Dostupni linkovi

Melisa Ismičić: Otkaz zbog borbe za bolje školstvo


Melisa Ismičić prima priznanje za građansku hrabrost 'Duško Kondor'
Melisa Ismičić prima priznanje za građansku hrabrost 'Duško Kondor'
Slučaj mlade nastavnice jezika bh. naroda iz Novog Šehera kod Maglaja Melise Ismičić, koja je objavila tekst u kome je obrazložila sve bolne tačke bh. obrazovnog sistema, zbog čega je dobila otkaz, ukazao je koliko je bh. školstvo netransparentno. Zbog hrabrosti da ukaže na probleme, svjesno rizikujući da ostane bez posla, Melisa Ismičić postala je ovogodišnja najmlađa dobitnica nagrade 'Duško Kondor' za građansku hrabrost.

Nakon višegodišnje potrage za poslom Melisa Ismičić, mlada nastavnica bosanskog, srpskog i hrvatskog jezika, prije dvije godine zaposlila se u Osnovnoj školi „Novi Šeher“ u istoimenom bosanskohercegovačkom mjestu. Taj posao izgubila je zbog svog javnog angažmana, prije svega, objavljujući tekst u dvolistu za pravednije obrazovanje „Školegijum“ u kojem je navela primjere loše obrazovne prakse.

„Ja sam zapravo ispričala jednu priču koju znaju gotovo svi koji rade u obrazovanju. Nemoguće je da oni ne znaju da naši planovi ne valjaju, nemoguće da ne znaju da ne valja sistem 'dvije škole pod jednim krovom', nemoguće je da ne znaju kako se prave udžbenici, koliko je u njima grešaka, kako se dolazi do radnij mjesta itd. Meni je bilo savršeno normalno, kad sam sve to uočila, da to nekako kažem“, kaže Melisa.

Melisa je prvo objavila nepotpisan tekst kako loše stanje u obrazovanju ne bi vezali za školu u kojoj radi. Željela je da njena kritika bude konstruktivna i poslala je priču pod nazivu „Zato je lakše dobiti tekst iz Splita nego od mene“ u časopisu „Školegijum“.

„Kad je nastajao 'Školegijum', ideja je bila da je samo nas nekoliko urednika u početku i da će u nekom određenom trenutku brojni prosvjetni radnici iz cijele Bosne i Hercegovine govoriti o svojim iskustvima u nastavi, o svojim problemima. Nismo očekivali da to bude hiljade nastavnika, nego makar desetak, petnaestak ljudi koji će moći jasno, javno i glasno govoriti“, navodi Namir Ibrahimović, jedan od urednika ovog časopisa.

Kada je u školi pokrenuta istraga kako bi se utvrdilo ko je napisao tekst, Melisa je javno rekla da je to ona učinila, no, nakon toga bila je izopštena iz svog radnog kolektiva. Kada je pokazala da lični interesi za nju nisu iznad opštih, izazvala još veći gnjev nadređenih.

Melisa Ismičić
Melisa Ismičić
„Nije bio cilj da ja ocrnim taj kolektiv, nego je bila ideja da se preko 'Školegijuma' jedna priča, budući da je 'Školegijum' koji dolazi u sve škole u našoj državi, da se ljudi prepoznaju, pa kažu: 'Da, zaista ove stvari ne valjaju, evo vidite i kod njih, i kod nas, hajde da ih promijenimo'. Međutim, nije bilo tako. Ljudi su to doživjeli kao nekakav lični napad i krenuli da se svete. Neke kolege uopće nisu sa mnom razgovarale. Ja sam bila početnik, a to je bilo neko jako loše prvo iskustvo“, kaže Melisa.

U toj školi Melisa je radila godinu dana, imala je samo pet časova, ali kada je došlo vrijeme da se obnove ugovori o radu, ostala je bez posla:

„Kod nas u obrazovanju ugovori su na određeno vrijeme, na godinu dana, i onda imamo od 15. augusta do 30. augusta petnaest dana prekida. Onda ide ponovo konkurs za sva radna mjesta. Eh, onda je u međuvremenu neko 'podobniji' toj ekipi koja je bila kontra mene završio fakultet, pa je ta 'podobnija' osoba malo krađom bodova, malo bodovima na intervju dobila taj posao. Ja sam ostala bez tog posla, ali sam dobila posao u drugoj maglajskoj školi, tako da sam narednu godinu radila tamo.“

Cilj joj je, kaže bila konstruktivna, a ne napadačka kritika.

„Za razliku od drugih koji su pragmatičari, mediokriteti, poslušnici, Melisa Ismičić je prihvatila, rekao bih ljudski rizik. U normalnim uvjetima njen čin ne bi bio ni primijećen“, navodi profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Kazaz.

„Čitav taj slučaj koji je Melisa poslije toga preživjela zapravo je čisti dokaz da obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini nije javan, nije transparentan i da postoje neki neformalni centri moći“, ocjenjuje jedan od urednika 'Školegijuma' Namir Ibrahimović.

Federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić kaže da je u školstvu malo hrabih ljudi koji će ukazati na bolne tačke obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini:

„Zamislite Bosnu i Hercegovinu, odnosno Federaciju BiH, ili bilo koji kanton ili opštinu, gdje bismo umjesno jedne imali desetine i stotine Melisa. Ja sam siguran da bi se stvari poprilično promijenile na bolje.“

Zbog straha da bi mogli ostati bez posla, većina profesora i nastavnika ćuti o problemima u školstvu, kaže pedagog u Osnovnoj školi „Novi Šeher“ Hazim Smajlović:

„Čini mi se da se sami nastavnici boje i bojali su se posljedica. Znate kako je to još uvijek, naročito kod zapošljavanja, fokusirati nekog nastavnika koji se 'drzne'. To bi automatski značilo eliminaciju.“

Melisa Ismičić jedna je od ovodišnjih dobitnica nagrade 'Duško Kondor' za građansku hrabrost, jer je svojim pisanjem suočila javnost s pitanjem šta u Bosni i Hercegovini mogu očekivati mladi koji se bore za pravednije društvo i da li danas u BiH možete izraziti konstruktivno mišljenje bez negativnih posljedica.

Melisa Ismičić bila je iznenađena jer je najmlađa među ovogodišnjim laureatima, no kaže da sad ima veću odgovornost. Za nagradu se zahvalila na ovaj način:

„Hvala vam što ste mi pokazali da mislim onako kako treba, hvala vam što ste mi pokazali da ima još jako mnogo ljudi koji u ovoj zemlji misle onako kako i ja mislim.“
XS
SM
MD
LG