Dostupni linkovi

SAD: Rušenje spomenika Konfederacije


SAD: Rušenje spomenika Konfederacije
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:46 0:00

SAD: Rušenje spomenika konfederaciji

Širom SAD-a, ali i drugih država u svijetu, održavaju se protesti povodom smrti Afroamerikanca Georgea Floyda, tokom policijskog hapšenja u SAD-u, 25. maja u Minneapolisu, nakon intervencije bijelog policajca koji je gotovo devet minuta držao koljeno na njegovom vratu uprkos povicima da ne može disati.

Tokom proteste demonstranti ruše spomenike historijskih ličnosti koje su bile povezane sa robovlasništvom ili rasizmom.

Demonstranti protiv rasizma u Portsmouthu, u državi Virginiji, obezglavili su, a zatim i srušili statuu koja je bila dio spomenika Konfederaciji američkih država, međunarodno nepriznate konfederacije iz 19. vijeka, koju je osnovalo šest od sveukupno sedam južnjačkih robovlasničkih država koje su proglasile otcjepljenje od SAD-a.

Kada je kip padao, jedan demonstrant je udaren u glavu, zbog čega je izgubio svijest i prebačen je u bolnicu. Spomenik se nalazi na mjestu gdje su robovi bili kažnjavani i bičevani.

U Richmondu je oborena statua predsjednika Konfederacije Jeffersona Davisa, koja se nalazila u Aveniji spomenika.

Kip Johna B. Castlemana pripremljen za uklanjanje s mjesta na kojem je stajao više od 100 godina, dok se protesti protiv rasne nejednakosti nastavljaju, u kvartu Cherokee Triangle u Louisvilleu, Kentucky, SAD, 8. juna 2020.
Kip Johna B. Castlemana pripremljen za uklanjanje s mjesta na kojem je stajao više od 100 godina, dok se protesti protiv rasne nejednakosti nastavljaju, u kvartu Cherokee Triangle u Louisvilleu, Kentucky, SAD, 8. juna 2020.

Statua u bivšoj prijestolnici Konfedercije je, nakon što je srušena, stajala na raskrsnici, prenose mediji.

Grupa demonstranta srušila je i statuu Kristofera Kolumba u Saint Paulu, u Minnesoti. Bronzani kip je sa granitnog postolja oborilo nekoliko desetaka ljudi, koje je predvodio američki aktivista, pripadnik domorodačkog naroda Amerike Indijanaca, koji su se dugo bunili zbog odavanja počasti Kolubmu, rekavši da je njegov pohod na Ameriku vodio do kolonizacije i genocida nad njihovim precima.

Pelosi: Ukloniti kipove

Predsjedavajuća Zastupničkog doma Kongresa Nancy Pelosi poslala je pismo kongresnom panelu koji je zadužen za kolekciju statua na Kapitolu da ukolni 11 kipova konfederacijskih vojnika i zvaničnika, za koje je rekla da "odaju počast mržnji, ne naslijeđu".

Nazvavši dvorane Kongresa "srcem naše demokratije", rekla je da bi statue trebale predstavljati "najveće ideale Amerikanaca", a ne ljude koji su "zagovarali zvjerstvo i barbarizam da postignu racističke ciljeve".

Trump ne želi preimenovati vojne baze nazvane po vođama Konfederacije

Američki predsjednik Donald Trump je odbacio mogućnost preimenovanja američkih vojnih baza nazvanih po vođama Konfederacije iz građanskog rata 1860-ih, nakon poziva na takav potez zbog smrti Afroamerikanca Georgea Floyda.

Dužnosnici su zadnjih dana govorili da je Pentagon, uključujući ministra odbrane Marka Espera, otvoren za razgovor o preimenovanju vojnih baza nazvanih po vođama Konfederacije.

Deset baza nose ime vojnih vođa Konfederacije. Neke od njih su Fort Bragg u Sjevernoj Karolini, jedna od najvećih baza u SAD-u, te Fort Hood u Teksasu.

Rasprave o njihovom preimenovanju pojavile su se kao način postizanja rasnog pomirenja.

U nizu tvitova, Trump je napisao da su te baze postale dio "američke baštine".

"SAD je obučavao i rasporedio naše HEROJE na tom blagoslovljenom tlu i dobio dva svjetska rata. Zbog toga moja administracija neće uopće razmatrati preimenovanje tih veličanstvenih i legendarnih vojnih postrojenja", tvitao je Trump.

Južnjačke države su se 60-tih godina 19. vijeka otcijepile od SAD-a i stvorile Konfederaciju kako bi zaštitile ropstvo.

Sjeverne države pobijedile su Jug u Građanskom ratu i povratile Uniju.

U nedavnoj historiji izbile su kontroverze zbog simbola Konfederacije, poput kipova njihovih vođa i bojnih zastava.

Oni koji su za njihovo uklanjanje tvrde da simboliziraju rasizam i opresiju, a drugi ih smatraju baštinom i ponosom Juga.

Sve te baze nalaze se u bivšim konfederacijskim državama, od Virginije do Teksasa.

Mnoge od tih država pomogle su u izboru Trumpa za predsjednika 2016. godine.

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG