Dostupni linkovi

logo-print

Zagrebački sud poništio presudu Stepincu


Alojzije Stepinac

Alojzije Stepinac

Županijski sud u Zagrebu poništio je presudu zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu iz 1946. godine, kada je zbog suradnje s okupatorom, nasilnog prevođenja pravoslavaca i pomaganja ustaškoj emigraciji osuđen na 16 godina zatvora.

"Presuda je poništena, jer grubo krši temeljna načela materijalnog i procesno-kaznenog prava, kako sadašnjeg, tako onog koje je bilo na snazi u vrijeme donošenja presude", kazao je predsjednik Vijeća Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić obrazlažući odluku o poništavanju presude Stepincu.

"Krši načelo zakonitosti, načelo zabrane retroaktivnog djelovanja kaznenog zakona, načelo zabrane analogije, načelo da zakonski opis kaznenog djela mora biti određen, načelo krivnje, pravo na pošteno suđenje, pravo na žalbu u kaznenom postupku, pravo na obrazloženu sudsku odluku, načelo vladavine prava i pravne države. Ovako provedenim postupkom naravno da se nije moglo pravilno utvrditi činjenično stanje. To zapravo nije bio ni cilj procesa, nego je cilj bila osveta Stepincu, moralna diskvalifikacija kako njega, tako i Katoličke crkve", dodao je Turudić.

Ne radi se o sudskoj rehabilitaciji, već o poništavanju presude jer je donesena u takvom postupku.

Reviziju postupka zatražio je nećak Boris Stepinac s obrazloženjem da njegov stric nije imao fer i pravično suđenje, da uopće nisu prihvaćeni brojni svjedoci obrane, a da su se svjedoci optužbe služili lažima.

Alojzije Stepinac osuđen je 1946. na 16 godina zatvora s prisilnim radom zbog političke suradnje s njemačkim i talijanskim okupatorom i ustašama, prisilnog prevođenja pravoslavaca na katolicizam, i pomaganja ustaškoj emigraciji da se vrate u Jugoslaviju i oružano bori protiv novih vlasti. Zatvor je kasnije zamijenjen kućnim pritvorom, a Stepinac je umro 1960. godine.

Hrvatski sabor je 14. veljače 1992. godine političkom deklaracijom osudio suđenje Stepincu kao „montirani politički proces“ a za motiv suđenja kaže se kako je to kazna jer je Stepinac odbio odvojiti Katoličku crkvu u Jugoslaviji od Vatikana i osuđivao zločine komunista.

Izricanju odluke nazočio je i doajen HDZ-a Vladimir Šeks.

"Ova presuda samo je potvrdila duboku opredijeljenost i osjećaje hrvatskog naroda da je Stepinac bio žrtva jednog montiranog političkog procesa", ističe Šeks.

Prva reakcija iz Beogradu stigla je od ministra za rad Aleksandra Vulina koji je izjavio da mu nije sasvim jasno – je li Stepinac rehabilitiran ili je samo poništena osuđujuća presuda iz 1946?

"Za srpski narod neko koje bio vikar ustaške vojske teško da može da se nada zahvalnom sećanju i da može da se nada rehabilitaciji i nadam se da će i predstavnici hrvatskog pravosuđa ceniti upravo ove istorijske činjenice", ocjenjuje Vulin.

Sociolog religije sa diplomatskim iskustvom u Vatikanu Ivica Maštruko o poništavanju presude za RSE kaže: "Nakon što je bila usvojena saborska Deklaracija to zapravo ima samo jedan pravni efekt i koristit će se u unutarnjopolitičke prilike i prigode, i zapravo nema nikakav poseban značaj za sam slučaj Stepinac. Međutim, redovito se zaboravlja da je Stepinac u ovom postupku bio suđen i zbog sasvim konkretnog razloga, a to je – rekli bismo današnjim terminima – skrivanje terorista u svojim prostorima. Da se primjenjuje i sadašnje zakone, on bi samo zbog te činjenice bio osuđen".

Katolička crkva proglasila ga je blaženikom 1998. godine, a potom je pokrenut postupak njegove beatifikacije (proglašenja svetim).

Ustaški poglavnik Ante Pavelić i Alojzije Stepinac

Ustaški poglavnik Ante Pavelić i Alojzije Stepinac

Zbog kontroverzi oko njegove uloge u Drugom svjetskom ratu, papa Franjo naložio je formiranje zajedničke komisije Hrvatske biskupske konferencije Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve (SPC) koja je započela sa radom, a koja se bavi povijesnim činjenicama vezanim uz Stepinčev život i rad prije, za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata.

Slučaj Stepinac ima i međunarodnu dimenziju – mnogi kažu kako je formiranje ove komisije dokaz ekumenske orijentacije pape Franje koji izlaženjem u susret SPC-u želi poslati pozitivnu poruku Ruskoj pravoslavnoj crkvi.

Također, taj slučaj ima dodatnu važnost, jer se posljednjih decenija vode rasprave o odnosu pape Pija XII prema nacizmu i fašizmu, pa suprotstavljene strane i u slučaju Stepinac nastoje pronaći argumente za ili protiv pape Pija.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG