u Lexingtonu u Virginiji nazvano i groblje na kojem je pokopan sa 144 ratna veterana.

Ispitivanje javnog mišljenja koje je 2017. proveo Marist pokazalo je da 62 posto Amerikanaca smatra da bi ti spomenici i statue trebali ostati kao povijesni simboli, a s tim se slaže i 44 posto ispitanika Afroamerikanaca.

Oni koji zagovaraju njihovo rušenje navode da su to sramni podsjetnici na ropstvo i rasnu opresiju. S druge strane, protivnici njihovog uklanjanja navode kako bi to bilo prekrajanje američke povijesti i južnjačke kulture te uništavanje umjetničkih djela.

U višedecenijsku debatu se prije tri godine uključio i predsjednik Donald Trump koji ih je nazvao "prelijepim", ali i ocijenio da bi "ljevičarski aktivisti mogli uskoro tako tražiti da se sruše kipovi Thomasa Jeffersona ili Georgea Washingtona budući da su i oni držali robove", dvojice predsjednika koji se smatraju očevima osnivačima američke nacije.

Karen L Cox, povjesničarka koja se bavi proučavanjem spomenika Konfederaciji, izjavila je za britanski The Guardian kako su "spomenici uklonjeni uglavnom u urbanim područjima gdje živi progresivnija populacija pa čak i na američkom jugu".

"Uvijek će biti mjesta gdje se to neće dogoditi, poput Mississippija, gdje nijedan nije srušen. U Louisiani se to dogodilo samo u New Orleansu", kazala je Cox.

Ponegdje su spomenici izmješteni, a jedan od primjera je spomenik Jamesu Marionu Simsu u New Yorku. Simsa, koji je živio i radio u 19. stoljeću, zovu i "ocem moderne ginekologije", poznat je i po operiranju supruge Napoleona III. Eugénije de Montijo, a kao kirurg se usavršavao izvodeći operacije bez anestezije na trudnim Afroamerikankama ropkinjama.

Njihovo uklanjanje sporo ide i uvijek je praćeno kontraverzama, često i sukobima. Dana 17. juna 2015., bijelački supremacist Dylann Roof ubio je devet Afroamerikanaca u crkvi u Charlestonu, Južna Karolina, pokrenuvši prosvjede i javni poziv za uklanjanje konfederacijskih i rasističkih spomenika.

U Charlottesvillu, država Virginia, bjelački supremacisti organizirali su u avgustu 2017. miting protiv rušenja spomenika već spomenutom južnjačkom generalu Robertu E. Leeju, na inicijativu koju je pokrenuo incident u Charlestonu, uzvikujući rasističke i antisemitske slogane i noseći i nacistička obilježja. U nasilju koje je izbilo ozlijeđeni su deseci ljudi, a jedna prosvjednica je ubijena.

Država Alabama je pak 2017. donijela zakon koji sprječava uklanjanje takvih spomenika.

Sličan zakon o zabrani uklanjanja povijesnih spomenika ranije je donijela Sjeverna Carolina, a tadašnji guverner Pat McCrory je potpisujući zakon naveo kako "želi da se sačuva cijela priča" o toj državi.

Novi val protesta

Nakon smrti Georga Floyda u Minnesoti i demonstracija koje su pokrenute širom SAD-a protiv rasne nejednakosti i nepravde, aktivisti u mnogim gradovima pokreću peticije i traže da se njihovi statue uklone.

U gradu Atheni u američkoj državi Georgia gradonačelnik je pozvao na uklanjanje nekoliko spomenika, a pokrenuta je i peticija za uklanjanje spomenika Johnu B. Gordonu, za kojeg se vjeruje da je osnivač Ku Klux Klana.

U Richmondu u državi Virginia prosvjednici su išarali 12 tona težak spomenik zapovjedniku vojske Konfederacije Robertu E. Leeju.

Gradonačelnik Levar Stoney složio se sa uklanjanjem spomenika kazavši kako taj grad "nije više glavni grad Konfederacije, već ispunjen različitostima i ljubavlju".

Kao odgovor na to je republikanska državna senatorica Amanda Chase na Facebooku poručila: "Budimo iskreni. Postoji napor da se obriše sva bijela povijest". Dodala je da "osjeća da su kipovi umjetnički izrazi zaštićeni Prvim amandmanom" Ustava SAD-a. Oko 20 republikanskih senatora je u zajedničkoj izjavi njezine komentare nazvao "idiotskim", ali je ultimativno navelo da spomenici trebaju ostati gdje jesu, a naveli su, između ostalog, da uklanjanje kipa generalu Leeju nije u najboljem interesu Virginije i odlukom koja će vjerojatnije podijeliti nego ujediniti stanovnike te države.

Lenny Curry, republikanski gradonačelnik grada Jacksonville na Floridi najavio je da će ukloniti sve spomenike Konfederaciji, a već je uklonjen prvi, gotovo 20 metara visok "Spomenik vojnicima Floride" postavljen 1898. godine.

Spomenici vojnicima i generalima Konfederacije masovno su se gradili posebno na američkom jugu krajem 19. stoljeća, godinama nakon završetka Građanskog rata koji je trajao od 1861. do 1865. između, kako navode povjesničari, kao podsjetnik Afroamerikancima da bijeli ljudi drže vlast.

"Ne samo da statue predstavljaju nadmoć bijele boje, već je svrha izgradnje kipova bila ovjekovječenje nadmoći bijele boje", kazao je za TIME James Grossman, izvršni direktor Američkog udruženja povjesničara.

Proteklih sedmica pokrenuto je i nekoliko inicijativa uklanjanja ili zabrane i drugih simbola Konfederacije i bjelačke supremacije.

Američki marinci najavili su zabranu objavljivanja bilo kakvih slika zastave Konfederacije, a statua teksaškog rendžera na aerodromu Dallas Love Field uklonjena je nakon ponovnog ispitivanja rasističke povijesti rendžera kao jedne od najpoznatijih američkih jedinica za provođenje zakona.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG